Ova zgrada najbolje pokazuje kako Hrvatska suludo troši europski novac. Revizija potvrdila: ‘Ovako bacamo milijune’
Izgradnju smo platili 35 milijuna eura, pa plaćali još milijune da stoji prazna
Kad su prije mjesec dana u Zagrebu promovirani novi doktori znanosti i doktori umjetnosti, svečanost je po prvi puta održana u novom prostoru, velikoj dvorani impozantne zgrade na Kajzerici, koja je svojedobno trebala postati regionalni centar za edukaciju o poduzetništvu.
Taj plan, međutim, nikada nije realiziran, pa je zgrada – u čiju je izgradnju i opremanje uloženo više od 35 milijuna eura – godinama stajala bez prave svrhe i nekorištena. Sada bi se to, barem privremeno, trebalo promijeniti.
Useljenje Rektorata
Deset godina nakon što je Hrvatska u Bruxellesu prezentirala projekt izgradnje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija Jugoistočne Europe (SEECEL), u dojmljivo zdanje ovih se dana useljava Rektorat Sveučilišta u Zagrebu. Sve sveučilišne službe trebale bi biti preseljene do kraja lipnja i na novoj adresi čekati obnovu svojih starih zgrada, stradalih u potresu.
“Zgradu SEECEL-a Sveučiliše u Zagrebu dobilo je na privremeno korištenje od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na vrijeme od dvije godine, uz mogućnost produljenja ugovora, dok traju radovi cjelovite obnove zgrada oštećenih dvama potresima u kojima su inače smještene sveučilišne službe”, odgovorili su iz Rektorata na naš upit.
Nema najamnine
Za korištenje zgrade neće plaćati najam. No, Rektorat će “snositi sve režijske troškove, kao i troškove tekućeg održavanja zgrade, postrojenja i opreme”. “Poslovi čišćenja i održavanja zgrade, čišćenja i održavanja okoliša, fizičke i tehničke zaštite te slični poslovi u najvećoj će se mjeri, i kada god to bude moguće u okviru raspoloživih ljudskih potencijala Rektorata, obavljati u vlastitoj režiji Sveučilišta”, kažu u svom odgovoru.
Bit će to, barem privremeno, olakšanje za proračun Ministarstva gospodarstva: iako se zgrada nije koristila, trebalo je plaćati njezine račune i troškove, a oni, sudeći po dostupnim informacijama, nisu baš bili beznačajni.
Milijuni za račune
Famoznom zgradom na Kajzerici nedavno su se pozabavili državni revizori. U izvješću o reviziji poslovanja Ministarstva (koje je, spomenimo, u cjelini dobilo pozitivnu ocjenu), spomenute su i višegodišnje zavrzlame sa zgradom koja je trebala biti jedan od prvih velikih EU projekata u Hrvatskoj, da bi se na kraju pretvorila u gotovo pa simbol neučinkovitog korištenja europskog novca.
Iako je ugovor o njezinom građenju zaključen još početkom prosinca 2014., ni osam godina kasnije zgrada nije bila u funkciji za koju je planirana. “Navedeni poslovni objekt, do vremena obavljanja revizije (prosinac 2022.) ne koristi se za namjenu za koju je izgrađen”, navode revizori u svom izvještaju.
Pritom otkrivaju da je njezino održavanje u periodu od svega 20 mjeseci proračun stajalo više od 4,7 milijuna kuna. “Rashodi za režijske i troškove održavanja (struja, plin, voda, odvoz otpada, zaštitarske usluge, održavanje zgrade, dizala, redovno čišćenje, održavanje okoliša i drugi troškovi) ostvareni su od veljače 2021. do listopada 2022. u ukupnom iznosu od 4.768.788,00 kn”, nabraja Državna revizija.
Dobra ili loša vijest?
Revizori primjećuju i da u trenutku kada su obavljali reviziju još uvijek nije bila donesena uredba o osnivanju Europskog centra za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina. Radi se o novom centru koji je, nakon propasti ideje o poduzetničkim edukacijama, trebao zaživjeti na Kajzerici.
Država je na taj način odlučila spasiti europska sredstva kojima je sufinancirana izgradnja SEECEL-a. No, hoće li u tome doista uspjeti? Iz Ministarstva su nas u studenom uvjeravali da useljenje Rektorata ne utječe na aktivnosti (planiranog) centra niti na sredstva namijenjena za njega.
U kuloarima se, pak, objašnjavalo da zagrebačko Sveučilište ima vlastiti Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, pa je, po tim tumačenjima, moguće pravdati uloženi europski novac. Zasad je, međutim, jedino izvjesno da zgrada više neće biti neiskorištena. Je li to za porezne obveznike dobra ili loša vijest, tek treba vidjeti.