Mađarska i Poljska prijete blokiranjem EU milijardi za oporavak od korone. Evo što to znači za Hrvatsku

Zemlji poput Hrvatske, koja je zabilježila rekordan pad BDP-a, novac EU-a je žurno potreban

ZADNJA IZMJENA: ruj 29, 2020

Dva mjeseca nakon europskog summita, na kojem je postignut politički dogovor da će EU uložiti milijarde eura u izlazak iz korona-krize, države članice ne uspijevaju se usuglasiti oko detalja tog srpanjskog dogovora. Ključna rasprava, kako se već tada moglo i naslutiti, vodi se oko toga kako uvjetovati isplatu novca iz europskog proračuna poštivanjem vladavine prava i demokratskih principa.

Stavovi država još su uvijek toliko suprotstavljeni i udaljeni, da se u uglednim europskim medijima spekulira može li ta žestoka debata, kojoj se zasad ne nazire kraj, odgoditi finalni dogovor o 750 milijardi eura vrijednom planu za oporavak. S obzirom da europsko gospodarstvo već sad grca u problemima, a mnoge države strahuju od novog, jesenskog vala epidemije, prilično je jasno kakve bi posljedice imalo kašnjenje izdašnog financijskog paketa.

Šest ‘hrvatskih’ milijardi

Ni Hrvatskoj, naravno, ne može biti svejedno. U drugom kvartalu ove godine gospodarski pad bio je 15,1 posto; u cijeloj godini Vlada predviđa pad BDP-a od osam posto, a tek u sljedećoj rast od pet posto. Taj rast trebao bi biti potaknut i novcem EU-a, konkretno i milijardama iz europskog programa za oporavak.

Do 2026. godine Vlada računa na nešto manje od šest milijardi eura bespovratnih sredstava iz tog programa. Bitno je, međutim, da novac počne što prije stizati, a to će ovisiti o pregovorima među državama članicama koji se upravo vode. Središnji element tih pregovora je, kako smo spomenuli, mehanizam kojim će se povezati vladavina prava s isplatom novca.

Drugim riječima, na koji će način EU (moći) sankcionirati zemlje za koje se utvrdi da krše temeljne europske principe i vrijednosti, kao što je, primjerice, neovisnost sudstva. U srpnju su tu poveznicu europski lideri namjerno ostavili nedorečenu, kako bi uopće mogli zaključiti svoj sastanak kakvim-takvim dogovorom. Ali, sada je došlo vrijeme da se usuglase detalji.

Stav Budimpešte i Varšave

Poljska i Mađarska, protiv kojih se vodi postupak zbog vladavine prava, osjećaju, dakako, da su prve na udaru. Zbog toga su nedavno zaprijetile da će blokirati finalni dogovor o planu za oporavak i sedmogodišnjem europskom proračunu (o kojem se pregovara u istom paketu), ako im mehanizam vladavine prava ne bude po volji.

Pozivajući se na diplomatske izvore, o tim je prijetnjama tijekom rujna u više navrata pisao ugledni europski portal Politico.eu. Prema njihovim izvorima, Poljska i Mađarska mogle bi blokirati tzv. odluku o vlastitim sredstvima – to je jedan od ključnih dijelova zakonodavstva kako bi se EU mogla zadužiti na financijskim tržištima za 750 milijardi eura. Tu odluku moraju ratificirati (i) nacionalni parlamenti.

U igri su milijarde

Epidemija koronavirusa nije, naravno, zaobišla ni te zemlje. Mađarskoj je, primjerice, po podacima Eurostata, BDP u drugom kvratalu pao 13,5 posto, a premijer Viktor Orban je neki dan u parlamentu iznio dosta dramatične procjene, o mogućih 200 tisuća zaraženih u najgorem scenariju. U takvoj situaciji zvuči prilično nelogično da bi mađarska vlada riskirala da bude prozivana što ne stiže prijeko potrebna financijska pomoć europskom gospodarstvu.

Ipak, treba uzeti u obzir da su ovdje u igri milijarde, ne samo za kratkoročni oporavak: pitanje vladavine prava povezano je i s višegodišnjim europskim proračunom, dakle, s isplatama europskog novca (najmanje) do 2027. godine. Ovo je politička utakmica koja će posljedice imati još dugi niz godina – zato ipak nije neočekivano da Mađarska i Poljska podižu ulog.

Što izvodi Orban?

Upravo to, po svemu sudeći, ovoga tjedna čini i Orban. Mađarski premijer poslao je nesvakidašnje pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen žaleći se na europsku povjerenicu Veru Jourovu i njezine izjave o demokraciji u Mađarskoj. Dok Orban traži njezinu ostavku, Komisija – očekivano – povjerenicu bezuvjetno podržava.

Nije ovo prvi napad iz Budimpešte na europske dužnosnike. Uostalom, kampanja protiv bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera bila je jedan od okidača za suspenziju Orbanovog Fidesza unutar Europske pučke stranke.

Zanimljiv tajming kritika

Orbanova prozivka europske povjerenice, koja zagovara da se europski novac može raspodijeliti samo državama sa snažnim i neovisnim pravosuđem i borbom protiv korupcije, dolazi, pak, u politički zanimljivom trenutku. Upravo kad se prilično žestoko pregovara kako europske milijarde iz fonda za oporavak i zajedničkog EU proračuna vezati s vladavinom prava.

Jesu li, onda, Mađarska i Poljska doista spremne blokirati europski deal? Čini se izvjesnijim da se radi o pritisku i pregovaračkoj taktici kako bi se druge članice EU-a prisililo na određene ustupke. Bude li zbog toga doista kasnio europski novac, bit će to mala utjeha za zemlju poput Hrvatske, čije je gospodarstvo nedavno zabilježilo rekordan pad – a ni oporavak, vrlo vjerojatno, neće biti lak.

 

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
501 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program