Plenkovića opet zaobišli. Ispao iz svih kombinacija za top funkcije u inozemstvu, nije mu pomoglo ni divljenje Macronu
NATO je već praktički dodijeljen Rutteu, pučani kao šeficu Europske komisije i dalje vide Ursulu von der Leyen, a Macron je upravo podržao Kaju Kallas za šeficu EU diplomacije
Ursula von der Leyen ovog će tjedna biti potvrđena kao kandidatkinja Europske pučke stranke (EPP) za novi mandat na čelu Europske komisije. No, osim za mjesto predsjednice Komisije, u idućih nekoliko mjeseci rješavat će se kadrovska križaljka i za ostale najvažnije funkcije u Europskoj uniji i NATO-u.
Tako ćemo u bliskoj budućnosti dobiti i novog glavnog tajnika NATO-a, šefa Europskog vijeća, predsjednika Europskog parlamenta te vodećeg EU diplomata, visokog predstavnika Europske unije za vanjsku politiku.
Iako možda zvuči neobično za čovjeka koji sam za sebe kaže kako odlično kotira u briselskim krugovima, hrvatski premijer Andrej Plenković ne nalazi se ni na jednom radaru ključnih ljudi Unije kao mogući kandidat za neku od TOP pozicija u EU-u ili NATO-u.
Plenkovića nitko ne spominje
“Imate predsjednika Vlade koji je jedan od iskusnijih, a neću reći previše, jedan od utjecajnijih članova Europskog vijeća”, rekao je poslovično skromni Plenković u čuvenom istupu prije nekoliko mjeseci. Stoga bi bilo za očekivati da će tako silno utjecajan državnik biti spominjan kao jedan od kandidata za makar neko od čelnih mjesta u ključnim zapadnim savezima, no hrvatskog predsjednika Vlade ne spominje nitko.
Prije gotovo godinu dana pojavila se vijest kako bi hrvatski premijer mogao naslijediti Jensa Stoltenberga na čelu NATO-a. No, ta je glasina vrlo brzo pala u vodu jer je glavni favorit za novog glavnog tajnika saveza postao nizozemski premijer Mark Rutte.
Podsjetimo da se prije pet godina Plenkovićevo ime navodno spominjalo kada se pričalo i o budućem predsjedniku Komisije, ali to je mjesto tada pripalo Ursuli von der Leyen. Kako je u međuvremenu ova njemačka političarka postala jedna od najmoćnijih žena svijeta, bilo je za očekivati da će dobiti potporu EPP-a za još jedan mandat, što će se i dogoditi na kongresu ove grupacije u Bukureštu.
Neće biti ni šef diplomacije EU-a
A čini se da će, barem zasad, i ostale prestižne briselske funkcije za Plenkovića ostati samo san. Naime, kako piše Politico, francuski predsjednik Emmanuel Macron namjerava podržati estonsku premijerku Kaju Kallas kao novu visoku predstavnicu EU-a za vanjsku politiku.
Riječ je o političarki koja se zalaže za oštriji pristup prema Rusiji, a nedavno se složila i s Macronovom izjavom o slanju zapadnih vojnika u Ukrajinu. Od kontroverzne ideje francuskog predsjednika su se snažno distancirali gotovo svi zapadni lideri, tek su Kallas i Plenković imali razumijevanja za Macronov istup. Dapače, Plenković je u niz navrata davao laskave izjave o Macronu, a u ovoj posljednjoj je čak optužio predsjednika Milanovića da je ljubomoran što ga Macron nije pozvao na neki sastanak.
Inače, prije nego što se pojavila spekulacija da će Macron, kao jedna od najmoćnijih osoba u EU-u, podržati Kallas za mjesto šefice diplomacije, istočne članice EU-a i NATO-a otvoreno su kritizirale kriterije po kojima se biraju lideri blokova smatrajući se zapostavljenima u tim procesima.
Postoji li jednakost u savezu?
Kallas je, primjerice, kritizirala mogućnost da Rutte postane novi glavni tajnik NATO-a. “Ako pogledamo geografsku ravnotežu, ovo će biti četvrti glavni tajnik NATO-a koji dolazi iz Nizozemske. Nameće se pitanje postoje li prvorazredne i drugorazredne članice NATO-a”, oštro je kritizirala estonska premijerka pitajući se postoji li jednakost u savezu.
Istočne države držale su tek nekoliko ključnih pozicija u EU-u ili NATO-u otkako je većina njih 2004. primljena u ove blokove. U podjeli ključnih fotelja najbolje je prošla Poljska koja je imala predsjednika Europskog vijeća (Donald Tusk) i šefa Europskog parlamenta (Jerzy Buzek). Trenutno, kako piše Politico, najutjecajniji dužnosnik iz istočne Europe jest Latvijac Valdis Dombrovskis, povjerenik EK za trgovinu.
Nepravedna podjela uloga
“U srednjoj i istočnoj Europi živi otprilike 110 milijuna ljudi. Imate pet ključnih pozicija u EU-u i NATO-u i rotirate ih svakih pet godina. Dakle, od 2004. godine je to 25 mjesta ukupno. Tijekom tog vremena, 20 posto Europske unije dobilo je tek sedam posto ključnih pozicija”, objašnjava bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves.
I Latvijci podjelu uloga u EU-u i NATO-u smatraju nepravednom. Uvjereni su da iza toga stoje “nepravedne predrasude” velikih sila zapadne Europe o oštrim stavovima koji istočne članice imaju prema Rusiji.
“Mi u Latviji smatramo da nismo bili dovoljno konzultirani oko odabira glavnog tajnika NATO-a. Zapadne zemlje očito su imale razloge da misle kako baltičke zemlje u ovom trenutku ne bi trebale predlagati kandidata”, rekao je za Politico bivši latvijski ministar obrane Artis Pabriks.