Ove četiri profesorice dvije su godine uporno zahtijevale od Vlade besplatne obroke za sve klince u školama. Kolosalno su uspjele
Inicijativu profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Telegram je pratio od prvoga dana
Prema jučerašnjoj najavi premijera Andreja Plenkovića, od drugog polugodišta ove školske godine svi će osnovnoškolci dnevno u školi imati jedan obrok financiran sredstvima državnog proračuna. Mjera će obuhvatiti ukupno 311 tisuća učenika i težit će 550 milijuna kuna godišnje. Ovaj potez Vlade RH rezultat je dvoipogodišnje zagovaračke inicijative četiriju profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivane Dobrotić, Olje Družić Ljubotine, Marijane Kletečki Radović i Antonije Petričušić.
Sredinom 2020. godine, reagirale su na priču o učenicima koji su u jednoj osnovnoj školi ostali bez obroka jer njihovi roditelji nisu podmirili račun za školsku prehranu. Telegram je tada opsežno problematizirao sustav financiranja školske prehrane, apostrofirajući kako ona u slabije razvijenim područjima ovisi o europskom fondu za siromašne. Fond i europska sredstva podrazumijevaju, pak, pravovremeno planiranje, objavu natječaja te prijavu projekata za financiranje obroka.
Problemi s prehranom
Profesorice su tada, nadovezujući se na Telegramove tekstove, argumentirale kako školska prehrana ne bi smjela biti vezana uz europska projektna sredstva, već uz stalno i stabilno financiranje iz državnog proračuna. Što se u praksi događalo? Nerazvijenije županije, kakvih je prema europskim parametrima većina u Hrvatskoj, mogle su aplicirati na europska sredstva iz FEAD fonda i time za školsku prehranu svojih škola dobiti između 200.000 i 1,5 milijuna kuna.
Ta su sredstva 2020. umanjena na do milijun kuna po županiji pa se u praksi događalo da su pojedini učenici ispadali iz programa prehrane financirane iz ovog izvora. Bilo je i slučajeva, precizno smo ih bilježili, u kojima bi nastava u novoj školskoj godini trajala već tjednima, a država još ne bi ni raspisala natječaj preko kojeg se plaćaju obroci za učenike iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa.
Inicijativa profesorica
Sve ovo potaknulo je četiri profesorice na akciju. Brzo nakon tekstova u kojima smo problematizirali model financiranja školskih obroka koji ne jamči da neko dijete neće ostati gladno u školi, u lipnju 2020. lansirale su inicijativu Pravo svakog djeteta na školski obrok. “Radi se o osnovnim ljudskim pravima djece u siromaštvu, kao jedne od najugroženijih društvenih skupina, dok svrha javnih sredstava mora biti zadovoljiti upravo ovakve osnovne egzistencijalne potrebe”, napisale su u svom prvom pismu Vladi RH.
Od tada su se u nekoliko navrata sastajale s premijerom, ministrom obrazovanja Fuchsom, ministricom poljoprivrede Vučković, inzistirajući da Vlada iznađe sredstva u državnom proračunu za školske obroke baš svim osnovcima u Hrvatskoj.
“Četiri zabrinute žene, majke, pritom i sveučilišne profesorice, koje su odlučile upogoniti svoje znanje, intelektualni i socijalni kapital, kako bi rekle ono što znaju onima koji imaju moć. Sve kako bi uveli mjeru koja ne samo da eliminira stigmu sa siromašnih, nego i dugoročno donosi zdravlje djeci, smanjuje troškove zdravstvenom sustavu i pomaže roditeljima”, kazala je o njihovoj inicijativi Antonija Petričušić u velikom intervjuu za Telegram.
Sumorni podaci
U posljednje dvije godine, profesorice su uporno isticale kako svako peto dijete u Republici Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. U listopadu i studenom 2021. provele su istraživanje s ravnateljima osnovnih škola. Njih 40 posto navelo im je da je “nekoj djeci školski obrok jedini cjeloviti obrok u danu”. 40 posto ravnatelja navelo je i da među djecom koja nisu uključena u školsku prehranu ima djece koja ne konzumiraju niti jedan obrok tijekom školskog dana.
Konačno, 15 posto ravnatelja iskazalo je da se povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove školske prehrane pa su bili u situaciji u kojoj je trebalo pokrenuti ovršne postupke prema roditeljima. Stoga su profesorice snažno zagovarale da se svakom djetetu osigura pravo na jedan besplatni školski obrok.
Važan korak
Sada je Vlada uvažila njihove zahtjeve pa će od drugog polugodišta, s deset kuna po učeniku, iz proračuna financirati jedan obrok dnevno. Taj obrok neće moći u svim školama biti topli obrok jer škole u Hrvatskoj nemaju jednake infrastrukturne uvjete, dapače, neke nemaju niti kuhinju koja je preduvjet za pripremanje toplih obroka.
Uspjele smo! 💪Drago nam je vidjeti danas najavljenu odluku Vlada Republike Hrvatske o uvođenju besplatnog školskog…
Posted by Pravo svakog djeteta na školski obrok on Tuesday, October 18, 2022
U nedavnom intervjuu na Telegramu, ministar Radovan Fuchs problematizirao je nejednake školske uvjete u Hrvatskoj zbog kojih, naveo je podatak, “za 35 posto učenika uopće nije organizirana nikakva prehrana i to iz razloga jer u školi nema uvjeta za to”. Preduvjet za tople obroke za svu djecu bit će, jasno, kuhinje u svim školama.
U veliki projekt cjelodnevne nastave koji bi trebao zaživjeti do 2027., najavio je Fuchs, “ugradili smo da škole moraju imati adekvatnu kuhinju, prostor za podjelu hrane po svim propisima”. Dotad, i nutritivno vrijedni hladni, ali redoviti dnevni obroci u školama koje nemaju uvjete za pripremu toplih, važan su korak naprijed.