Što za Europu znači odluka Njemačke i Francuske o novom lockdownu?

Radi se o nešto lakšoj verziji karantene nego proljetos koja uz to ima i rok trajanja od mjesec dana

ZADNJA IZMJENA: lis 29, 2020
Foto: AFP
Što se upravo događa s koronavirusom:

Imali smo proljetni “lockdown” u gotovo cijeloj Europi. Pa “djelomični lockdown” u Nizozemskoj. Onda “vatrogasni”, dvotjedni lockdown u Walesu. Sada je na redu navodni “lockdown light”. Ništa, međutim, ne djeluje “lagano” u odluci Njemačke i Francuske da – u pokušaju suzbijanja jesenskog vala pandemije – ponovno hiberniraju velik dio svakodnevnog života i ekonomije.

Kada su proljetos, najprije u Italiji, a kasnije i u drugim europskim državama, uvedene stroge karantene, Europljani su se morali naučiti živjeti u uvjetima kakve većina dosad nije doživjela niti mogla zamisliti. Otad se svakodnevica pretvorila u traženje balansa između strogih restrikcija i njihovog popuštanja, ali nakon manje-više relaksiranog ljeta, postalo je jasno da je tu ravnotežu sve teže održavati.

Spašavanje zdravstva

U posljednjih nekoliko tjedana, niz je europskih država, od Irske do Belgije, uvelo vrlo restriktivne mjere, no kada novi lockdown, makar i nekakvu “light” verziju, najave Francuska i Njemačka, ta vijest ima ozbiljnu težinu. Dva najveća europska gospodarstva vraćaju se u karantenu – s nešto drugačijim elementima od one proljetne – što je već izazvalo reakciju na tržištima i rast bojazni da će gospodarski oporavak od korona-krize biti teži i dugotrajniji nego što se mislilo.

Ni Njemačka niti Francuska nisu se u ovoj situaciji našle preko noći. Obje su zemlje postupno pooštravale ograničenja, propisale obavezne maske, ograničavale okupljanja, uvodile lokalizirane mjere u žarištima zaraze. Sve to nije bilo dovoljno da bi zaustavile ubrzano širenje koronavirusa među populacijom. Pritom, primarni je motiv za novo zatvaranje velikog dijela gospodarstva i dramatično ograničavanje socijalnih kontakata nastojanje da se očuva stabilnost zdravstvenih sustava.

U čemu je razlika?

“Moramo djelovati sada ako želimo izbjeći zdravstvenu krizu nacionalnih razmjera”, kazala je sunarodnjacima njemačka kancelarka, najavljujući djelomični lockdown od 2. studenog. Njemački zdravstveni sustav u ovom se trenutku još može nositi s povećanim pritiskom, ali s trenutnom brzinom porasta broja novih slučajeva, u roku od nekoliko tjedana dosegnuo bi svoje limite, upozorila je kancelarka. Francuski predsjednik je, pak, istaknuo da je zdravstveni sustav bolje pripremljen nego na početku prvog vala, ali se medicinsko osoblje ne može ostaviti da se samo nosi s pandemijom.

Jesenska karantena – u koju Francuska ide od petka, a Njemačka početkom sljedećeg tjedna – razlikuje se u nekoliko bitnih elemenata u odnosu na proljetnu. Škole u obje države ostaju otvorene, kao i neke ključne djelatnosti, poput tvornica i gradilišta. U Njemačkoj rade i dućani u maloprodaji, ali uz ograničenje broja kupaca koji u istom trenutku smiju biti u trgovini. U Francuskoj zasad ostaju otvorene samo nužne trgovine.

Karantena s rokom trajanja

Restorani i kafići se zatvaraju, privatna i javna okupljanja bit će dodatno ograničena – na deset osoba iz najviše dva kućanstva u Njemačkoj, dok su Francuzi opet praktički zatvoreni u svojim kućama i stanovima, a za izlazak trebaju nužan razlog i posebnu dokumentaciju. Ne zvuči nimalo “light”. Postoji, ipak, razlika – ovoga puta mjere nisu bez roka trajanja, kao što je to bio slučaj u proljeće.

Lockdown bi trebao potrajati mjesec dana, točnije u Njemačkoj četiri tjedna, a u Francuskoj do 1. prosinca. Nakon dva tjedna, mjere će se ponovno razmotriti, pa bude li zdravstvena situacija bolja, moguće je da neke budu i ukinute, na primjer, da se otvore sve trgovine u Francuskoj. To je bitna razlika u odnosu na proljetnu situaciju, kada nitko nije imao pojma kad će se krenuti s popuštanjem, niti su vlasti svojim građanima u početku uopće davale naznaku kad bi mjere mogle biti relaksirane.

Hoće li spasiti Božić?

Taj vremenski limit trebao bi olakšati građanima da se drže restrikcija – jer im se kraj ipak već sad nazire – pogotovo tijekom studenog: potez Berlina i Pariza da upravo sada krenu u zatvaranje može se promatrati i kao pokušaj “spašavanja Božića”. Budu li mjere uspješne, možda će biti moguće za božićne blagdane organizirati ručak i s većim krugom rodbine i prijatelja?

No, vremenski limit je sasvim sigurno i pokušaj se općenito, ne samo predblagdanski, motivira ljude koji su već iscrpljeni protuepidemijskim pravilima. O tom je problemu, koji još nije eskalirao (prosvjedi su ipak još uvijek sporadični i ne pretjerano masovni) ovoga tjedna govorila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Zamor zbog strogih mjera

“Ovoga puta suočeni smo s dva neprijatelja: samim virusom, ali i sve većim zamorom zbog preventivnih mjera. Razumijem da su ljudi umorni od ovog virusa”, kazala je von der Leyen, istaknuvši da Europljani plaćaju “visoku cijenu” pandemije, i socijalnu i ekonomsku. Ljudi su, dakle, iscrpljeni i ekonomski – njihove tvrtke pate, njihova radna mjesta su ugrožena, financijska budućnost neizvjesna.

Njemačka je najjače gospodarstvo Europe i zbog novog lockdowna država je spremna uskočiti s velikom pomoći. Prema najavama, za tu svrhu imaju spremno deset milijardi eura, a Merkel obećava da će tvrtke, čije poslovanje bude pogođeno novim mjerama, primiti ekonomsku potporu. Manja poduzeća, do 50 zaposlenih, te samozaposleni, primjerice, u iznosu od 75 posto njihovih prihoda. I Macron tvrdi da pripremaju pomoć samozaposlenima, trgovcima te malim i srednjim tvrtkama.

Hlađenje europskog motora

No, proljetni lockdown pokazao je kako restrikcije djeluju na gospodarstvo. U drugom kvartalu Njemačka je imala pad BDP-a od 11,3 posto na godišnjoj razini, a Francuska 18,9 posto. Nakon popuštanja mjera, gospodarstva europskih država počela su se oporavljati, ali čini se gotovo pa neizbježnim da će novo ‘zaključavanje’, makar i u manje drastičnoj verziji nego proljetos, u zadnjem kvartalu ponovno rušiti BDP.

Budući da se radi o najvećim europskim ekonomijama i zemljama koje se, u političkom smislu, smatra motorom Europske unije, nakon nimalo jednostavne odluke da taj motor opet stave u hladni pogon, nameće se samo jedno logično pitanje: hoće li i kad za sobom povući i ostatak kontinenta?

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
535 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program