Putin je doživio težak poraz i pljusku kakva je donedavno bila nezamisliva. Analiziramo sve posljedice ulaska Finske u NATO
Ovo je definitivni poraz njegove politike ucjena
U prosincu 2021., rusko ministarstvo vanjskih poslova povuklo je neuobičajen potez: na svojim je stranicama objavilo “nacrte” sporazuma kojima bi Sjedinjene Američke Države i NATO pristali na obvezujuća sigurnosna jamstva za Rusiju. Rusija je u tom trenutku već gomilala vojsku u blizini ukrajinske granice. Sporazumi o sigurnosnim garancijama trebali su, kao, spriječiti eskalaciju krize na europskom kontinentu.
Sam sadržaj ruskih zahtjeva bio je više nego jasan pokazatelj da tu nikakvi pregovori nisu mogući niti je to – potvrdili su i kasniji događaji – bila stvarna intencija ruske strane. Opsežna lista traženih “garancija” uključivala je, među ostalim, povlačenje NATO-ove vojne infrastrukture iz istočne Europe, na pozicije iz 1997., te obustavu daljnjeg širenja zapadnog vojnog saveza.
Poraz Putinove politike
“Sve države članice Sjevernoatlantskog saveza obvezuju se da će se suzdržati od bilo kakvog daljnjeg proširenja NATO, uključujući pristupanje Ukrajine, kao i drugih država”, pisalo je u članku 6. ruskog prijedloga. Zaustavljanje daljnjeg širenja NATO-a prema granicama Rusije Vladimir Putin postavio je kao jedan od svojih ključnih ciljeva.
Ta je politika, međutim, danas doživjela poraz: Finska postaje nova članica NATO-a. Rusija je dobila NATO na još 1300 kilometara svojih kopnenih granica.
Putinov ratni pohod na Ukrajinu izazvao je preokret u sigurnosnoj politici na sjeveru Europe: dvije nordijske države, Finska i Švedska, koje prije ruske invazije nisu niti pomišljale da bi se mogle priključiti zapadnom vojnom savezu, iznenada su napustile svoju dotadašnju državnu politiku i odlučile se za dodatnu zaštitu u okrilju NATO-a. Putinova invazija je, dakle, dovela Finsku u NATO, dok je švedsko pristupanje zasad odgođeno zbog rezervi Mađarske i Turske.
Nisu ukinuli vojni rok
Pristupanje Finske nije samo politička poruka Kremlju. Stručnjaci smatraju da će Finska bitno pridonijeti obrambenim sposobnostima NATO-a, jer ima dobro uvježbanu, opremljenu i motiviranu vojsku.
Finska, država s pet i pol milijuna stanovnika, ima 23 tisuće aktivnih vojnika, ali u slučaju rata taj se broj može povećati na 280 tisuća. Budući da nisu ukinuli služenje vojnog roka, ukupno imaju 900 tisuća rezervista. Njezin ulazak ujedno će ojačati Savez na strateški bitnom baltičkom i arktičkom području.
Ulaganja u obranu
“Finska je među rijetkim europskim zemljama koje, nakon Hladnog rata, nisu smanjile ulaganja u obranu, niti spremnost svojih oružanih snaga (…) Godinama su obučavali i izgradili veliku vojsku, održavajući visoku razinu spremnosti. Finska je ujedno i zemlja s izuzetno visokom razinom otpornosti i spremnosti u cijelom društvu (…)”, pohvalio se jučer glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg novom članicom.
Lani je Finska potpisala i ugovor za nabavu 64 američka borbena zrakopolova. Na to će u narednih nekoliko godina potrošiti preko osam milijardi eura, a ta investicija znači i da će u obranu ulagati više od NATO-ovih smjernica o dva posto BDP-a, što ne uspijevaju niti mnoge dugogodišnje članice Saveza.
Nova vlada, ista politika
U Finskoj su ove nedjelje održani parlamentarni izbori na kojima je premijerka Sanna Marin, za čijeg je mandata zatraženo pristupanje NATO-u, pretrpjela poraz. Novu vladu trebao bi formirati Petteri Orpo, čelnik stranke desnog centra Nacionalne koalicije, za što mu je potreban dogovor oko većine u parlamentu. Nacionalna koalicija godinama zagovara i podržava ulazak Finske u NATO-u i u tom smislu neće biti nikakvih iznenađenja.
No, nova vlada, koja god bude, morat će odlučiti o nekim još nedefiniranim detaljima članstva, primjerice, hoće li na teritoriju Finske biti raspoređeni vojnici iz drugih članica Saveza. Strane savezničke trupe ne mogu biti nazočne u drugoj članici NATO-a bez pristanka i odobrenja vlade te države.
U kontekstu Finske to je bitno i zbog blizine Rusije te moguće reakcije ruske strane, iako NATO zasad nema u planu pojačati vojnu prisutnost na tom području. Iz Kremlja, pak, sasvim očekivano, spominju “protumjere” u slučaju da NATO u Finsku pošalje dodatne trupe ili instalira opremu.
Oživljen zapadni savez
Pitanje je, međutim, što točno Rusija može. Kada je finska vlada lani analizirala potencijalne posljedice ulaska u NATO, procijenili su da se Finska mora pripremiti za eventualno jačanje napetosti na granici i hibridne napade. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović ocijenio je, pak, da Rusija nema snaga za klasičnu, vojnu prijetnju na tom području te da bi eventualno mogli pojačati obavještajne aktivnosti i cyber napade.
U studenom 2019. francuski predsjednik Emmanuel Macron šokirao je saveznike tvrdnjom da je NATO “klinički mrtav”. Danas, točno 74 godine otkako je u Washingtonu potpisan ugovor kojim je osnovan, NATO se širi na sjever Europe, zadajući time simboličan, ali i strateški udarac ruskom predsjedniku. Ako je zapadni vojni savez i bio “klinički mrtav”, Putinova invazija na Ukrajinu to je iz temelja promijenila.