Koliko nas se tiče globalno izvješće o klimatskim promjenama? Zbog ekstremnog vremena već gubimo 2 milijarde kuna godišnje

Osjetljivo Sredozemlje

Globalna slika (ako se ništa ne poduzme) je poprilično tmurna, a još bi mogla biti i dramatičnija u regiji oko Sredozemnog mora, javljali su ovih dana europski mediji, dok su s Mediterana stizale snimke devastirajućih požara. Kao zemlja koja spada u tu regiju, i Hrvatska je vrlo osjetljiva na klimatske promjene, zbog kojih već trpi goleme štete.

U travnju prošle godine Hrvatski sabor donio je dokument pod nazivom Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. U njoj je Vlada, kroz dva scenarija – umjereniji i ekstremniji – opisala mogući utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku.

Gubici u milijardama

Štete zbog vremenskih ekstrema već sad su, kako smo spomenuli, ogromne. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska „spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod“, navodi Strategija.

U razdoblju od 1980. do 2013. godine gubici su bili oko dvije milijarde i 250 milijuna eura, odnosno „u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje“. Iznos ukupno prijavljenih šteta za razdoblje od 2013. godine do 2018. godine „bili su oko 1,8 milijarde eura, što iznosi oko 295 milijuna eura godišnje“. To je oko dvije milijarde kuna – skoro pa vrijednost Pelješkog mosta. Godišnje.

Neki sektori su posebno pogođeni. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta poljoprivreda je, procjenjuje se, od 2000. do 2007. godine pretrpjela štetu od 173 milijuna eura.

Češći toplinski valovi

Ovisno o scenariju (razrađeni su, napomenuli smo, umjereniji i ekstremniji), strategija predviđa da bi se broj sušnih razdoblja do 2040. godine mogao povećati u jesen u gotovo čitavoj zemlji, a u proljeće i ljeti u sjevernim područjima. „Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine“, piše u dokumentu.

Do 2040. očekuje se i porast broja vrućih dana, kada je maksimalna temperatura iznad 30 stupnjeva, „što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka“, odnosno toplinske valove.

„Porast broja vrućih dana nastavio bi se i u razdoblju 2041. – 2070. godine. U čitavoj Hrvatskoj očekuje se porast od nešto više od 12 dana što bi u gorskim predjelima odgovaralo gotovo udvostručenju broja vrućih dana u odnosu na referentno razdoblje“. Očekuje se i smanjenje snježnog pokrova, najviše u Gorskom kotaru i ostalim planinskim krajevima.

Savjet poljoprivrednicima

U strategiji su prognozirani i mogući učinci na osam ključnih sektora, poput turizma, energetike, poljoprivrede, vodnih resursa. Pa se tako, primjerice, spominje kako bi porast razine mora utjecao na obalnu infrastrukturu, posebno u mjestima s niskom obalom na otocima i u priobalju.

U poljoprivredi bi, pak, klimatske promjene mogle do 2050. godine smanjiti prinos trenutnih poljoprivrednih kultura za tri do osam posto, procjenjuje se u dokumentu.

„Sve dulja i češća sušna razdoblja, olujni vjetar, poplave, tuča, požari, kao i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća, posebice u Dalmaciji, jasan su signal, prije svega voćarima, maslinarima i vinogradarima, da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama“, napisala je Vlada u lani donesenoj strategiji.

‘Nestalo’ 40 posto potpora

Prema tom dokumentu, od 2013. do 2016. godine suša je domaćoj poljoprivredi uzrokovala štetu od ukupno tri milijarde kuna. To je, izračunali su u Vladi, „jednako 43 posto izravnih potpora isplaćenih za poljoprivredu u istom razdoblju“. Štete su, dakle, ‘progutale’ vrijednost od gotovo pola državnih potpora za poljoprivrednu proizvodnju.

„Manjak vode u tlu (suša) i povišene temperature zraka u nadolazećem vremenskom periodu bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede s klimatskim promjenama“, upozorava se. Ipak, ima i nešto boljih prognoza: zbog vremenskih promjena, bit će moguće uzgajati nove kulture i sorte tamo gdje ranije nisu uspijevale.

Mijenja se i turizam

U području šumarstva strategija upozorava na moguću veću učestalost i dulju sezonu šumskih požara. Dosadašnji trend pokazao je da ih je bilo više u sušnim godinama i u mediteranskom području, „dok projekcije pokazuju da će rizik od šumskih požara u budućnosti biti veći na području cijele Republike Hrvatske“.

Klimatske promjene mogle bi značajno utjecati i na jedan od najvažnijih sektora domaće ekonomije, turizam. Zbog visokih temperatura i pojačanog UV zračenja moglo bi doći do manje turističke potražnje u ljetnim mjesecima. Ljeti će, možda, ljudi radije odmarati sjevernije u Europi, a Mediteran i Hrvatska bit će privlačniji turistima u ostatku godine.

Gdje je akcijski plan?

U strategiji su, međutim, predviđene i 83 mjere kojim se planira smanjiti osjetljivost pojedinih sektora na klimatske promjene i spriječiti, odnosno barem ublažiti njihove negativne posljedice. No, portal Faktograf je nedavno upozorio da u resoru ministra Tomislava Ćorića još nisu donijeli akcijski plan potreban za provedbu strategije.

Bez tog dokumenta, koji treba jasnije definirati mjere, vrijeme provedbe i izvore financiranja, strategija „ostaje mrtvo slovo na papiru“, ocjenjuje Faktograf. U samoj strategiji je Vlada procijenila da su potrebna ulaganja od 27 milijardi kuna do 2040. godine, oko 183 milijuna eura godišnje.

Globalni poremećaji

To je ipak oko sto milijuna eura manje, nego što su iznosile prosječne godišnje štete od posljedica ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika. A u budućnosti bi moglo biti i gore.

Na nedavnoj konferenciji o 30 godina hrvatske samostalnosti, premijer Andrej Plenković govorio je o viziji razvoja Hrvatske te pripremi zemlje za buduće izazove. Prije svega, za klimatske promjene koje će, procijenio je tada premijer, „u narednim desetljećima izazvati znatno veće društvene, političke i gospodarske poremećaje od pandemije“ u kojoj trenutno živimo. Ukratko: ni hrvatska Vlada nema dobre vijesti.