'Nisu pukli, nasipa naprosto nema'. Izljev iskrenosti šefa Hrvatskih voda opisuje koliko je Vlada zabrljala. Brojke su još gore
Već sedam godina slušamo najave i obećanja koja se ne ostvaruju
Tomislav Ćorić precizno je nabrajao kakve će koristi donijeti veliki europski projekt. “Nakon provedbe ovog projekta godišnja ugroza stanovništva od poplava smanjit će se za oko 14 puta. Doći će do smanjenja prosječnih godišnjih direktnih i indirektnih šteta za oko 238 milijuna kuna, u odnosu na sadašnjih 280 milijuna. To je smanjenje za 85 posto”, objašnjavao je Ćorić, tada ministar zaštite okoliša i energetike, u Hrvatskom saboru.
Bilo je to u vrijeme prve Vlade Andreja Plenkovića. Sabor je upravo donosio poseban zakon o strateškom projektu kojim će se ljudi, imovina i infrastruktura u slivu rijeke Kupe zaštititi od razornih poplava. Bio je to, ujedno, jedan od najvećih projekata financiranih iz europskih fondova u Hrvatskoj, uz bok često spominjanog, još češće svečano otvaranog Pelješkog mosta.
Europski novac za nasipe
U naredne četiri i pol godine, otkako je parlament donio tzv. lex Kupa, sa sisačkog i karlovačkog područja mnogo su puta stizale snimke nabujalih rijeka, rekordnih vodostaja, odsječenih sela, poplavljenih kuća i dvorišta, odronjenih cesta… i tisuće i tisuće vreća s pijeskom. Gledali smo iste scene i ovih dana.
“Uslijed obilnih oborina, suočeni smo s rekordnim vodenim valom i vodostajima diljem Hrvatske”, objašnjavao je ovaj tjedan na sjednici Vlade premijer Plenković, kazavši da treba nastaviti “unapređivati sustave zaštite od poplava i koristiti sredstva na raspolaganju, osobito europska”. No, kad je u pitanju zaštita od poplava, s EU sredstvima ne ide najbolje.
Sustav zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, koji uz nasipe obuhvaća i niz drugih mjera, jedan je od najvrednijih koje Hrvatska financira iz europskih fondova. Ukupna mu je vrijednost preko milijardu i pol nekadašnjih kuna, odnosno više od 200 milijuna eura. Zbog njegove složenosti, podijeljen je u dvije faze, od kojih će se druga, smanjenje rizika na sisačkom području, financirati iz novog EU proračuna.
Žalbe, sporovi, troškovi…
Međutim, ni s prvom fazom ne ide briljantno. Kada se sredinom rujna prošle godine karlovačko područje borilo s visokim vodostajem rijeka, šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković bio je neobično otvoren. Nisu, kazao je, pukli nasipi – nego ih naprosto nema. A plan je ipak bio drugačiji. No, realizacija projekta zaštite od poplava, na kojem se de facto radi već sedam godina, zapela je na uobičajenim hrvatskim boljkama.
Problemi u javnim nabavama koje su se, zbog žalbenih postupaka, otegnule. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, za koje se još prije pet godina u Saboru govorilo da će biti najveći problem jer treba riješiti 15 tisuća zemljišnih čestica. Zatim sudski sporovi oko parcelacijskih elaborata. Pa čak i rat u Ukrajini, zbog kojeg su rasle cijene materijala pa su izvođači radova tražili izmjene ugovora.
Iskoristili četvrtinu sredstava
Direktor Hrvatskih voda, javnog poduzeća koje je investitor i korisnik EU sredstava za ovaj projekt, pravdao je tada sporost i “otporom na terenu”. Ljudi, objašnjavao je za N1, nerado prodaju svoja zemljišta, a ima i onih koji se protive gradnji jer smatraju da im zidovi ili nasipi narušavaju pogled prema rijekama. Bilo bi logično očekivati da je takve i slične probleme riješio lex Kupa – u protivnom, čemu poseban zakon – ali očito nije, barem ne sve.
Tako je, od silnih EU milijuna, u rujnu prošle godine bila iskorištena tek četvrtina planiranih europskih sredstava, odnosno, prema tadašnjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, do tog je trenutka bilo isplaćeno 112,2 milijuna nekadašnjih kuna. Budući da je prošlo pola godine, rezultat je sada zasigurno bolji, ali golemi projekt i dalje zapinje na nesvakidašnjim problemima.
Opet problemi s natječajem
Prije tri mjeseca otkrili smo da su Hrvatske vode morale odgoditi radove na izgradnji desnoobalnog nasipa Kupe, od Brodaraca do Karlovačke pivovare.
Radovi, koji su tek manji dio velikog EU projekta, trebali su početi u ožujku, ali je javna nabava naprasno propala kada je javno poduzeće u zadnji tren dobilo obavijest nadležnih službi Ministarstva da im ipak treba još jedan “papir”. Javni natječaj za radove vrijedne 4,7 milijuna eura, poništen je mjesec dana nakon što je otvoren.
Prošlo je puno visokih voda
Premijer Plenković, pak, sada spominje i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, također europski novac, kojim bi se trebao financirati sustav obrane od poplava u Hrvatskoj Kostajnici. Kostajnica, koju je poplavila Una, dobit će do kraja godine, kaže šef Hrvatskih voda, moderan montažno-demontažni sustav. No, i tu se ustvari godinama kasni u odnosu na ranije planove.
Još u jesen 2016. govorilo se da će Kostajnica dobiti moderan sustav za obranu od poplava, kakav se koristi u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji. Medijske izvještaje pratili su uskličnici u naslovima, dok se optimistično najavljivalo da će projekt biti gotov 2018. A onda je prošla 2018. i još pet godina – i tko zna koliko visokih voda Une.
Novca, u svakom slučaju, ne manjka, a isplata izdašnih europskih sredstava ovisit će dijelom i o učinkovitosti hrvatske države da izgradi nasipe. Do kraja 2025. u Bruxellesu očekuju da bude izgrađeno “najmanje 77 kilometara struktura za zaštitu od poplava” i da do sredine 2026. barem 20 tisuća ljudi od toga ima koristi, dakle, bolju zaštitu. Stoga, nadajmo se najboljem. Ali nemojmo se iznenaditi niti vrećama s pijeskom.