Novi problem za HDZ-ovu Vladu. Nakon sudaca bune se i vještaci: 'Već 25 godina imamo satnicu koja je niža od studentske'
Sudski vještaci ističu i da su 10 puta manje plaćeni od slovenskih kolega, pisat će zbog toga Bruxellesu
Početkom siječnja sudski su vještaci poslali apel Pučkoj pravobraniteljici, saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odboru za predstavke i pritužbe. Navode da je to njihov zadnji pokušaj rješavanja dugogodišnjeg problema unutar državnog sustava te da su prisiljeni obratiti se Europskoj komisiji.
„Sada smo u situaciji da se zbog nedjelotvornosti i neučinkovitosti pravosudnog sustava koji bi trebao biti u funkciji građana, obratimo kao i Udruga hrvatskih sudaca pritužbom na Europsku komisiju”, piše Hrvatsko društva sudskih vještaka i procjenitelja.
Zgroženi su činjenicom da je satnica njihovog rada zamrznuta već četvrt stoljeća. Sudski vještaci dobivaju naknadu koja je niža od naknade za studentske poslove. Minimalna satnica za studente je 5,25 eura, dok je satnica za sudske vještake 4,72 euro neto ili 9,29 bruto.
Ignoriranje u Ministarstvu pravosuđa
Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja Melita Bestvina za Telegram kaže kako su iscrpili sve mogućnosti i domaće institucije.
„Nažalost, iako smo se očitovali tijekom kolovoza 2023., da nakon štrajka sudaca i sudskih službenika ne želimo bilo kakvim postupcima štetiti građanima koji trpe odgađanja ročišta, prema nama se krše uvjeravanja da će se naša nepravda, odnosno 26-godišnja smrznuta vrijednost radnog sata riješiti čim prije.”
Ističe kako su prošloga ljeta pisali i predsjedniku Vlade, da su se kroz četiri godine šest puta susreli s ministrom Ivanom Malenicom i timom u Ministarstvu pravosuđa i uprave, no bez ikakvih pomaka.
Ne traže sredstava iz proračuna
„Ne tražimo sredstva iz državnog proračuna, naš rad plaćaju stranke, pa i u kaznenim predmetima, pa je nejasno ponašanje i sadašnjeg i prijašnjih ministara koji to ne razumiju.” Objašnjava kako se sudski vještaci već 26 godina suočavaju ne samo sa sa zamrznutim radnim satom, nego i s umanjenjem vrijednosti rada od 20 posto u kaznenim predmetima financiranim privremeno iz državnog proračuna.
„Tražimo objektivne i transparentne kriterije vrednovanja našeg intelektualnog rada u skladu sa europskim standardima gdje vlast ne određuje stručne cjenike, i koji ne smiju ovisiti o samovolji/arbitrarnosti izvršne vlasti i gdje ne može sat rada sudskog vještaka biti manji od sata rada koji vještak ima određen u svojoj strukovnoj Komori.
Kod nas je razlika čak 6 puta: sat sudskog vještaka je 600 posto manji od komorskog sata i jednak je studentskoj satnici”, kaže Bestvina.
Strani vještak plaćen 50 puta više
Ističe još nekoliko razlika: sudski vještaci u Hrvatskoj plaćeni su 10 puta manje od slovenskih kolega čija je satnica 50 do 70 eura, a u složenim predmetima do 150 eura neto. Uspoređuje i kako odvjetnici imaju vrijednost radnog sata od 99,5 eura, dakle 10 puta više od vještaka. Dodaje i kako je vještačenje stranog stručnjaka u slučaju Agrokor koje je doživjelo debakl plaćeno 51 puta više od satnice hrvatskih vještaka. Odbačeno knjigovodstveno-financijsko vještačenje KPMG-a Poljska i Kamala Ismaila koštalo je DORH 1,2 milijuna eura.
„Preko 25 godina su sudski vještaci zanemarena i ponižena kategorija stručnjaka obrazovanih za 50 struka i 140 specijalnosti”, kaže Bestvina. Navodi i da im se od 2011. godine za 25 posto umanjuje vrijednost rada u predmetima koje se privremeno financiraju iz državnog proračuna. „Proizlazi da mi snosimo teret uštede državi našim radom u korist počinitelja kaznenih djela.”
Bestvina se pita kako je moguće da mehanizam usklađenja vrednovanja naknade za rad sudskih vještaka s porastom troškova života jedino ne postoji za sudske vještake, a za sve druge struke i djelatnosti postoji. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave nisu odgovorili na naš upit.