Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

I Orban je nedavno ograničio cijene mesa, mlijeka i brašna. Uspio je izazvati nestašice i poskupljenja

Limitiranje cijena ima i negativnu stranu - moguće nestašice dok traje i cjenovni šok kada kontrola bude ukinuta

FOTO: Telegram ilustracija

U siječnju ove godine – dok je Vladimir Putin gomilao ruske trupe na granicama Ukrajine, ali se Europa još uvijek nadala da je rat na europskom tlu moguće izbjeći – Viktor Orban odlučio je zamrznuti cijene osnovnih prehrambenih proizvoda. Umjesto po tržišnim cijenama, Mađari od početka veljače šećer, brašno, suncokretovo ulje, mlijeko s 2,8 posto masti, svinjski but i pileća prsa plaćaju po reguliranim cijenama, koje su vrijedile lanjskog listopada.

Političke okolnosti bile su znakovite. Orban je uskoro išao na izbore, uoči kojih su ankete sugerirale da mađarski premijer, dotad politički nedodirljiv za oporbu, ulazi u neizvjesnu izbornu bitku. No, na njegovoj strani bili su svi vladini mehanizmi. Orban je premoćno pobijedio. I zamrzavanje cijena osnovnih namirnica bilo je, sasvim sigurno, uvjerljiva izborna taktika.

Plenković kao Orban

I Vlada Andreja Plenkovića danas je posegnula za istom mjerom: cijene devet proizvoda, za koje su procijenili da su osnovne namirnice, od mlijeka do svinjske lopatice bez kosti, bit će privremeno zamrznute na razinama koje je propisala Vlada. Ali za razliku od Mađarske, Hrvatska – uvjeravaju iz HDZ-a – ne ide na izbore. „Nema izbora”, bio je kategoričan potpredsjednik Vlade Oleg Butković predstavljajući mjere za pomoć kućanstvima i poduzetnicima.

U vrijeme kada je Orban limitirao cijene, bio je jedini čelnik u Europskoj uniji koji se odlučio na takav potez. Cijene goriva, koje su i u Mađarskoj tada već bile privremeno zamrznute, regulirale su u tom trenutku i neke druge europske vlade. Ali u drugim EU članicama nije bilo previše apetita za to da politika određuje koliko će u trgovini koštati ulje ili mlijeko.

Koliki je stvarni efekt?

U Poljskoj je, na primjer, jedan zastupnik vladajuće stranke Pravo i pravda početkom godine izazvao oštre reakcije, osobito iz redova oporbe, kada je sugerirao da bi se tako nešto – zamrzavanje cijena kruha, šećera, brašna – moglo provesti i u Poljskoj. Kritičari su, primjerice, tu mjeru uspoređivali s vremenima komunizma. Zastupnik se brzo ispravio da je to tek njegova osobna ideja, a ne vladin plan.

Danas su, međutim, okolnosti drugačije. Putinov rat u Ukrajini, rat na europskom tlu, traje već sedmi mjesec, što izaziva cijeli niz lančanih reakcija u Europskoj uniji – od poskupljenja plina, preko sve skuplje struje, do rasta cijena općenito, uključujući, dakako, i živežne namirnice. Europske vlade na razne načine pokušavaju zaštititi kućanstva i gospodarstva. Koliko je u tome efikasna kontrola cijena, na način kako je to učinio Orban, a danas i hrvatska Vlada?

U Mađarskoj, gdje su limitirane cijene još uvijek na snazi, raspravljalo se povremeno upravo o tome koje su posljedice te mjere i koliko to rješava problem sve skupljeg života. Djelomično zamrzavanje cijena ima efekta na svakodnevne troškove – svi koji su danas kupili, recimo, litru ulja i mlijeka platili su otprilike šest i pol kuna više nego kad na snagu stupi Vladina odluka – ali u široj slici učinak je očekivano manji.

Hoće li biti nestašica?

Mađarski mediji su, primjerice, u travnju analizirali cijene drugih proizvoda, na koje se nije odnosila odluka Orbanovog kabineta. Zamrzavanje cijena, ustvrdili su mediji, riješilo je samo manji dio problema. Cijene pilećih prsa su, na primjer, limitirane, ali su zato pileća krilca i bataci poskupjeli više od prosječnog rasta cijena općenito. Slična situacija dogodila se i s margarinom i sirom. To su samo neki od primjera.

Druga potencijalno problematična točka zamrznutih cijena je pitanje dostupnosti proizvoda, odnosno redovitosti opskrbe. Drugim riječima, hoće li biti nestašica?

Krivac za krizu mljekarstva

U mađarskim trgovinama je, navodno, znalo ponestati pilećeg mesa, mada problem nije eskalirao, dok iz Srbije – gdje su također na snazi limitirane cijene pojedinih proizvoda – stižu vijesti o nestašicama mlijeka, čemu vlada nastoji doskočiti povećanjem maksimalne cijene i zabranom izvoza svježeg mlijeka. Proizvođači jednim dijelom za stanje u mliječnom sektoru krive upravo zamrzavanje cijena.

U hrvatskoj Vladi uvjeravaju da nikakvih nestašica ne bi trebalo biti i da neće doći do poremećaja, jer su ove izvanredne mjere, kažu, dogovorene sa svima u lancu opskrbe. Tri mjeseca, koliko će zasad trajati kontrola cijena, trebali bi svi moći izdržati, smatraju u Banskim dvorima. Tu se, međutim, otvara dodatno pitanje: što nakon tri mjeseca? Hoće li Vlada ukinuti mjeru i, što je još i važnije, hoće li to izazvati šok na tržištu i nagli skok cijena dotad reguliranih proizvoda?

Rizik od ukidanja limita

Moguće da ćemo uskoro saznati na primjeru Mađarske. Trenutne mjere vrijede do 1. listopada, pa u Budimpešti upravo razmišljaju što dalje. Resorni ministar Marton Nagy svjestan je da ovakva situacija ne može trajati unedogled.

„Prije ili kasnije ograničenja cijena moraju se ukinuti, jer to nisu tržišni, nego antitržišni koraci… pitanje je koliko brzo i kako ponovno uspostaviti” tržišne cijene, citira ga Reuters. To su pitanja na koja će za tri mjeseca morati odgovoriti i Plenkovićeva Vlada.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više