Neboderi, koje istražuje USKOK, nisu jedini Bandićev problem s gradnjom. Analiziramo druge istrage
Kako je sve Grad, prema navodima istražitelja, pogodovao investitorima
Prije nekoliko dana iz Gradskog poglavarstva istražitelji su uzeli dokumentaciju o gradnji na dvije atraktivne zagrebačke lokacije. Jedna se nalazi u Kraljevićevoj ulici na rubu parka Maksimir, druga je na Britancu, gdje je počela nicati nova fontana. U međuvremenu je inspekcija zatvorila gradilište na Britanskom trgu, a provjerava se i gradnja u Maksimiru.
Na Maksimiru su sporne dvije parcele na kojima je dozvoljena gradnja nebodera, iako im se usprotivila Zrinka Paladino, zamjenica pročelnika Zavoda za zaštitu spomenika, koja je prva zaprimila taj predmet. Gospođa Paladino, kako je objasnila u emisiji Nedjeljom u 2, odbila je taj projekt, odnosno, tražila je od investitora da ga radikalno izmijene. No, nakon što je nekoliko dana kasnije otišla na godišnji, jedna je službenica, po nalogu pročelnika Silvija Novaka, preinačila njezin dokument i izdala pozitivno mišljenje tvtki VMD. A to je, na kraju, prihvatila i Gradska skupština u srpnju ove godine.
O polemičnom načinu donošenja odluka u Gradu Zagrebu priča se nešto više od deset godina, a nedavno je podignuta i prva optužnica protiv četvero bivših gradskih pročelnika – Željka Horvata, Davora Jelavića, Jadranke Veselić Bruvo i Ivice Fanjeka te moćnog Bandićevog suradnika Vidoja Buluma i dugogodišnje tajnice Gradske skupštine Grete Augustinović Pavičić.
Kako gradonačelnik dobiva na vremenu
To je jedan, od ukupno 15 procesa pokrenutih protiv gradonačelnikovih najbližih ljudi, dok je on sam okrivljen u dva slučaja – aferama Agram i štandovi. Osim zbog sumnjivih izmjena GUP-a, milijunske optužbe odnose se na zbrinjavanje otpada, spornu gradnju nadstrešnica i postavljanje rasvjete, zamjene zemljišta u kojima je oštećen grad, zapošljavanja mimo kriterija u gradskim tvrtkama, sumnji na davanje mita za gradnju vrtića…
Većina tih procesa stigla je do suda ali ih okrivljenici za sada uspješno opstruiraju žaleći se na nezakonite dokaze i postupke tužiteljstva kojima su im prekršena osnovna prava. Gradonačelnik Bandić, pritom, dobio je na vremenu, jer se u predizbornoj kampanji nije morao pojavljivati na sudu. Moglo bi se dogoditi da procese izbjegne i tijekom kampanje za lokalne izbore.
Malo smo analizirali na koje su načine, prema tvrdnjama istražitelja, zaobilažene procedure kako bi se pogodovalo investitorima u Zagrebu.
1. Prvo gradnja, a tek onda dozvola
Istražitelji sumnjaju kako je, ispravkom urbanističkog plana Vrbika, poduzetniku Petru Milasu krajem 2007. godine omogućeno da, umjesto na dozvoljene četiri, gradi objekt na pet etaža.
“Milas mi je pričao kako su mu u Gradu rekli da počne s radovima jer će tako lakše dobiti lokacijsku dozvolu”, ispričao je istražiteljima jedan od stanara s Vrbika gdje je Milas trebao graditi. I gospodin Milas je priznao da se zbog izmjena urbanističkog plana sastajao sa Željkom Horvatom, koji je u to vrijeme bio savjetnik pročelnika Gradskog zavoda za prostorno uređenje, potom privremeni ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, a zatim i savjetnik ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje.
2. Gradonačelnik odobri, pa traži suglasnost skupštine
“To je Bandićev način odrađivanja poslova – ajmo krenut s tim pa ćemo kasnije rješavati formalnosti. Tako je napravio i s naknadama za majke-odgajateljice, jer je donio odluku da ih se počne isplaćivati prije nego što je za to bila određena stavka u gradskom proračunu.
Isti je slučaj i s fontanom na Britanskom trgu. O njoj još nije bilo odlučivanja na Gradskoj skupštini. Gradonačelnik jednostavno dosene odluku, a kasnije se odrađuje potrebna papirologija”, objašnjava jedan od gradskih zastupnika podsjećajući na pravo skupštinara da svaku odluku detaljno analiziraju.
No, u situaciji kada se nađu pred gotovim činom ili kada, kao što je trenutno slučaj, Bandić ima ogromnu podršku većine u Skupštini, većina tih odluka donosi se automatizmom.
3. Ispravci urbanističkih planova
Najviše tog automatizma viđeno je tijekom 2006. i 2007. godine kada su 43 puta mijenjani urbanistički planovi u Zagrebu.
Proizlazi to iz optužnice nedavno podignute upravo zbog sumnjivih izmjena urbanističkih planova čime se, kako su uvjereni u USKOK-u, godinama pogodovalo moćnim investitorima. Naime, svim realiziranim izmjenama, koje su članovima Gradske skupštine prezentirane kao puke ispravke grešaka u skicama, omogućena im je gradnju veću od one što je prvotnim urbanističkim planom bila dozvoljena.
Prema optužnici, izmjenama koje su radili Bandićevi pročelnici, vrijednost građevinskih zemljišta rasla je za desetke milijuna kuna. U konkretnim slučajevima radilo se o ispravcima urbanističkih planova na Vrbiku, u Sesvetama, Rudešu, Ferenščici i Sveticama, na čemu su investitori zaradili gotovo 70 milijuna kuna.
4. Prije nešto manje od dva tjedna podignuta je optužnica zbog slučaja u kojemu je, prema istražiteljima, Grad oštećen za 152 milijuna kuna
“S odvjetnikom sam otišao do zemljišta u Alfirevićevoj ulici koje je tvrtka Grokomp trebala zamijeniti s Gradom Zagrebom. Rekao mi je da u procjenu uvrstim i dodatno zemljište iako ono nije bilo u vlasništvu te tvrtke i uopće ga se nije moglo zamijeniti s gradskom zemljom”, počeo je svoju priču o malverzacijama s prenapuhanim vrijednostima zemljišta i njihovoj zamjeni sa zemljištima u vlasništvu Zagreba, Mirko Kožulj, građevinski vještak koji se i sam našao među optuženima u nešto više od 150 milijuna teškoj aferi Krašograd.
Uz Kožulja su u ovim malverzacijama, prema optužnici što je prije nešto manje od dva tjedna podignuta pred Županijskim sudom u Zagrebu, sudjelovali i najbliži suradnici Milana Bandića.
Na osnovu njegovih riječi optužena su dva odvjetnika – Pero Lozica s kojim je Kožulj obilazio zemljišta i u svojim im procjenama pumpao vrijednost, te moćni Davor Galetović, čiji je odvjetnički ured godinama zastupao ljude bliske Bandiću. Kako zamjena zemljišta ne bi zapela, u lanac malverzacija, prema sumnjama istražitelja, uključili su se najbliži Bandićevi suradnici – Ninoslava Zeković, tadašnja pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, i Boro Kisjelica, njezin zamjenik. Cijeli slučaj možete naći na ovom linku.