Škole dramatično podbacile, većina mladih politički nepismena: 87 posto maturanata ne zna što znači ‘kohabitacija’
Znanstvenik Baketa sumira kako donositeljima odluka jednostavno nije stalo da mladi budu aktivni građani u svojim zajednicama
Gotovo svaki treći maturant koji je na upravo okončanom ljetnom roku državne mature polagao ispit iz Politike i gospodarstva (PiG), taj je ispit pao. Kako je riječ o jedinom formalnom školskom predmetu na kojem se srednjoškolce uči političkoj i ekonomskoj pismenosti te razvijanju političke kulture za aktivno sudjelovanje u političkoj zajednici, ovi rezultati itekako su zabrinjavajući.
Iz dosad neobjavljenih podataka koje nam je ustupio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), uspjeli smo detektirati kako su maturanti – kiksajući na ispitu iz PiG-a – bili najtanji upravo na zadacima koji ispituju demokratsku proceduru utvrđenu Ustavom Republike Hrvatske. Jača strana nije im ni poznavanje odnosa i ovlasti grana vlasti, odnosno zadaće nositelja vlasti.
Reakcije maturanata
Nakon ispita Fizike, koji je na ljetnom roku mature pao gotovo svaki drugi maturant koji mu je pristupio, PiG je drugi najlošije riješen predmet ovoga roka. Od 4168 pristupnika, njih 31,3 posto ostalo je ispod praga prolaznosti, što znači da ispit nisu položili. U posljednjih pet godina državne mature, ovo je uvjerljivo najlošiji rezultat. Prošle godine ispit iz PiG-a nije položilo 16 posto maturanata, u ljeto 2021. palo ih je 19,8 posto, 2020. 18,9 posto, a pretpandemijske 2019. PiG nije položilo 9,3 posto maturanata.
Nišni portal srednja.hr odmah po završetku ispita 12. lipnja, prikupio je reakcije maturanata; iz njih je već bilo jasno da im je ovaj ispit bio jedan od najtežih. Jedan se učenik požalio kako nije znao koje su ovlasti župana, dok su drugoj učenici bili teški zadaci vezani uz zakonodavnu proceduru. Na tom tragu, htjeli smo saznati s kojim su konkretnim zadacima učenici imali najviše problema.
Pretpostavili smo da su najlošije ipak riješili dio ispita koji se odnosi na ekonomske teme; one se na PiG-u obično obrađuju u drugom polugodištu četvrtog razreda, kada su učenici usredotočeni na što uspješniji završetak posljednjeg srednjoškolskog razreda i pripreme za maturu. Podaci koje nam je ustupio NCVVO, međutim, opovrgavaju našu pretpostavku; učenici su se najviše mučili upravo na zadacima o političkim procesima. U nastavku donosimo zadatke na kojima su učenici ostvarili najniži postotak točnih odgovora.
Zadatak 26.
Ovaj zadatak točno je riješilo 3 posto pristupnika. Točan odgovor je: javna politika.
Zadatak 39.
Točan odgovor je: pravo na humanitarnu pomoć. Zadatak je točno riješilo 3 posto pristupnika.
Zadatak 47.
Točan odgovor na navedeno pitanje u ovom zadatku je: interpelacija. Tako je odgovorilo 12 posto pristupnika na ispitu iz PiG-a.
Zadatak 28.
Na pitanje u kojem su trebali prepoznati kohabitaciju, točno je odgovorilo 13 posto pristupnika.
Zadatak 41.
Traženu odluku predsjednika Republike, prepoznalo je 15 posto pristupnika. Prema Ustavu, predsjednik uz imenovanje privremene nestranačke Vlade treba raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Zadatak 45.
Tražio se odgovor: ekspanzivna fiskalna politika. To je točno upisalo 15 posto pristupnika na ispitu.
Alarmantna najava
Rezultate iz PiG-a na ovogodišnjoj maturi komentiramo s Nikolom Baketom, znanstvenikom Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Baketa se u svom radu, između ostalog, bavi i građanskim kompetencijama mladih; ističe kako je iz najlošije riješenih zadataka vidljivo da maturanti ne prepoznaju određene proceduralne stvari, zadaće nositelja vlasti te javno političke pojmove.
Iz ranijih istraživanja političke pismenosti mladih, podsjeća, već je uočena niža razina političkih znanja među učenicima pa, dodaje, ne čude ovakvi rezultati na maturi uz ogradu kako treba vidjeti i je li ovogodišnji test bio zahtjevniji od onih prijašnjih godina. Osvrćući se na Politiku i gospodarstvo, predmet koji se u četvrtim razredima izvodi jedan sat tjedno, Baketa kaže kako mu je dugi niz godina potrebna neka vrsta osvježenja, usprkos činjenici što je 2019. donesen novi kurikulum.
“On nije donio sadržajne promjene, kao ni promjene u načinu predavanja ili pristupa”, kaže Telegramov sugovornik. Teško je, kaže Baketa, ne osvrnuti se i na vrlo izvjesnu najavu ukidanja PiG-a u strukovnim školama uvođenjem modularne nastave u strukovno obrazovanje. “Time se dodatno smanjuju ovi sadržaji u strukovnim školama, učenike se orijentira isključivo na tržište rada pa je pitanje kako će uopće dobivati sadržaje vezane uz politička znanja”, kaže.
Manjkava provedba
Je li PiG uopće dovoljan za adekvatnu političku pismenost hrvatskih učenika, pitamo. Baketa podsjeća kako se u školama kao međupredmetna tema – kroz sve predmete gdje je to primjenjivo – provodi Građanski odgoj i obrazovanje (GOO). “On bi trebao ojačati dio sadržaja koji su u PiG-u, ali to očito ne daje rezultate. Uostalom, nemamo baš nikakvu povratnu informaciju Ministarstva o takvoj provedbi Građanskog odgoja”, podcrtava Baketa.
Zato pojedine lokalne sredine – poput Rijeke, Zagreba, Krapinsko-zagorske ili Primorsko-goranske županije – pribjegavaju uvođenju GOO-a kao fakultativnog predmeta ili izvannastavne aktivnosti. Baketa ističe kako su učenici i njihovi roditelji, u čijim je školama uveden takav model, zainteresirani za uključivanje. “Prepoznaju da im Građanski odgoj daje određena znanja i vještine te da ih povezuje sa zajednicom u kojoj djeluju”, apostrofira.
Sve na lokalnim vlastima
Provedba Građanskog odgoja u lokalnim sredinama, upozorava, ipak ovisi o volji lokalnih vlasti. “Građanski odgoj u tim je sredinama održiv sve dok je lokalna vlast spremna poticati tu vrstu programa, ali s promjenom vlasti ili smanjenim financiranjem, postoji opasnost da dođe do ukidanja programa”, ističe Baketa i osvrće se na izostanak sustavne i konkretne provedbe Građanskog odgoja na nacionalnoj razini.
Nedavno je s kolegom Kostom Bovanom s Fakulteta političkih znanosti objavio rad “Građanski odgoj i obrazovanje kao prilika za kulturni rat”. Istraživali su na koji način oponenti Građanskog odgoja i njegovog uvođenja u obrazovni sustav oblikuju svoju ideološku poziciju te kako pokušavaju dobiti potporu javnosti da spriječe uvođenje GOO-a.
Argumentacija oponenata
“Tri su glavne linije argumentacije oponenata”, objašnjava Baketa, “prva među njima je da je obitelj temelj društva i odgoja te da bi sve svjetonazorske teme trebale ostati u okviru obitelji koja ima štititi djecu od, kako je zovu, civilne religije”. U drugoj liniji, nastavlja, oponenti argumentiraju da – ako GOO već mora ići u škole – onda mora biti temeljen na istaknutim hrvatskim specifičnostima.
“Odnosno, kako ističe jedan oponent, mora biti temeljen na zdravom hrvatskom nacionalističkom duhu“, opisuje Baketa nalaze istraživanja. Treća linija argumentacije oponenata utemeljena je u tvrdnji da GOO zapravo i nije toliko važan. “Ovdje se provlači teza da su djeci potrebne konkretne vještine u obrazovanju, gdje sve treba biti praktično. Isključuju građanski odgoj jer ga vide kao nametanje ideologije pa tvrde da djeci prvenstveno trebaju vrtlarstvo, domaćinstvo, itd.”, navodi Baketa.
Čemu služi demokracija?
Kontekst političke (ne)pismenosti mladih u Hrvatskoj je, dakle, sljedeći: Politika i gospodarstvo jedini je klasičan, formalan školski predmet na kojem se srednjoškolce uči političkoj pismenosti; vrlo je izvjesna najava da se PiG ukine u strukovnim školama; Hrvatska nema sustavan građanski odgoj na nacionalnoj razini orijentiran pripremi učenika za njihovu aktivnu građansku ulogu; rezultati političke pismenosti učenika na maturi porazni su; a tu su i relevantna istraživanja koja godinama ukazuju na isto.
Baketa sumira kako donositeljima odluka jednostavno nije stalo da mladi informirano participiraju, kritički razmišljaju i da budu aktivni građani u svojim zajednicama. “Ako obrazovnom sustavu na prvom mjestu nije misleća osoba, onda ne možemo pričati o građanskoj participaciji bez stjecanja za to potrebnih znanja i vještina pa u konačnici zapravo dolazimo do pitanja – čemu služi demokracija?”, zaključuje.