Nakon napada na Ukrajinu, Rusija je suočena s teškim sankcijama zapadnih sila, zbog kojih je rusko gospodarstvo – procjenjuju analitičari – na rubu kolapsa kakav nije viđen niti 1990-ih, nakon sloma Sovjetskog Saveza. No, udar Zapada na ruski ekonomski i financijski sustav imat će, i već ima, nužno i reperkusije: članice EU-a pripremaju se za povratni ekonomski udar rata u Ukrajini, sankcija uvedenih Rusiji i ruskih protumjera.
U Irskoj, gdje u poljoprivredi dominira uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka, ministar poziva poljoprivrednike da se ove godine barem dijelom preusmjere na usjeve kako bi se spriječili poremećaji u opskrbi zbog ruske invazije budući da su Rusija i Ukrajina do ovog sukoba bile golemi svjetski izvoznici žitarica i biljnih ulja.
Šire ekonomske posljedice
Ciparska vlada popunjava zalihe žitarica i najavljuje kupnju 36 tisuća tona ječma i kukuruza. U Hrvatskoj država nabavlja dodatne količine pšenice, kukuruza i ječma, zatim svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice, ulja i mlijeka, potvrdila je neki dan ministrica poljoprivrede Marija Vučković. No, ne radi se samo o pšenici, kukuruzu ili suncokretovom ulju.
„U danima koji dolaze bit će vjerojatno još skuplje napuniti rezervoar goriva, platiti račune za grijanje i kupiti neke proizvode“, poručio je sugrađanima francuski predsjednik Emmanuel Macron. Dugotrajni rat u Ukrajini mogao bi imati teže posljedice za europsko gospodarstvo od pandemije koronavirusa, procijenio je izvršni direktor Volkswagena Herbert Diess za Financial Times. Posljedice će, dakle, biti puno šire.
Usporavanje gospodarstva
Gospodarstva zemalja članica EU-a tek su se počela oporavljati od utjecaja pandemije koja je u 2020. ekonomiju bacila na koljena. Potom su se pojavili problemi s inflacijom i rastom cijena energenata zbog čega su vlade bile prisiljene povlačiti nesvakidašnje mjere, financirane iz državnih proračuna, kako bi pomogle poduzećima i građanima da plate račune za režije.
No, ruski napad na Ukrajinu i nastojanje da se, bespresedanskim sankcijama, Vladimira Putina zaustavi u ratnom pohodu, imat će povratni učinak i na europsko gospodarstvo. Učinak koji se još ne može precizno izračunati, ali ga EU države predviđaju i očekuju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Italija je, primjerice, ove godine planirala gospodarski rast od 4,7 posto. Ta prognoza više nije realna. U Njemačkoj ekonomisti Deutsche Bank, jedne od najvećih njemačkih financijskih institucija, smanjuju svoje projekcije rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini. I tako dalje.
Neupitna podrška sankcijama
Europski gospodarstvenici podržavaju oštre sankcije kojima Zapad pokušava zaustaviti Putinov rat u Ukrajini. Njemačko udruženje koje predstavlja oko 125 tisuća tvrtki iz područja veleprodaje, vanjske trgovine i usluga provelo je anketu među svojim članicama i zaključilo: da, većina tvrtki očekuje usporavanje gospodarstva, poskupljenje energenata, poremećaje u opskrbi. I da, golema većina podupire sankcije. Tako je, uostalom, i u Hrvatskoj.
Unutar EU-a se, dakle, ne raspravlja oko sankcija koje su uvedene Rusiji – krvoproliće u Ukrajini treba (pokušati) zaustaviti i ekonomska cijena tu ne smije igrati nikakvu ulogu – već oko toga što EU može učiniti da u što većoj mjeri zaštiti europsko gospodarstvo od neizbježnih reperkusija zbog poskupljenja energenata, poremećaja u opskrbi sirovinama itd.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Istovremeno, potrebno je naći sredstva za dodatna ulaganja: za obrambene sposobnosti, smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, nafti i ugljenu te za prihvat izbjeglica. Očekuje se da bi do četiri milijuna ljudi moglo izbjeći pred ratom u druge europske zemlje.
Koliko EU treba novca?
Koliko će se novca u Europskoj uniji morati uložiti – na zajedničkoj, europskoj razini, ali i svaka država za sebe – u mjere vezane uz aktualna zbivanja, procijenio je ekonomist Jean Pisani-Ferry u analizi koju je ovoga tjedna objavio briselski think tank Bruegel, specijaliziran za ekonomiju. Kratkoročni izravni trošak za EU i države članice mogao bi u ovoj godini doseći 175 milijardi eura, navodi autor u analizi.
Ta procjena obuhvaća različite mjere, poput intervencija zbog poremećaja u opskrbi i rasta cijena, ulaganja u energetsku neovisnost, humanitarnu pomoć i prihvat izbjeglica te povećane investicije u sigurnost i obranu. Dio mjera, poput ulaganja u obranu ili ublažavanje posljedica rasta cijena, financirat će se iz državnih proračuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U nekim zemljama, poput Francuske i Španjolske, vlade stoga već planiraju dodatne mjere za najpogođenije sektore ekonomije i građane. Francuski predsjednik Macron, primjerice, obećava da će država pomoći poduzetnicima da nađu nove dobavljače te govori o novom planu „ekonomske i socijalne otpornosti“ koji bi vlada trebala predstaviti sljedećeg tjedna.
Što EU može ili mora učiniti
Ali ključna rasprava vodi se na europskoj razini: što može – ili mora – poduzeti Europska unija kako bi pomogla državama članicama, poduzećima i, u konačnici, svojim građanima? Proteklih dana europski mediji, poput Bloomberga i francuskog Le Mondea, izvijestili su o prijedlozima o kojima diskutiraju članice EU-a, a koji podsjećaju na odgovor EU-a na krizu izazvanu pandemijom.
U jeku pandemije, EU je dogovorila fond vrijedan 724 milijarde eura, koji se financira zajedničkim zaduživanjem. Stoga se sada otvaraju nova pitanja: treba li EU sličan plan za ovu situaciju (Le Monde u svom članku ilustrativno piše da nakon plana oporavka, treba plan otpornosti od Putinove Rusije) i, dodatno, može li se dio novca iz korona-fonda preusmjeriti na neke od mjera, koje Putinov rat u Ukrajini nameće Europskoj uniji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novac već postoji, ali…
U tom fondu državama su na raspolaganju bespovratna sredstva i povoljni zajmovi. Većina zemalja, uključujući Hrvatsku, nisu tražile zajmove – mogu li to učiniti sada i usmjeriti novac u ublažavanje posljedica nove krize?
Izvori iz Europske komisije, s kojima je Telegram razgovarao, rezervirani su prema toj mogućnosti. Mehanizam za oporavak, pa tako i povoljni zajmovi unutar njega, osmišljen je zbog pandemije i ima (još uvijek) vrlo stroga pravila za trošenje, podsjećaju, i to prvenstveno za dugoročne investicije.
Spominje se, nadalje, i opcija zajedničkog izdavanja obveznica kako bi se financirale energetske i obrambene potrebe zemalja članica, javlja Bloomberg. Tijekom pandemije, EU je dogovorila program SURE, za očuvanje radnih mjesta, koji je financiran na sličan način. Za taj je program, koji je koristila i Hrvatska, Komisija izdala obveznice kako bi prikupila novac na tržištu i potom ga proslijedila državama članicama kao vrlo povoljne zajmove.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prerano za novo zaduživanje
Ekonomija, obrana i energetika bile su glavne teme drugog dana summita EU-a u Versaillesu ovoga petka. Pri dolasku na summit hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je o fondu za oporavak, istaknuvši da „u ovim izvanrednim vremenima moramo uložiti zajednički napor na europskoj i nacionalnoj razini kako bismo podržali naše građane i poduzetnike“. Hrvatski poslodavci i izvoznici tražili su od Plenkovićeve Vlade da na razini EU predloži fond za sanaciju gospodarskih šteta zbog ruske agresije na Ukrajinu.
No, neke članice smatraju da je prerano uopće i za raspravu o novom zajedničkom zaduživanju, pogotovo što se golema sredstva iz postojećeg fonda još nisu niti počela ozbiljno trošiti i ulagati. Fond za oporavak od pandemije bio je zajednička inicijativa francuskog predsjednika Macrona i bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Suprotne pozicije ključnih država
Ali sada su Pariz i Berlin na suprotnim pozicijama. Francuska, koja predsjeda Unijom i organizirala je summit u Versaillesu, sklona je da se zajednički financira jačanje europske neovisnosti u pogledu energenata, proizvodnje hrane i poluvodiča.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iz Berlina, međutim, stižu vrlo oprezne poruke. Tamo je na vlasti nova vlada socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, u kojoj je ministarstvo financija preuzeo Christian Lindner, čelnik liberalne stranke i zagovornik strože fiskalne discipline. U njemačkoj vladi stoga novi fond ili izdavanje zajedničkih obveznica trenutno ne kotiraju visoko.
Neizvjesna i dramatična vremena
Ali vremena su sasvim nepredvidljiva i neizvjesna. Europa to mora uzeti u obzir. Upravo je u tom tonu neki dan govorio francuski državni tajnik Clement Beaune.
„Nalazimo se u tako izvanrednoj situaciji da si ne možemo priuštiti da ostanemo u uobičajenoj, ponekad birokratskoj europskoj rutini“, prenose mediji izjavu glavnog Macronovog čovjeka za europske poslove za France Inter radio. Dramatična i izvanredna vremena tražit će, nema sumnje, jednako izvanredne i inovativne poteze.
Može li europsko gospodarstvo ovo izdržati
Nakon krize s pandemijom, dogodila se Rusija. Ovo su scenariji spašavanja o kojima EU trenutno raspravlja
Ključna rasprava vodi se na europskoj razini: što može - ili mora - poduzeti Europska unija kako bi pomogla državama članicama, poduzećima i, u konačnici, svojim građanima?
Nakon napada na Ukrajinu, Rusija je suočena s teškim sankcijama zapadnih sila, zbog kojih je rusko gospodarstvo – procjenjuju analitičari – na rubu kolapsa kakav nije viđen niti 1990-ih, nakon sloma Sovjetskog Saveza. No, udar Zapada na ruski ekonomski i financijski sustav imat će, i već ima, nužno i reperkusije: članice EU-a pripremaju se za povratni ekonomski udar rata u Ukrajini, sankcija uvedenih Rusiji i ruskih protumjera.
U Irskoj, gdje u poljoprivredi dominira uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka, ministar poziva poljoprivrednike da se ove godine barem dijelom preusmjere na usjeve kako bi se spriječili poremećaji u opskrbi zbog ruske invazije budući da su Rusija i Ukrajina do ovog sukoba bile golemi svjetski izvoznici žitarica i biljnih ulja.
Šire ekonomske posljedice
Ciparska vlada popunjava zalihe žitarica i najavljuje kupnju 36 tisuća tona ječma i kukuruza. U Hrvatskoj država nabavlja dodatne količine pšenice, kukuruza i ječma, zatim svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice, ulja i mlijeka, potvrdila je neki dan ministrica poljoprivrede Marija Vučković. No, ne radi se samo o pšenici, kukuruzu ili suncokretovom ulju.
„U danima koji dolaze bit će vjerojatno još skuplje napuniti rezervoar goriva, platiti račune za grijanje i kupiti neke proizvode“, poručio je sugrađanima francuski predsjednik Emmanuel Macron. Dugotrajni rat u Ukrajini mogao bi imati teže posljedice za europsko gospodarstvo od pandemije koronavirusa, procijenio je izvršni direktor Volkswagena Herbert Diess za Financial Times. Posljedice će, dakle, biti puno šire.
Usporavanje gospodarstva
Gospodarstva zemalja članica EU-a tek su se počela oporavljati od utjecaja pandemije koja je u 2020. ekonomiju bacila na koljena. Potom su se pojavili problemi s inflacijom i rastom cijena energenata zbog čega su vlade bile prisiljene povlačiti nesvakidašnje mjere, financirane iz državnih proračuna, kako bi pomogle poduzećima i građanima da plate račune za režije.
No, ruski napad na Ukrajinu i nastojanje da se, bespresedanskim sankcijama, Vladimira Putina zaustavi u ratnom pohodu, imat će povratni učinak i na europsko gospodarstvo. Učinak koji se još ne može precizno izračunati, ali ga EU države predviđaju i očekuju.
Italija je, primjerice, ove godine planirala gospodarski rast od 4,7 posto. Ta prognoza više nije realna. U Njemačkoj ekonomisti Deutsche Bank, jedne od najvećih njemačkih financijskih institucija, smanjuju svoje projekcije rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini. I tako dalje.
Neupitna podrška sankcijama
Europski gospodarstvenici podržavaju oštre sankcije kojima Zapad pokušava zaustaviti Putinov rat u Ukrajini. Njemačko udruženje koje predstavlja oko 125 tisuća tvrtki iz područja veleprodaje, vanjske trgovine i usluga provelo je anketu među svojim članicama i zaključilo: da, većina tvrtki očekuje usporavanje gospodarstva, poskupljenje energenata, poremećaje u opskrbi. I da, golema većina podupire sankcije. Tako je, uostalom, i u Hrvatskoj.
Unutar EU-a se, dakle, ne raspravlja oko sankcija koje su uvedene Rusiji – krvoproliće u Ukrajini treba (pokušati) zaustaviti i ekonomska cijena tu ne smije igrati nikakvu ulogu – već oko toga što EU može učiniti da u što većoj mjeri zaštiti europsko gospodarstvo od neizbježnih reperkusija zbog poskupljenja energenata, poremećaja u opskrbi sirovinama itd.
Istovremeno, potrebno je naći sredstva za dodatna ulaganja: za obrambene sposobnosti, smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, nafti i ugljenu te za prihvat izbjeglica. Očekuje se da bi do četiri milijuna ljudi moglo izbjeći pred ratom u druge europske zemlje.
Koliko EU treba novca?
Koliko će se novca u Europskoj uniji morati uložiti – na zajedničkoj, europskoj razini, ali i svaka država za sebe – u mjere vezane uz aktualna zbivanja, procijenio je ekonomist Jean Pisani-Ferry u analizi koju je ovoga tjedna objavio briselski think tank Bruegel, specijaliziran za ekonomiju. Kratkoročni izravni trošak za EU i države članice mogao bi u ovoj godini doseći 175 milijardi eura, navodi autor u analizi.
Ta procjena obuhvaća različite mjere, poput intervencija zbog poremećaja u opskrbi i rasta cijena, ulaganja u energetsku neovisnost, humanitarnu pomoć i prihvat izbjeglica te povećane investicije u sigurnost i obranu. Dio mjera, poput ulaganja u obranu ili ublažavanje posljedica rasta cijena, financirat će se iz državnih proračuna.
U nekim zemljama, poput Francuske i Španjolske, vlade stoga već planiraju dodatne mjere za najpogođenije sektore ekonomije i građane. Francuski predsjednik Macron, primjerice, obećava da će država pomoći poduzetnicima da nađu nove dobavljače te govori o novom planu „ekonomske i socijalne otpornosti“ koji bi vlada trebala predstaviti sljedećeg tjedna.
Što EU može ili mora učiniti
Ali ključna rasprava vodi se na europskoj razini: što može – ili mora – poduzeti Europska unija kako bi pomogla državama članicama, poduzećima i, u konačnici, svojim građanima? Proteklih dana europski mediji, poput Bloomberga i francuskog Le Mondea, izvijestili su o prijedlozima o kojima diskutiraju članice EU-a, a koji podsjećaju na odgovor EU-a na krizu izazvanu pandemijom.
U jeku pandemije, EU je dogovorila fond vrijedan 724 milijarde eura, koji se financira zajedničkim zaduživanjem. Stoga se sada otvaraju nova pitanja: treba li EU sličan plan za ovu situaciju (Le Monde u svom članku ilustrativno piše da nakon plana oporavka, treba plan otpornosti od Putinove Rusije) i, dodatno, može li se dio novca iz korona-fonda preusmjeriti na neke od mjera, koje Putinov rat u Ukrajini nameće Europskoj uniji.
Novac već postoji, ali…
U tom fondu državama su na raspolaganju bespovratna sredstva i povoljni zajmovi. Većina zemalja, uključujući Hrvatsku, nisu tražile zajmove – mogu li to učiniti sada i usmjeriti novac u ublažavanje posljedica nove krize?
Izvori iz Europske komisije, s kojima je Telegram razgovarao, rezervirani su prema toj mogućnosti. Mehanizam za oporavak, pa tako i povoljni zajmovi unutar njega, osmišljen je zbog pandemije i ima (još uvijek) vrlo stroga pravila za trošenje, podsjećaju, i to prvenstveno za dugoročne investicije.
Spominje se, nadalje, i opcija zajedničkog izdavanja obveznica kako bi se financirale energetske i obrambene potrebe zemalja članica, javlja Bloomberg. Tijekom pandemije, EU je dogovorila program SURE, za očuvanje radnih mjesta, koji je financiran na sličan način. Za taj je program, koji je koristila i Hrvatska, Komisija izdala obveznice kako bi prikupila novac na tržištu i potom ga proslijedila državama članicama kao vrlo povoljne zajmove.
Prerano za novo zaduživanje
Ekonomija, obrana i energetika bile su glavne teme drugog dana summita EU-a u Versaillesu ovoga petka. Pri dolasku na summit hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je o fondu za oporavak, istaknuvši da „u ovim izvanrednim vremenima moramo uložiti zajednički napor na europskoj i nacionalnoj razini kako bismo podržali naše građane i poduzetnike“. Hrvatski poslodavci i izvoznici tražili su od Plenkovićeve Vlade da na razini EU predloži fond za sanaciju gospodarskih šteta zbog ruske agresije na Ukrajinu.
No, neke članice smatraju da je prerano uopće i za raspravu o novom zajedničkom zaduživanju, pogotovo što se golema sredstva iz postojećeg fonda još nisu niti počela ozbiljno trošiti i ulagati. Fond za oporavak od pandemije bio je zajednička inicijativa francuskog predsjednika Macrona i bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Suprotne pozicije ključnih država
Ali sada su Pariz i Berlin na suprotnim pozicijama. Francuska, koja predsjeda Unijom i organizirala je summit u Versaillesu, sklona je da se zajednički financira jačanje europske neovisnosti u pogledu energenata, proizvodnje hrane i poluvodiča.
Iz Berlina, međutim, stižu vrlo oprezne poruke. Tamo je na vlasti nova vlada socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, u kojoj je ministarstvo financija preuzeo Christian Lindner, čelnik liberalne stranke i zagovornik strože fiskalne discipline. U njemačkoj vladi stoga novi fond ili izdavanje zajedničkih obveznica trenutno ne kotiraju visoko.
Neizvjesna i dramatična vremena
Ali vremena su sasvim nepredvidljiva i neizvjesna. Europa to mora uzeti u obzir. Upravo je u tom tonu neki dan govorio francuski državni tajnik Clement Beaune.
„Nalazimo se u tako izvanrednoj situaciji da si ne možemo priuštiti da ostanemo u uobičajenoj, ponekad birokratskoj europskoj rutini“, prenose mediji izjavu glavnog Macronovog čovjeka za europske poslove za France Inter radio. Dramatična i izvanredna vremena tražit će, nema sumnje, jednako izvanredne i inovativne poteze.