U teoriji je stvar jasna – saborsko Aktualno prijepodne bi trebalo biti prilika da zastupnici ispitaju članove Vlade o aktualnim problemima u životu zemlje. No, to je samo teorija – u praksi, slična gostovanja članova Vlade u parlamentima demokratskih zemalja gotovo uvijek služe kao politički obračun opozicije i vlasti. I to je dobro, jer bez političkih nadmetanja, koje pretpolitička javnost u hrvatskoj kolokvijalno doživljava “svađama”, nema prave, žive demokracije.
Ono što već godinama, a posljednje vrijeme na Aktualnim prijepodnevima sve intenzivnije radi Andrej Plenković, međutim, nije upražnjavanje, nego anesteziranje demokracije. Njegovo izbjegavanje konkretnih odgovora zastupnicima, promjene tema, ponavljanje milijun puta izrečenih fraza i serije osobnih optužbi nisu ništa drugo nego još jedno izrugivanje parlamentarnoj demokraciji i samom Saboru. U čemu, nažalost, ima solidno razumijevanje i logističku potporu predsjednika tog tijela, Gordana Jandrokovića.
Oparin blues za Splitom
Ipak, čak i u takvim okolnostima i vrlo nisko postavljenim kriterijima dobrog političkog ukusa, dogodi se da se ode još malo – niže. Naprimjer, Andro Krstulović Opara i Radovan Fuchs.
Načelno nema ama baš ništa loše u tome da zastupnik Krstulović Opara iskoristi i saborsko Aktualno prijepodne da se pokuša obračunati s lokalnom vlasti u gradu iz kojeg dolazi. HDZ je tamo prvo doživio gadan poraz 2021. godine, a onda još mnogo gadniji lani i razumljiva je potreba za iskorištavanjem svake prilike da se barem malo podigne profil stranke kojoj u zadnje vrijeme u Splitu, jednostavno, ne ide.
Zdrav obrok za deset kuna?
Problematičan je način. Radi se, naime, o uvođenju besplatnog obroka za sve učenike u osnovim školama, mjeri Vlade za koju je još u rujnu sam ministar Fuchs argumentirano objašnjavao da je neprovediva do 2027. godine. Kad ju je, međutim, Plenković odjednom krenuo gurati već od sljedećeg polugodišta, ministar se nije bunio. Dapače, danas kaže kako mu je drago da “svi ovu mjeru prepoznaju kao dobar i hvalevrijedan projekt”.
Mjera koju spominje je, u suštini, plaćanje obroka svim osnovnoškolcima u visini od 1,33 eura po učeniku ili učenici (okruglih deset kuna u staroj valuti). Oni koji znaju taj detaljić, vjerojatno su se pitali o kakvom “zdravom obroku”, egzaltirano i gotovo sa suzama radosnicama u očima govori Krstulović Opara u Saboru. No, to je bio tek početak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uvjeta i dalje nema
Cijela međuigra zastupnika i ministra imala je za cilj da bivši splitski gradonačelnik prokaže svog nasljednika i njegovu gradsku administraciju kao problematičnu i kao onu koja je kasnila u provedbi ganutljivo divne mjere koju nam je omogućila Vlada Andreja Plenkovića. Fuchs je u odgovoru, uz Split, tu još dodao i Rijeku. Sasvim slučajno, ni tamo nije na vlasti HDZ.
A zašto je uopće igdje štekala provedba mjere? Prvo, iz razloga o kojima je Fuchs precizno govorio u rujanskom razgovoru za Telegram – sve škole nemaju iste uvjete, neke nemaju kuhinju, neke nemaju ni prostor za podjelu hrane, niti zaposlenike koji bi odrađivali taj dio posla.
Kako je stvar pogurana navrat-nanos
Drugi, i politički mnogo ozbiljniji je već klasična nedoraslost ove Vlade u obavljanju svog osnovnog posla. Plenkoviću se, eto, ideja u uvođenju besplatnih obroka u škole dopala krajem godine, pa je stvar pogurana navrat-nanos. I to u foto-finišu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023. Vlada je donijela u četvrtak, 29. prosinca. Datum je jako bitan, jer je tad ostalo još samo pet radnih dana da se škole pripreme na primjenu ove mjere.
Jedan jedini dan za provedbu
Da bi se, međutim, škole doista pripremile, trebale su znati kako će odluku – provesti. U članku 7. spomenute odluke i o tome se vodilo računa: “Za provedbu ove Odluke zadužuje se Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će donijeti upute o načinu njezina provođenja”.
Fuchsovo ministarstvo je to i napravilo, upute su donesene i poslane osnivačima škola (gradovima i županijama). Datum kad je to napravljeno bio je 4. siječanj. Jedan jedini radni dan prije početka drugog polugodišta – u kojem je podjela besplatnih obroka trebala krenuti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novo i sramotno dno
Savršeno je, dakle, jasno kako je do problema u prvim danima provođenja ove odluke došlo zbog Plenkovićeve kampanjske improvizacije i već opjevane “brzine” administracije u njegovoj Vladi. Sporost u donošenju podzakonskih i sličnih akata rutinski je izluđivala i izluđuje, recimo, ljude koji rade na obnovi od potresa, na natječajima za poticanje proizvodnje obnovljive energije ili korištenja europskih fondova.
No, pokušaj da se za to krivnja u najvišem hrvatskom političkom tijelu ritualno prebaci na lokalne vlasti, i to, sasvim zgodno i slučajno, one lokalne vlasti koje ne drži vladajuća stranka, novo je i sramotno dno. Za ionako sramotnu razinu parlamentarizma u doba Andreja Plenkovića i njegove inačice HDZ-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novo dno: Opara i Fuchs za improvizaciju i kašnjenje Vlade pokušali okriviti gradove koje ne vodi - HDZ
Vlada je upute za podjelu besplatnog obroka u školama donijela jedan radni dan prije početka polugodišta
Cijela međuigra zastupnika i ministra imala je za cilj da bivši splitski gradonačelnik prokaže svog nasljednika i njegovu gradsku administraciju kao problematičnu i kao onu koja je kasnila u provedbi ganutljivo divne mjere koju nam je omogućila Vlada Andreja Plenkovića. Fuchs je u odgovoru, uz Split, tu još dodao i Rijeku
U teoriji je stvar jasna – saborsko Aktualno prijepodne bi trebalo biti prilika da zastupnici ispitaju članove Vlade o aktualnim problemima u životu zemlje. No, to je samo teorija – u praksi, slična gostovanja članova Vlade u parlamentima demokratskih zemalja gotovo uvijek služe kao politički obračun opozicije i vlasti. I to je dobro, jer bez političkih nadmetanja, koje pretpolitička javnost u hrvatskoj kolokvijalno doživljava “svađama”, nema prave, žive demokracije.
Ono što već godinama, a posljednje vrijeme na Aktualnim prijepodnevima sve intenzivnije radi Andrej Plenković, međutim, nije upražnjavanje, nego anesteziranje demokracije. Njegovo izbjegavanje konkretnih odgovora zastupnicima, promjene tema, ponavljanje milijun puta izrečenih fraza i serije osobnih optužbi nisu ništa drugo nego još jedno izrugivanje parlamentarnoj demokraciji i samom Saboru. U čemu, nažalost, ima solidno razumijevanje i logističku potporu predsjednika tog tijela, Gordana Jandrokovića.
Oparin blues za Splitom
Ipak, čak i u takvim okolnostima i vrlo nisko postavljenim kriterijima dobrog političkog ukusa, dogodi se da se ode još malo – niže. Naprimjer, Andro Krstulović Opara i Radovan Fuchs.
Načelno nema ama baš ništa loše u tome da zastupnik Krstulović Opara iskoristi i saborsko Aktualno prijepodne da se pokuša obračunati s lokalnom vlasti u gradu iz kojeg dolazi. HDZ je tamo prvo doživio gadan poraz 2021. godine, a onda još mnogo gadniji lani i razumljiva je potreba za iskorištavanjem svake prilike da se barem malo podigne profil stranke kojoj u zadnje vrijeme u Splitu, jednostavno, ne ide.
Zdrav obrok za deset kuna?
Problematičan je način. Radi se, naime, o uvođenju besplatnog obroka za sve učenike u osnovim školama, mjeri Vlade za koju je još u rujnu sam ministar Fuchs argumentirano objašnjavao da je neprovediva do 2027. godine. Kad ju je, međutim, Plenković odjednom krenuo gurati već od sljedećeg polugodišta, ministar se nije bunio. Dapače, danas kaže kako mu je drago da “svi ovu mjeru prepoznaju kao dobar i hvalevrijedan projekt”.
Mjera koju spominje je, u suštini, plaćanje obroka svim osnovnoškolcima u visini od 1,33 eura po učeniku ili učenici (okruglih deset kuna u staroj valuti). Oni koji znaju taj detaljić, vjerojatno su se pitali o kakvom “zdravom obroku”, egzaltirano i gotovo sa suzama radosnicama u očima govori Krstulović Opara u Saboru. No, to je bio tek početak.
Uvjeta i dalje nema
Cijela međuigra zastupnika i ministra imala je za cilj da bivši splitski gradonačelnik prokaže svog nasljednika i njegovu gradsku administraciju kao problematičnu i kao onu koja je kasnila u provedbi ganutljivo divne mjere koju nam je omogućila Vlada Andreja Plenkovića. Fuchs je u odgovoru, uz Split, tu još dodao i Rijeku. Sasvim slučajno, ni tamo nije na vlasti HDZ.
A zašto je uopće igdje štekala provedba mjere? Prvo, iz razloga o kojima je Fuchs precizno govorio u rujanskom razgovoru za Telegram – sve škole nemaju iste uvjete, neke nemaju kuhinju, neke nemaju ni prostor za podjelu hrane, niti zaposlenike koji bi odrađivali taj dio posla.
Kako je stvar pogurana navrat-nanos
Drugi, i politički mnogo ozbiljniji je već klasična nedoraslost ove Vlade u obavljanju svog osnovnog posla. Plenkoviću se, eto, ideja u uvođenju besplatnih obroka u škole dopala krajem godine, pa je stvar pogurana navrat-nanos. I to u foto-finišu.
Odluku o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola za drugo polugodište školske godine 2022./2023. Vlada je donijela u četvrtak, 29. prosinca. Datum je jako bitan, jer je tad ostalo još samo pet radnih dana da se škole pripreme na primjenu ove mjere.
Jedan jedini dan za provedbu
Da bi se, međutim, škole doista pripremile, trebale su znati kako će odluku – provesti. U članku 7. spomenute odluke i o tome se vodilo računa: “Za provedbu ove Odluke zadužuje se Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će donijeti upute o načinu njezina provođenja”.
Fuchsovo ministarstvo je to i napravilo, upute su donesene i poslane osnivačima škola (gradovima i županijama). Datum kad je to napravljeno bio je 4. siječanj. Jedan jedini radni dan prije početka drugog polugodišta – u kojem je podjela besplatnih obroka trebala krenuti.
Novo i sramotno dno
Savršeno je, dakle, jasno kako je do problema u prvim danima provođenja ove odluke došlo zbog Plenkovićeve kampanjske improvizacije i već opjevane “brzine” administracije u njegovoj Vladi. Sporost u donošenju podzakonskih i sličnih akata rutinski je izluđivala i izluđuje, recimo, ljude koji rade na obnovi od potresa, na natječajima za poticanje proizvodnje obnovljive energije ili korištenja europskih fondova.
No, pokušaj da se za to krivnja u najvišem hrvatskom političkom tijelu ritualno prebaci na lokalne vlasti, i to, sasvim zgodno i slučajno, one lokalne vlasti koje ne drži vladajuća stranka, novo je i sramotno dno. Za ionako sramotnu razinu parlamentarizma u doba Andreja Plenkovića i njegove inačice HDZ-a.