Plenkoviću i ministrima oko cjepiva vjeruje 7 posto ljudi. Pa kako uopće misle nagovoriti skeptike na cijepljenje?
U nedavnoj anketi sedam posto ljudi odabralo je Vladu kao jedan od izvora pouzdanih informacija u cjepivu. Taj je postotak među najnižima u EU
U prosincu 2020. godine, tjedan dana prije nego što su prve doze cjepiva protiv Covida-19 uopće stigle u Hrvatsku, Telegram je pisao o mogućim problemima koji bi mogli zakomplicirati cijepljenje u Hrvatskoj. Jedan od tih problema, po našoj procjeni, bilo je nepovjerenje i u politiku.
“Nepovjerenje je golemo, a potencijalne tehničke pogreške pri rukovanju cjepivom samo će povećati kaos”, predviđali smo nekoliko mjeseci prije nego što će državna web stranica za cijepljenje stvarati zbrku slanjem mailova, pozivati ljude na cijepljenje drugom dozom, a da nisu primili prvu ili im otkazivati termine na koje nisu ni pozvani.
Kako motivirati skeptike?
‘Potencijalne tehničke pogreške’ u međuvremenu su postale samo ‘tehničke pogreške’, da ne velimo ‘greškice’. A pitanje (ne)povjerenja u fokus ponovno dolazi upravo sada: Vlada bi htjela na cijepljenje privoljeti i ljude koji za to, iz bilo kojeg razloga, nisu zainteresirani. Deseci, možda i više stotina tisuća registriranih, doduše, još uvijek čekaju da ih se pozove. Ali iz Vlade tvrde da im je sada osnovni zadatak doći do onih koji se uopće nisu prijavili.
“Mi promišljamo kako doći do onih koji u ovom trenutku još nisu iskazali interes, to je puno veći zadatak”, objašnjavao je neki dan ministar zdravstva Vili Beroš. To su, kaže ministar, oni koji sjede kod kuće i dvoume se je li cijepljenje bitno, potrebno ili štetno. “Da bi dostigli planiranu ili još veću procijepljenost, naš osnovni zadatak je u ovom trenutku animirati i one koji su kod kuće”, tvrdio je ministar.
Da bi to bilo moguće, ključno će biti pitanje (ne)povjerenja: koliko hrvatski građani vjeruju političkim i zdravstvenim vlastima kada se radi o cijepljenju i o informacijama o cjepivima? Odgovor na ova pitanja dao je nedavno Eurobarometar, barem onoliko koliko ankete mogu odgovoriti na ovakva kompleksna pitanja.
Vladu bira sedam posto ljudi
Ljudima je u anketi ponuđeno da između različitih izvora izaberu jedan ili više njih kojima vjeruju da će im pružiti pouzdane informacije o cjepivima protiv Covida-19. Vladu je odabralo sedam posto anketiranih hrvatskih građana. Regionalne i lokalne javne vlasti pet posto.
Najviše ispitanika, 60 posto, označilo je da vjeruje liječnicima, medicinskim sestrama i ljekarnicima. ‘Nacionalne zdravstvene vlasti’ odabralo je 35 posto anketiranih, ali nije precizirano na što se točno taj izraz odnosi. Rodbinu, prijatelje i kolege, kao pouzdan izvor informacija, bira 32 posto ispitanika.
Pri dnu EU ljestvice, opet
Ako se Vladini planovi da animira ljude koji sjede kod kuće budu bazirali na komunikaciji Vlade o informacijama o cjepivu, Eurobarometar bi u Banskim dvorima trebao oglasiti alarm. Postotak ljudi koji su odabrali Vladu kao izvor pouzdanih informacija među najnižima je u Europskoj uniji. Isti postotak imaju još jedino Češka i Španjolska.
Najviše povjerenja u informacije svojih vlada imaju Nizozemci – 48 posto ispitanika izabralo je (i) taj odgovor – pa onda Šveđani (40 posto), Irci i Finci (33 posto), zatim Lukseburžani, pa Danci i tako dalje. Slučajno ili ne, radi se o državama u kojima je tek mali postotak anketiranih – uglavnom između dva i šest posto – na ranije pitanje o tome kad bi se htjeli cijepiti, odgovorio “nikad”. U Hrvatskoj se za “nikad” opredjelilo 22 posto ispitanika.
Godinama nisko povjerenje
Stav ljudi o pouzdanosti informacija koje dobivaju od nacionalnih vlada ima, očito, veze s povjerenjem u vlade općenito: u Hrvatskoj se radi o tek 22 posto ispitanika, ali i to je, eto, čak značajan rast u odnosu na ljeto 2019. kada smo, bez neke ozbiljnije konkurencije, bili europski rekorderi.
S druge strane, u gotovo svim državama, u kojima veći postotak ljudi bira nacionalnu vladu kao jedan od pouzdanih izvora informacija o cjepivima, povjerenje u izvršnu vlast uvjerljivo je iznad 50, pa i 60 posto. Ne samo u ovom ispitivanju, nego je to trend koji Eurobarometar bilježi godinama.