Kako je država u 2 mjeseca došla od 'Najbrži prst je super, samo to ne shvaćate' do 'Loš je, poništavamo natječaj'
Više od 500 milijuna kuna EU novca trebalo je biti podijeljeno problematičnom metodom
Na prvu, zvučalo je kao loša šala ili zabuna. Kad su u ožujku do nas stigle neslužbene informacije da Vlada planira europski novac za oporavak, i to za inovacije, dijeliti putem “najbržeg prsta” – metodom koja je u nas uvjerljivo najosporavanija – zvučalo je kao da se netko zabunio. Nešto krivo čuo. Pogrešno protumačio. Ali ispalo je da nije.
Više od 520 milijuna kuna iz Nacionalnog plana oporavka namijenjenih poduzetnicima, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja planiralo je podijeliti metodom tzv. trajno otvorenih poziva koja se, međutim, zbog velike potražnje koja premašuje ponuđene iznose, na kraju često pretvori u “najbrži prst” – brzina prijave postaje jedan od ključnih elemenata da bi se došlo do sredstava.
(Ne) problematična metoda
Na to, uostalom, stalno iznova upozoravaju poduzetnici koji se prijavljuju na natječaje i koji su, kako smo ovih dana otkrili, osmislili cijelu paletu metoda za munjevite prijave. Na to učestalo upozoravaju i stručnjaci za EU fondove, pogotovo sada kada se dodjeljuje europski novac koji bi trebao potaknuti brzu digitalnu i zelenu transformaciju gospodarstva i društva. Kao što je, na primjer, upravo novac za inovacije.
Ali u ožujku ove godine – kada su, kako smo spomenuli, prve informacije počele stizati do nas – Ministarstvo gospodarstva nije se dalo smesti ovakvim primjedbama. Na upit o “najbržem prstu” za inovacije i nova poduzeća, poslali su nam detaljno pojašnjenje koje bi se moglo svesti na sljedeće: metoda nije problematična, samo je u javnosti pogrešno shvaćena.
Što je bolje ili lošije?
“Otvoreni pozivi na dostavu projektnih prijedloga mogu se objaviti u modalitetu trajno otvorenih ili privremenih poziva”, pisali su nam u ožujku iz Ministarstva koje je u tom trenutku vodio Tomislav Ćorić.
Isticali su pritom da se ne može govoriti o tome što je bolje ili lošije, “jer se radi o različitima modalitetima, svaki sa svojim specifičnostima”. U oba slučaja, dodali su, samo projekti koji zadovoljavaju kriterije mogu biti izabrani.
‘Novac ne ide najbržima’
U dijelu svog opširnog i detaljnog odgovora, osvrnuli su se na to što se u javnosti negativno percipiraju trajno otvoreni pozivi, kao da je riječ o tome da novac ide onome tko se prvi javi.
“U javnom prostoru došlo je do pogrešnog tumačenja modaliteta trajnog poziva pa se on često asocira s negativnim konotacijama kao što je npr. „najbrži prst“. To može implicirati da, tko god se prvi prijavi, automatski dobiva sredstva bez obzira na udovoljenje uvjetima poziva, što je netočno”, pojašnjavali su nam iz Ministarstva, ponovivši da projekti moraju ispuniti sve uvjete, uključujući i kvalitetu.
Prednosti ‘najbržeg prsta’
“Trajni pozivi”, pisali su dalje, “daju prednost spremnim projektima, kvaliteta spremnih projekata se kontrolira ocjenama kvalitete, trajni pozivi znatno skraćuju vrijeme od prijave do odobrenja, te omogućuju prijaviteljima koji su pogriješili u prijavi da umjesto prigovora pošalju novi projektni prijedlog”.
Prema Ministarstvu, to su “značajke” trajnih poziva. Zvučalo je, međutim, kao da nastoje argumentirati njihove prednosti pred drugim tipom natječaja, onim gdje se rade rang-liste sa svim prijavljenim projektima.
Te značajke, načelno, nitko i ne spori. No, problem je u tome što se, upravo zbog ograničenih sredstava i goleme potražnje, u praksi sve skupa pretvori u ono što se kolokvijalno naziva “najbrži prst”, gdje brzina prijave može presudno utjecati na to je li projekt prošao ili ne. A to je problematično. Začudo, ne samo poduzetnicima i konzultantima.
Naprasno poništen natječaj
“Osluškujući privatni sektor i poslovnu zajednicu, odlučio sam poništiti natječaj i rekonfigurirati ga kako bi glavni kriterij za odabir projekata bila kvaliteta i sadržaj projekta, a ne toliko tko se i kojom brzinom prijavio na taj natječaj”, objašnjavao je prije dva dana ministar gospodarstva Davor Filipović koji je naslijedio Ćorića.
U nasljeđe je dobio i natječaj za dodjelu 141 milijun kuna potpora za novoosnovana poduzeća koji je Ministarstvo netom prije njegovih izjava poništilo. Natječaj je, kao i onaj ranije proveden za inovacije, trebao biti u modalitetu trajno otvorenog poziva. I postojala je jednako visoka šansa da će se pretvoriti u “najbrži prst”.
Tako smo, eto, u samo dva mjeseca, došli od “pogrešno tumačenog modaliteta trajnog poziva” do poništenja natječaja.