Telegramova Dora Kršul proglašena najboljom istraživačkom novinarkom u Hrvatskoj
Hrvatsko novinarsko društvo večeras je dodijelilo svoje godišnje nagrade koje su pritom najvažnija strukovna priznanja
Telegramova Dora Kršul proglašena je najboljom istraživačkom novinarkom u Hrvatskoj. Važnu HND-ovu nagradu Jasna Babić za 2022. godinu osvojila je prvenstveno zbog serijala tekstova kojima je detaljno opisala razmjere neshvatljivog trošenja javnog novca na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Plaketu joj je na svečanoj dodjeli večeras uručio poznati televizijski novinar Hrvoje Krešić.
Uz Doru Kršul, novinar Indexa Ilko Čimić dobio je nagradu Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo, novinar Večernjeg lista Hrvoje Ivančić dobio je nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo i seriju reportaža, pokojni novinari Mislav Bago i Vladimir Matijanić dobili su nagradu Otokar Keršovani za životno djelo.
Odlukom članova Hrvatskog novinarskog društva, ovogodišnju titulu novinara, odnosno novinarke godine ponijela je Nataša Božić Šarić, koja je u do kraja neizvjesnoj utrci glasovanja elektroničkim putem pobijedila sa 125 dobivena glasa, dok su Hrvoje Šimičević i Dora Kršul dobili po 116, a Ilko Ćimić 79 glasova.
Serijal o neshvatljivom trošenju javnog novca na PBF-u
Spomenuti serijal Dore Kršul, inače, iniciran je rezultatima službenog Proračunskog nadzora Ministarstva financija, do kojeg je pak došlo zahvaljujući njezinim ranijim otkrićima. Još u svibnju 2021., otkrila je kako su dekanica Jadranka Frece i njezin prodekan Damir Ježek na službenu kreditnu karticu Fakulteta kupovali skupu dizajnersku odjeću, luksuznu Chanelovu kozmetiku, naočale, namještaj… Došla je i do video zapisa koji nedvojbeno dokazuje kako je prodekan Ježek naručivao od studenata da podignu novac preko studentskih ugovora i zatim ga vrate njemu, na ruke.
Nakon Telegramovih tekstova, na Fakultet je ubrzo stigla inspekcija koja je potvrdila sve objavljene navode. Krajem studenoga 2022., novinarka Kršul došla je do spomenutih rezultata Proračunskog nadzora i zatim je, istražujući uz svoje brojne izvore još dublje, objavila serijal tekstova o upravi Fakulteta koja je, prema tvrdnjama inspektora, isplatila 1,3 milijuna kuna za sumnjive poslove za koje nema dokaza da su obavljeni.
Dokumentirala je i moralno posrnuće aktualnog dekana Šumarstva koji je pokušao zaštititi kolegicu s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta tvrdeći da luksuzne predmete nije kupovala za sebe nego kao poslovne poklone. Tako je potpisao službenu izjavu da je kao dar primio naušnice, više privjesaka za narukvice, skupe četkice za nanošenje šminke, ženske i muške Chanelove parfeme…. Mimo inspekcijskog nadzora, Kršul je otkrila i da je dekanica uzimala velik novac i za nepostojeće putne troškove, mjesečno si isplaćivala 10.700 kuna dodataka na plaću dok je fakultet grcao u dugovima i tako dalje.
Nakon naših tekstova pokrenuta je i policijska istraga
U svakom nastavku serijala, Kršul je čitateljima pritom davala i dubinski kontekst, detaljno i brojnim primjerima opisujući dugogodišnju situaciju na Sveučilištu u Zagrebu. Svojim predanim, višemjesečnim istraživačkim radom na ovom specijalu, dokazala je tako i važnost sektorskog novinarstva koji u Hrvatskoj sve više slabi. No samo dubinski potkovani novinari, s dovoljno znanja, iskustva i kontakata u svom sektoru, mogu producirati ovakav materijal.
Navedeni tekstovi, osim spomenute inspekcije, pokrenuli su i policijsku istragu koja još traje. Pritom predstavljaju najozbiljnija, najdetaljnija i najdokumentiranija otkrića o netransparentnom trošenju novca, prikrivanju tragova i potencijalnim pronevjerama na najvećem sveučilištu. Koje bi pritom moralo biti najuglednija institucija u državi.