Stožer sad već ima dugu povijest prilagođavanja mjera potrebama Crkve, branitelja i HDZ-a. Evo najvećih hitova

1. Procesija usred lockdowna

Nakon skoro mjesec dana koje je cijela Hrvatska provela u strogoj izolaciji uz zabranu napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka bez posebne propusnice, građani su imali priliku gledati kako se po preko većeg dijela otoka Hvara kreće procesija koja je predstavljala jasno kršenje tada važećih protuepidemijskih mjera.

Istina, na Hvaru u tom trenutku po službenoj evidenciji nije bilo zaraženih, ali poruka koju je Stožer poslao dozvolom za održavanje procesije bila je vrlo problematična. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak tada je rekao kako je dopuštenje izdano jer se radi o stogodišnjoj tradiciji koja Hvaranima “jako puno znači”.

Uz to, zanimljivo je i to kako je dopuštenje za održavanje procesije ishođeno. Lokalni stožer civilne zaštite prvi je dozvolio procesiju, ali samo ako će na njoj odjednom biti prisutno maksimalno pet ljudi koji će poštivati socijalnu distancu. No, onda su lokalne crkvene vlasti pisale Nacionalnom stožeru pa je dopušteno da u svakoj od šest postaja procesije može sudjelovati po 15 ljudi. Kako je to izgledalo i kojih su se mjera sudionici pridržavali, može se vidjeti na snimkama koje je Telegram tada objavio.

2. Zabrana rada trgovina nedjeljom

Potkraj travnja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je uvođenje mjere zabrane rada trgovina nedjeljom. Trgovci su se smjesta pobunili žaleći se kako će u kriznom razdoblju ostati bez zarade koju donosi intenzivan šoping tijekom vikenda. Protestirao je dio društva koji je u toj mjeri prepoznao popuštanje Katoličkoj crkvi, koja već godinama radi na tome da se trgovinama zabrani rad nedjeljom. Članovi Stožera i Vlade pravili su se da nemaju pojma o čemu je riječ.

Krunoslav Capak tvrdio je kako je zabrana uvedena da bi se smanjila mobilnost građana koja pogoduje širenju virusa. “Ne mogu ulaziti u to radi li se više nedjeljom ili običnim danom, a u političke implikacije ne ulazim, nego je rečeno da treba smanjiti mobilnost i u dogovoru smo odlučili da se neće raditi nedjeljom, a subotom je radno vrijeme skraćeno”, govorio je. Ministar zdravstva Vili Beroš uvjeravao je kako rad trgovina nedjeljom Nacionalni stožer Civilne zaštite nije zabranio kako bi se na mala vrata uvele neradne nedjelje. “Ako se sve odvija preko vikenda, mora se malo relaksirati vikendom”, objašnjavao je Beroš tada.

Slično su tvrdili i drugi ministri, ali kritike javnosti nisu se stišavale. Zabrana je konačno ukinuta nakon što je na snazi bila jedva mjesec dana, navodno zbog toga što se popravila epidemiološka situacija. Razvoj događaja ipak je pokazao kako vladajući nisu u potpunosti odustali od zabrane rada trgovina nedjeljom: sam premijer je uoči izbora kazao kako je ona trajno opredjeljenje njegove Vlade, a prošlog mjeseca osnovana je radna skupina koja će, uz ostalo, razmatrati to pitanje.

3. Otvaranje crkvi prije kina i kazališta

Paket mjera koje su na snagu stupile 20. ožujka uključivao je i zabranu vjerskih okupljanja, poput misa, župnih slavlja, sakramenata i drugih sličnih događaja. Svećenicima je tom odlukom i dalje bilo dopušteno slaviti misu bez sudjelovanja vjernika. Nešto više od mjesec dana nakon stupanja te odluke na snagu premijer Andrej Plenković osobno je predstavio tri faze popuštanja lockdowna. Vjerska okupljanja dozvoljena su u drugoj fazi, zajedno s otvaranjem uslužnih djelatnosti, što je izazvalo kritike javnosti.

Ministar Božinović pokušao je objasniti logiku kojom su se vladajući rukovodili ukidajući zabranu misnih slavlja prije otvaranja kulturnih sadržaja, poput kazališta i kina, ili škola koje su otvorene tek u trećoj fazi. Odluku je pravdao “disciplinom” među vjernicima i svećenicima. Na izravno pitanje zašto se ne otvaraju kina i kazališta, ministar je još jednom istaknuo kako je sigurno da će vjernici biti disciplinirani: „Nema razloga sumnjati jer se pokazala disciplina kad su u pitanju vjernici, svećenici svih konfesija. Nema sumnje da će se svi, kad to krene, držati pravila”, rekao je. Ovdje je zgodno podsjetiti kako se, recimo, mjera pridržavao svećenik u predgrađu Splita koji se oglušivao na mjere Stožera.

4. Korona turnir

U lipnju je u Zadru održan ekshibicijski teniski turnir Adria Tour u organizaciji Novaka Đokovića. Naravno, organiziranje turnira ne bi bilo moguće bez dozvole Stožera civilne zaštite. Promidžbeni potez koji je uoči početka turističke sezone trebao poslužiti privlačenju gostiju u Hrvatsku pretvorio se u katastrofu kada su svi svjetski mediji objavili da se u Zadru koronavirusom zarazilo nekoliko svjetski poznatih tenisača.

Turnir je prekinut, a u samoizolaciju su morali brojni posjetitelji koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim tenisačima, poput zadarskog župana Božidara Longina te gradonačelnika Zadra Branka Dukića. Na kraju je objavljeno da je zaražen i sam Đoković, kojem nije preostalo ništa nego da se ispriča zbog organizacije turnira. Tih dana problematiziralo se i to što premijer Plenković nije morao u samoizolaciju, iako je bio u kontaktu sa zaraženim Đokovićem.

Predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović na kraju se oprao bilo kakve krivnje za širenje virusa na turniru, prebacivši odgovornost na sve one koji se nisu držali mjera socijalne distance.

5. Izbori u epidemiološki nezgodnom trenutku

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su 5. srpnja, što je bio ne baš sretno odabran dan s epidemiološke točke gledišta. Hrvatska je imala 86 novozaraženih i preko tri tisuće zaraženih. Podaci nisu impresivni kada ih gledamo iz današnje perspektive, ali u toj fazi epidemije to su bile vrlo visoke brojke. Iako su neovisni stručnjaci upozoravali da bi izbori mogli doprinijeti širenju zaraze, a krajnji rok za redovno održavanje izbora je bila sredina prosinca, Vlada nije odustala od njihovog raspisivanja, dok Stožer tu odluku nije propitkivao.

Kako je u svojoj analizi zaključio Telegramov Jasmin Klarić, iza odlučnosti vladajućih da održe izbore stajala je žarka želje za političkim unovčavanjem profita nastalog na početnoj fazi borbe s pandemijom. Uz to, u tom trenutku činilo se da će turistička sezona biti katastrofalna pa Vlada nije bila spremna riskirati s izborima na jesen.

6. Nema problema za Kolonu sjećanja

Nacionalni stožer civilne zaštite jučer je donio novu odluku, kojom u iznimnim slučajevima ipak dopuštaju javna okupljanja s više od 50 osoba. Ti iznimni slučajevi su: okupljanja radi obilježavanja blagdana i neradnih dana. Odluka je donesena, zgodno, taman nekoliko dana prije obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru 18. studenog. Odluka je donesena baš tijekom rasprave o tome što će biti s Kolonom sjećanja i kako će se ona održati pored jasnih epidemioloških mjera koje ne dozvoljavaju velika okupljanja.

Stožer dosta očito već neko vrijeme priprema teren za svoju odluku. Tako je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio kako će se u suradnji s lokalnim epidemiolozima napraviti epidemiološki okvir za obilježavanje Dana sjećanja u Vukovaru. “Stav epidemiološke struke jest da treba proći kroz svaki element svih događaja tih dana i odrediti kako ih organizirati da rizik prijenosa koronavirusa bude što niži”, kazao je Capak.

Da ne bude nikakve sumnje oko motivacije za donošenje nove odluke jučer se pobrinula Alemka Markotić. Na pitanje misli li zaista da je nova mjera opravdana, rekla je: “Postoje određene situacije, svi znamo što je Vukovar. Vjerujem da će se svi sudionici pridržavati propisanog”. Nešto slično je danas rekao i Krunoslav Capak, koji ne vidi nikakav problem u tome da se 500 ili čak nešto više ljudi okupi u vukovarskoj koloni. Capak je dodao kako se tragedije u Škabrnji i Vukovaru na neki način moraju obilježiti.