Vlada nutka 100 milijuna kuna općinama da se samoukinu, odnosno spoje s drugima
Koliko točno može dobiti svaka općina koje se spoji s drugom ili objedini poslove, još nije precizno definirano
U naredne tri godine Vlada će u državnom proračunu izdvojiti po sto milijuna kuna kako bi motivirala općine da se dobrovoljno povezuju tako da ili zajednički obavljaju pojedine poslove ili da se doista spoje i postanu jedna lokalna jedinica. Financijski poticaji “za dobrovoljno funkcionalno ili stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave” predviđeni su u prijedlogu državnog proračuna za 2022. koji je danas potvrđen na sjednici Vlade.
Prema tom prijedlogu, u proračunu Ministarstva financija bit će sljedeće godine izdvojeno sto milijuna kuna, kao svojevrsni “nagradni fond” za one jedinice lokalne samouprave – a uglavnom je riječ o općinama – koje se dogovore da će, na primjer, imati zajednički vrtić ili zajedničku komunalnu tvrtku s jednom administracijom ili, pak, da će se stvarno spojiti u jednu jedinicu, s jednim načelnikom, jednim vijećem i tako dalje. Isti iznos, od sto milijuna kuna, predviđen je i u projekcijama za 2023. te 2024. godinu.
Što je dogovoreno s EU?
Sto milijuna kuna godišnje je ukupna svota koju je Vlada za ovu namjenu predvidjela u proračunu. Kako smo ranije već javljali, za stvarno spajanje lokalne jedinice dobivat će veće poticaje, a za funkcionalno – kada odluče samo objediniti pojedine poslove – fiskalni poticaji bit će manji. Na kolike točno iznose mogu računati, međutim, još nije poznato. Precizne kriterije za dodjelu novca definirat će Ministarstvo financija i Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Vlada je ovu mjeru dogovorila s Europskom komisijom u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. “U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto i funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave” tijekom razdoblja do 2026., stoji u jednom od popratnih dokumenata uz hrvatski plan oporavka.
Navodi se, također, da će država pokriti jednokratne troškove spajanja, kao i da će one lokalne jedinice koje se doista spoje – što je, ustvari, diplomatski naziv za ukidanje – dobiti “jednokratne kapitalne transfere” tijekom pet godina za provedbu infrastrukturnih projekata na svom području.
Analiza poslovanja 40 općina
Iz Ministarstva financija su ranije Telegramu potvrdili da će odluku o kriterijima i visini poticaja Vlada donijeti u prvom kvartalu sljedeće godine. Nakon toga će objaviti poziv jedinicama lokalne samouprave da se jave ako su zainteresirane za funkcionalno ili stvarno spajanje.
Ministarstvo pravosuđa i uprave, pak, najavljuje da će analizirati poslovanje općina i gradova – kojih ukupno u Hrvatskoj ima 555 – kako bi utvrdili koji bi se poslovi mogli raditi zajednički. Prema informacijama Večernjeg lista, ta će analiza biti napravljena na uzorku od 40 manjih općina.
Vlada zazire od prave reforme
Europska komisija doslovno godinama upozorava hrvatske vlasti na pretjeranu teritorijalnu i funkcionalnu rascjepkanost zemlje što, smatraju, otežava pružanje usluga i učinkovitost javne potrošnje. Ta je rascjepkanost, dakle, skupa i rezultira različitom kvalitetom usluge za građane. No, Vlada se iz političkih razloga – da se ne zamjeri biračima koji možda ne bi oduševljeno prigrlili ideju o ukidanju baš njihove općine – kloni radikalnijih poteza u reformi lokalne samouprave.
Tako je upitno i kako će završiti ovaj pokušaj. U Vladinim dokumentima naglašava se da se radi o dobrovoljnom spajanju, odnosno da ishod ove mjere ovisi isključivo o tome hoće li na lokalnoj razini procijeniti da im se to isplati. Prilično je izvjesno da će biti jednostavnije motivirati lokalne jedinice na funkcionalno, a ne na stvarno spajanje, koje ustvari znači ukidanje, ali i jedino dovodi do stvarnog smanjenja broja općina i gradova.
Iskustva drugih zemalja, pak, pokazuju da spajanje – osim očitih administrativnih ušteda – može imati i neočekivane popratne efekte. Kako prenosi Večernji list, na ovotjednoj konferenciji o reformi lokalne uprave stručnjak iz Poljske iznio je zanimljiv detalj: u drugim EU državama, koje su već prošle ovaj proces, neke su se male općine ‘snašle’ i počele ubrzano dizati zajmove za infrastrukturne projekte, znajući da će, nakon spajanja, račun na naplatu stići nekom drugom.