Grandiozni finale Borasa kao rektora: Na glasanje htio staviti dodjelu najveće sveučilišne počasti samom sebi
Nisku raznih titula, počasti i povlastica koje si je već osigurao htio je okruniti onom najvećom
Borba za državnu nagradu za znanost za životno djelo, počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru, pokušaj lansiranja odluke da svi bivši rektori – što će i sam uskoro biti – mogu besplatno ljetovati u Dubrovniku ili Crikvenici i, sada najnoviji, prijedlog dodjele počasne titule professor emeritus. Ovako se, kroz (pokušaje) nizanja titula, počasti i akademskih povlastica, može opisati posljednja godina osmogodišnjeg mandata rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa.
U najnovijem potezu, Grafički fakultet – na koji je Boras vratolomno prešao prije nekoliko godina kada mu matični Filozofski nije htio produžiti radni odnos – predložio je da se Borasu dodijeli titula professor emeritus. Prijedlog je, pritom, došao u trenutku dok je Boras još uvijek službujući rektor, što nije uobičajeno. Točka o pokretanju postupka za dodjelu emeriture, u utorak se trebala naći na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Dnevni red kreira sam rektor pa bi onda sam sebe morao uvrstiti. Od toga ga je u ponedjeljak, kako doznaje Telegram, odgovorila nekolicina suradnika.
Pokušaj grandioznog finala
Za pokušaj grandioznog finala mandata rektora Borasa pobrinuo se Grafički fakultet na čelu s dekanom Nikolom Mrvcem. On je prije pet dana, 9. rujna, potpisao dokument kojim Senatu Sveučilišta predlaže pokretanje postupka Borasova izbora u počasno zvanje professor emeritus. Uz prijedlog pokretanja procedure, Mrvac je predložio i povjerenstvo koje bi trebalo procijeniti kandidata. U to je povjerenstvo predložio samoga sebe te Borasove nekadašnje kolegice s Filozofskog fakulteta, profesorice Jadranku Lazić Lasić i Sanju Seljan.
Kako bi bilo koja točka dospjela na dnevni red Senata, rektor je tamo mora uvrstiti jer prema Statutu upravo on priprema i predlaže dnevni red sjednica. Boras je to uistinu naumio. Drugim riječima, na dnevni bi red u tom slučaju stavio točku o pokretanju procedure za samoga sebe. Međutim, kako smo doznali, od toga ga je u ponedjeljak odvratila nekolicina suradnika s argumentacijom koliko bi to samo po sebi bilo sporno.
Tako na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Senata, pretposljednjoj u Borasovom mandatu, ipak nije bilo točke o pokretanju procedure za njegovo počasno zvanje. Pokrenuta je, međutim, procedura za emeritiranje profesora Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Mislava Ježića, nekadašnjeg profesora Filozofskog i Borasovog šulkolege. Ježića se, u akademskim krugovima, apostrofira dijelom utjecajne družine koju još čine rektor Boras te njegov prorektor Ante Čović.
Vrijedan penzijski dodatak
Sama ideja da se za aktualnog rektora pokreće ova procedura, predstavlja presedan. Naime, nepisano je pravilo da svi rektori Sveučilišta u Zagrebu, po isteku mandata i odlasku u mirovinu, dobivaju počasno zvanje professor emeritus. No te se procedure, u pravilu, ne pokreću dok su rektori još na funkciji. Bivši rektor Aleksa Bjeliš proglašen je emeritusom krajem 2017., nešto više od tri godine otkako je prestao biti rektor. Ovo počasno zvanje omogućuje umirovljenim profesorima – Boras će očito u mirovinu u 71. godini – da imaju savjetodavnu ulogu na Sveučilištu.
Mogu sudjelovati u izvođenju dijela nastave, a ostvaruju i financijsku naknadu koja se isplaćuje iz proračunskih sredstava doznačenih Rektoratu Sveučilišta. Ta mjesečna naknada, koja se isplaćuje kao svojevrsni dodatak na mirovinu, prema Telegramovim informacijama iznosi nešto manje od 2000 kuna neto. Iako mu profesorska mirovina nikako neće biti mala, ona neće moći konkurirati njegovoj rektorskoj plaći. Prema podacima koje je Telegram prikupio za lipanj 2020., rektoru je isplaćena plaća u bruto iznosu od 49.623,58 kuna.
Rektorova briga za emerituse
Istaknimo i kako je tijekom mandata rektora Borasa došlo do svojevrsne inflacije izbora profesora u ovo počasno zvanje. Boras je brzo po preuzimanju rektorske dužnosti obogatio pravila predlaganja profesora za emerituse i omogućio da on, kao rektor, godišnje ima pravo predložiti nekoliko kandidata. Tu je odredbu tijekom proteklih osam godina obilno koristio.
Tako Sveučilište, prema podacima iz 2021., više novca izdvaja za penzijske dodatke emeritusima (6,2 milijuna kuna), nego za studentske stipendije (6 milijuna kuna). U konačnici, nekoliko podataka o predlagateljima Borasove emeriture. Riječ je o Grafičkom fakultetu, na koji se rektor prebacio pred istek roka za odlazak u mirovinu (op.a. kada je punio 65. godinu života), nakon što je bilo jasno da mu njegov matični Filozofski – s kojim je ušao u težak sukob – neće produžiti radni odnos iza 65.
Fakultet prepun hvale za Borasa
U tom se trenutku na Grafičkom fakultetu pojavio javni natječaj za zaposlenje koji je baš po svim uvjetima nevjerojatno odgovarao rektoru Borasu. Upravo ovo daljnje zaposlenje nakon 65. godine, omogućilo mu je da bude u poziciji natjecati se i osvojiti drugi mandat na čelu Sveučilišta. A Grafički fakultet, otkako je u svoje redove primio rektora, jako se trudio pribaviti mu dodatne počasti.
Prvo su 2020. predložili Borasa za državnu nagradu za znanost za životno djelo, no nisu bili uspješni. Isto pokušavaju i ove godine, a hoće li Boras sada biti nagrađen, znat će se za nekoliko mjeseci, do kraja ove kalendarske godine.