Još na proljeće 80 posto ljudi je znalo da će cijene zbog eura divljati. Jedino je Vlada, kao, zaprepaštena
Građani su u anketama iskazivali zabrinutost zbog rasta cijena i zaokruživanja. Država im je savjetovala da kupuju gdje je jeftinije
Kilogram voća, koje je prije nekoliko dana stajalo 12 kuna, sada je dva eura. Kruh od sedam kuna preko noći poskupio na jedan euro. Skuplji parking. Žeton za autopraonicu od pet kuna pretvoren u jedan euro. Kava u lokalnom kafiću kunu i pol skuplja. Frizura od 200 kuna, preračunata u novu hrvatsku valutu – 30 eura. I tako dalje.
Od nedjelje, 1. siječnja, u Hrvatskoj je kunu zamijenila zajednička europska valuta, a već prvog radnog dana nastala je opća gužva. Ljudi su, ljuti naravno, zvali udruge za zaštitu potrošača žaleći se nove cijene koje su u mnogim slučajevima rezultat tzv. zaokruživanja – ali ne prema dolje, u korist potrošača, nego prema višim cijenama.
Izvanredni sastanci
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je zbog toga organizirao sastanak s resornim ministrima i šefovima nadležnih službi – Porezne i Carinske uprave te Državnog inspektorata – „kako bismo zaštitili potrošače od neopravdanog dizanja cijena“. Ministar Davor Filipović na sastanak je pozvao predstavnike trgovačkih lanaca. U Vladi kao da su iznenađeni ovakvim razvojem događaja.
Ali, naravno, nije se desilo ništa izvanredno niti nepredvidljivo. Potvrđuju to iskustva drugih zemalja koje su europskom valutom zamijenile nacionalnu. Znale su to, uostalom, i hrvatske institucije.
Skuplji kruh, frizeri…
Još 2018., u službenom dokumentu, zabilježeno je da su u postupku konverzije u drugim državama „najviše porasle cijene usluga u restoranima i kafićima, usluge smještaja, frizerske usluge, različiti popravci, kemijsko čišćenje te rekreacijske i sportske usluge“.
I da je učinak konverzije na rast cijena primijećen „kod dobara koja se češće kupuju (primjerice pekarski proizvodi i novine), a koji su ujedno relativno jeftini, tako da je zaokruživanje tih cijena na novu atraktivnu razinu dovelo do znatnog poskupljenja”. Pritom, to je procjena otprije pet godina, kada inflacija nije bila ni približno na rekordnim razinama na kakvima je danas.
Ispravna procjena
Znali su to, uostalom, i hrvatski građani – ili su barem, potpuno ispravno, slutili. Iz godine u godinu Europska unija anketira građane zemalja koje još nisu uvele euro – a među kojima je prije tri dana bila i Hrvatska – da vidi kakvo je raspoloženje javnosti prema zajedničkoj valuti.
Iz godine u godinu Hrvatska je pri samome vrhu po postotku anketiranih koji su bili uvjereni da će cijene rasti i koji su strahovali od “štimanja” cijena u postupku konverzije, što podrazumijeva i zaokruživanje na više.
Prije četiri godine, u proljeće 2019., od toga je strahovalo 82 posto anketiranih u Hrvatskoj, osjetno više nego što je bio prosjek (70 posto) drugih država koje nisu koristile euro. Godinu dana kasnije namještanje cijena brinulo je 79 posto građana. Potom opet 82 posto. U zadnjoj anketi, u proljeće prošle godine, 81 posto ljudi brinulo je da će se cijene u postupku konverzije mijenjati na štetu potrošača.
Alanfordovski savjeti
Kako se približavao trenutak zamjene kune za euro, sve više ljudi bilo je uvjereno i da će to dovesti do poskupljenja. U anketi provedenoj prije dvije godine, 71 posto ispitanika u Hrvatskoj procjenjivalo je da će cijene u eurima biti više nego cijene u kunama. Prije nekoliko mjeseci taj je postotak skočio na 81 posto – najviši među svim zemljama koje u tom trenutku još nisu uvele euro. Uvjerljiva većina ljudi je, očito, ispravno procjenjivala.
Ali, očito, ne i Vlada. Bit će da su premijer i ministri sve ove godine bili među ovih dvadesetak posto optimističnih u anketama. i sad kao da ih je sve to skupa zateklo pa zaprepašteni sazivaju izvanredne sastanke na temu poskupljenja. S kojih će, valjda, dati neki bolji savjet građanima od onog alanfordovskog da “kupuju tamo gdje im je jeftinije”.