Pjesma o mafiji, porno termin i ružan incident: mučna noćna rasprava u Saboru razotkrila je opasan HDZ-ov plan

Povjerenstvo će se, izgleda, mučiti s administriranjem imovinskih kartica, a ne čini se da će više biti problem za vlast

Nova predsjednica Povjerenstva imala je sjajnu priliku da makar najopćenitijom kritikom osudi Plenkovićevo odbijanje dostavljanje dokumentacije tom tijelu i tako se odmakne od percepcije HDZ-ovog kadra. Nije to napravila

Za političku vlast nema boljeg načina obrane od neopravdanih optužbi za korupciju do toga da omogućava i ohrabruje neovisni rad antikorupcijskih tijela. Poput, kad je u pitanju Hrvatska, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Stvari su, naravno, ovdje išle u obrnutom smjeru. U dugotrajnoj povijesti postupnog i upornog gušenja tog tijela svoje istaknuto mjesto dobit će i sinoćnja saborska rasprava, koja je završila s pjesmom i incidentom. Osim Nikole Grmoje koji se grčevito drži za saborsku govornicu dok ga zaštitari pokušavaju odvojiti od nje i Arsena Bauka koji s mobitela pušta Chicago Jure Stublića, ostat će zapamćen i cijeli niz poniženja što su ih vladajući priredili samoj ideji rada ovog Povjerenstva.

Porno termin za sukob interesa

Raspravu o nezgodnom izvješću o radu tog tijela, onom za 2018. godinu u kojoj su istraživali Plenkovića i aferu Borg, HDZ i koalicijski saučesnici su držali u ladici od svibnja 2019., pa sve do listopada 2022. godine. Tek ga je oporba, koristeći novu poslovničku mogućnost, svojim potpisima uspjela ugurati na dnevni red prošle jeseni.

Sinoć je, pak, Sabor o radu ovog važnog tijela raspravljao po akcijskim uvjetima – za “cijenu” jednog, dobiješ tri – razgovaralo se o izvješćima za 2019., 2020. i 2021. godinu. Kako je rasprava očekivano mogla krenuti nezgodnim tokom za vlast, čiji su čelnici u to vrijeme odbijali slati traženu dokumentaciju, javno se prepirali i prijetili Povjerenstvu, te, naposljetku, promijenili i šeficu tog tijela i zakon koji definira njihov rad, održana je u noćnom, tzv. porno terminu, otprilike između 21 i 23 sata. Kad je medijski fokus i pažnja publike odavno na rezervi ili na daleko manje zahtjevnim temama.

Koliko opomena je previše?

U toku rasprave razotkrila se i još jedna bizarnost nevezana direktno za rad samog Povjerenstva, ali itekako bitna za rad parlamenta. Naime, još prije nekoliko mjeseci postavilo se pitanje kad zastupnik može biti isključen sa sjednice – nakon četiri opomene u danu ili na jednoj točci dnevnog reda. O tome je prije dva mjeseca oporba i službeno uputila pitanje nadležnom saborskom odboru. Odgovora još nema.

Taj prijepor bio je bit cijelog cirkusa koji je sinoć nastao, kad je Nikola Grmoja nakon četvrte opomene (u danu) odbio zašutjeti i došao za govornicu. No, stvar je otišla daleko od uobičajenog žešćeg saborskog iskrenja.

Trnci jeze

Jer, teško je ne osjetiti trnce jeze dok Grmoja govori: “Ne želite da se priča o tome kako Plenković nije htio dostaviti podatke Povjerenstvu”, a u isto vrijeme predsjedavajući, Ante Sanader izdaje nalog: “Molim stražu da makne zastupnika Grmoju iz sabornice”.

Ili dok isti Sanader daje isključujuće opomene zastupnicama SDP-a Mireli Ahmetović i Sanji Radolović koje stoje za govornicom pored Bauka. On šuti i pušta Stublićevu pjesmu o mafiji s mobitela. Iako Bauk tvrdi da mu zastupnice nimalo ne smetaju, štoviše, on ih je pozvao da dođu, HDZ-ov politički tajnik se ne da: “Molim stražu da makne zastupnice koje ometaju rad zastupnika Bauka”.

Tijelo za administriranje imovinskih kartica

Uz sve to, onaj dio rasprave koji se ipak uspio održati, pokazao je da perspektive Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nisu pretjerano sjajne. Naime, osim zakonskim smanjivanjem ovlasti, ono će ubuduće biti zatrpano proširenjem administrativnih obaveza. Novim zakonom je krug obveznika podnošenja imovinskih kartica s 2100 porastao na 3350 dužnosnika. Ali, lako je ispuniti formular na Internetu. Problem nastaje kad treba provjeriti istinitost podataka.

Za taj zadatak ljudstvom potkapacitirano Povjerenstvo je u 2021. godini uspjelo detaljno provjeriti tek 1,19 posto kartica. Kako će to izgledati s novih 1250 obveznika, teško je i zamisliti, no slika nekad snažnog antikorupcijskog tijela koje će se ubuduće uglavnom baviti administriranjem imovinskih kartica ne djeluje više nimalo nestvarno.

Pitanje dokumentacije

Kao što nimalo nestvarna nije bila ni vrlo jednostavna prilika za novu predsjednicu tog tijela Aleksandru Jozić Ileković da sinoć pokaže javnosti kako je pretjerana slika koja se o njoj stvara u javnosti – ona o osobi koja će biti mnogo naklonjenija suradnji s HDZ-om od njenih prethodnica. Grmoja joj je, prije incidenta, nabacio vrlo jednostavno pitanje – što misli o ljudima koji ne dostavljaju traženu dokumentaciju Povjerenstvu, a pritom još i tvrde da se bore protiv korupcije.

Mostov zastupnik je, jasno, ciljao na Andreja Plenkovića koji je javno i ritualno odbijao i pomisao na to da ispuni svoju zakonsku obavezu. Jozić Ileković nije morala čak ni ići direktno prema premijeru. Mogla je reći, jednostavno, da je to zabrinjavajuća praksa ili neku sličnu, važnu, ali i depersonaliziranu kritiku.

Nebitno i negledano

Nije to napravila. Pričala je o tome kako su imali više takvih slučajeva i kako je novi zakon predvidio novčanu kaznu za nedostavu dokumentacije.

Teško se, dakle, nakon svega oteti dojmu da je Povjerenstvu ubuduće definitivno namijenjeno mjesto u nebitnim i negledanim terminima i da će otprilike jednak biti njegov utjecaj na prevenciju sukoba interesa. Kao što se teško oteti i jednostavnom zaključku – za političku vlast nema boljeg načina obrane od opravdanih optužbi za korupciju do toga da onemogućava i obeshrabruje neovisni rad antikorupcijskih tijela.