Naprosto sramota. Otkrivamo zašto će Senat, i s novim rektorom na čelu, potvrditi za dekanicu ženu koja negira ustaške zločine
Na pomolu je jedan od većih skandala na Sveučilištu u Zagrebu
Vlatku Vukelić, profesoricu povijesti s Fakulteta hrvatskih studija (HS), jedan sitan korak dijeli od dekanske funkcije na ovom godinama problematičnom faksu. Poduža procedura izbora u finalnoj je fazi; izbor Vukelić – na prijedlog rektora Stjepana Lakušića – još moraju potvrditi senatori Sveučilišta. Posljednja je to stepenica nakon što je Vukelić krajem 2022. većinom glasova izabrana za dekanicu na fakultetskom vijeću HS-a. Riječ je o profesorici koju godinama prati niz kontroverzi.
U javnosti su najglasnije odjekivali njezini revizionistički stavovi o karakteru NDH, posebno negacija ustaškog pokolja djece. U sveučilišnoj je sferi bila bliska višestruko spornoj upravi Sveučilišta pod vodstvom rektora Damira Borasa i prorektora Ante Čovića, a kritički nastrojen dio akademske zajednice percipira je kao dio kolektiva na HS-u koji je pridonio perpetuiranoj krizi na toj instituciji.
Nekritički i pasiviziran Senat
Njezin će izbor, dakle, na prijedlog rektora Lakušića, morati potvrditi članovi Senata. Prva prilika za to bit će u utorak 17. siječnja kada je zakazana sjednica. Dosadašnja praksa nekritičkog i pasiviziranog Senata Sveučilišta govori u prilog tezi da će sveučilišne glavešine bez rasprave ustoličiti spornu profesoricu na dekansku poziciju.
Posljednjih osam godina – tijekom Borasova mandata – Senat se pokazao kao mjesto nulte tolerancije na raspravu i oprečna mišljenja. Izglasavalo se sve što bi rektor predložio, a od 2020. prijeporne su odluke donošene bez riječi rasprave pod izlikom pandemijskih neprilika. Na takav je modus pristajao i aktualni rektor Lakušić, tada član Senata kao dekan Građevinskog fakulteta. Evo što je sve zagrebački Senat posljednjih godina izglasao na zgražanje šire javnosti:
1. Suspenzija mailom, bez rasprave
U srpnju 2020. Boras je Senatu – koji se na njegovu inicijativu sastajao na mailing listi i glasao dopisno bez rasprave pod izlikom pandemije – predložio suspenziju tadašnje dekanice Filozofskog fakulteta Vesne Vlahović-Štetić. Došla je, naime, pravomoćna presuda o mobingu Filozofskog fakulteta nad tada moćnim prorektorom Antom Čovićem pa je Boras odmah predložio suspenziju dekanice. Sjednica Senata 14. srpnja 2020. ostala je upisana kao jedna od najsramnijih, nedemokratskih epizoda Borasove uprave.
Bez riječi rasprave, članovi Senata dostavljali su svoje glasove na mail rektorata i u gromoglasnoj tišini izglasali suspenziju Vlahović-Štetić s 48 glasova. Dvanaestero senatora glasalo je protiv i njih još sedam bilo je suzdržano, a 48 potvrdnih glasova predstavljalo je dvotrećinsku većinu nužnu za suspenziju dekana. Potrebni glasovi skupljali su se do večernjih sati tog 14. srpnja 2020., u okolnostima o kojima možemo samo nagađati.
Valja istaknuti kako su za tu nedemokratsku suspenziju glasali sadašnji čelni ljudi Sveučilišta: rektor Lakušić kao tadašnji dekan Građevinskog fakulteta i njegovi aktualni prorektori – tadašnji dekani – Tibor Pentek (Šumarstvo), Jurica Pavičić (Ekonomija), Tomislav Bolanča (Kemijsko inženjerstvo), Dubravko Majetić (Strojarstvo i brodogradnja) i Tomislav Josip Mlinarić (Prometni). Ovi ljudi, dodajmo, iz sjednice u sjednicu tijekom pandemije poslušno su pristajali – kao članovi Senata – upravljati Sveučilištem bez ikakve rasprave. Takav način nije im bio sporan.
2. Pokretanje procedure za Bandićev doktorat
Nakon što je tadašnji dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević zamislio da bi pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić trebao postati počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, svoj je prijedlog dostavio rektoru Borasu, a ovaj na odlučivanje Senatu. Iako je – čim je dospjela u javnost – ideja o najvišoj sveučilišnoj počasti USKOK-ovom optuženiku izazvala žestok revolt i ogorčenje, članovi Senata u ožujku 2019. izglasali su pokretanje procedure, s 10 glasova protiv i dva suzdržana od ukupnih 70 glasova.
Tom je odlukom formirano peteročlano povjerenstvo koje je trebalo sastaviti izvještaj za počasnog Bandića temeljem kojeg bi Senat finalno glasao o dodjeli. Izvješće nikada nije došlo pred Senat niti je formalna odluka o dodjeli doktorata ikada donesena. Prema potvrdi dva upućena Telegramova izvora iz ožujka 2021., izvješće o Bandićevom doktoratu bilo je već odavno napisano, uz preporuku dodjele doktorata, no Senatu nikada nije dano na glasanje.
3. Počasni doktor Čović
Na prijedlog rektora Borasa, Senat je u svibnju 2018. izglasao sporni počasni doktorat predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, tada članu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Pet članova Senata glasalo je protiv, a 12 ih je bilo suzdržano. Snažno je tada odjeknulo obraćanje profesorice Đurđice Čilić s Filozofskog fakulteta, koja se na Senatu javno usprotivila tom počasnom doktoratu jer je, kako je tada rekla, riječ o “aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima”.
Navela je i kako se uz Čovićevo ime “vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na mostarskom Sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja”. Svečanost dodjele mjesec dana kasnije iz prvih su redova promatrali premijer Andrej Plenković i tadašnji ministri Goran Marić, Dražen Bošnjaković i Marko Pavić. Telegramov kolumnist Dragan Markovina tada je argumentirao zašto je, zapravo, Čovićev doktorat dubinski pogrešan. Kolumnu možete pročitati ovdje.
4. Hrvatski studiji, odjel
U siječnju 2017. sjednica Senata održavala se uz glasan prosvjed ispred sveučilišne zgrade; studenti Hrvatskih studija prosvjedovali su zbog odluke koju je pred Senat stavio rektor Boras. Naumio je promijeniti pravni status HS-a iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel, iako po zakonskoj definiciji Hrvatski studiji nisu imali preduvjete da budu odjel. Senat je svejedno izglasao odjel, uz jedan glas protiv i pet suzdržanih. Od ovoga trenutka krenulo je rapidno propadanje ove institucije koje je kulminiralo razornim upravnim nadzorom s kraja prošle godine.
5. Plagirana strategija
Posebno interesantna epizoda seže u siječanj 2018., kada su Hrvatski studiji bili u dosta nezgodnoj poziciji; za svoj daljnji opstanak, morali su izraditi cijeli niz važnih institucijskih dokumenata, među njima i strateški program za znanost. To im se baš i nije pretjerano dalo pa su, kako je tada otkrila srednja.hr, dio svog programa prepisali iz znanstvene strategije Fakulteta političkih znanosti, a dio s portala katoličkih teologa Vjera i djela. Studenti su prosvjedovali i tražili članove Senata da sankcioniraju plagijatore na čelu Hrvatskih studija, no Senat se i na to oglušio.
6. Ni riječi o zlostavljanju
Nakon što je Telegram početkom 2021. otkrio najveći skandal rektora Borasa, o promociji povjesničara Drage Roksandića u počasno zvanje professor emeritus usprkos najmanje jednoj optužbi za seksualno uznemiravanje, sveučilišni krugovi ponešto su se uzburkali. Postojala je i inicijativa za Borasovu smjenu, no ona je propala. Javnim izjašnjavanjem tek je 13 od prisutnih 68 senatora bilo za to da se u dnevni red sjednice uvrsti točka o Borasovoj smjeni.
Iako je u jeku bio regionalni pokret #NisamTražila u sklopu kojeg su studentice Sveučilišta u Zagrebu javno iznosile svoja mučna iskustva s profesorima-predatorima, nijednom riječju se rektor niti članovi Senata nisu na to osvrnuli na toj sjednici. O tome tada nismo mogli čuti ni tadašnjeg dekana Građevinskog fakulteta – aktualnog rektora Lakušića.