Ustavni suci, od kojih je jedan bio protiv upozorenja Milanoviću, otkrili kako se donose odluke: 'Nema vam tamo nikakve rasprave'
Primjedbe su iznijeli u izdvojenom mišljenju uz odluku koju je nedavno donio Ustavni sud
Rad Ustavnog suda je pod povećalom javnosti otkako je postalo jasno da će odlučivati o odluci predsjednika Zorana Milanovića da se uključi u predizbornu kampanju. Ustavni sud naposljetku je objavio upozorenje da Milanović, dok je predsjednik, ne smije biti kandidat za premijera niti smije sudjelovati u kampanji.
Od 13 ustavnih sudaca, dvoje je napustilo sastanak prije glasanja – to su Lovorka Kušan i Goran Selanec – dok su Ingrid Antičević-Marinović i Andrej Abramović bili protiv odluke za koju je glasalo preostalih devetero sudaca.
Abramović, Kušan i Selanec otkrili su neke detalje o načinu donošenja odluka na Ustavnom sudu, koji, prema njima, nije transparentan, prenosi N1. Svoj stav iznijeli su u izdvojenim mišljenjima o jednoj odluci koju je nedavno donio Ustavni sud. Bila je to odluka koja se tiče Poslovnika Ustavnog suda, preciznije, identiteta suca izvjestitelja.
Što radi sudac izvjestitelj
Naime, riječ je o sucu koji analizira pojedini predmet i priprema odluku o kojoj se onda glasa na sjednici. Njegov identitet je tajan, a GONG je tražio da se ocijeni ustavnost te odredbe. Većina ustavnih sudaca odbila je GONG-ov zahtjev, no Abramović, Kušan i Selanec nisu se s time složili.
GONG je tražio da se provjeri je li u skladu s Ustavom odredba prema kojoj je identitet suca izvjestitelja tajan. No, to je većinom glasova odbijeno jer je ocijenjeno da je dovoljno to što Ustavni sud, kada dobije upit o sucu izvjestitelju, odvagne treba li njegovo ime objaviti ili ne. To je takozvani test razmjernosti.
‘Nismo nikad u tome sudjelovali’
No, troje sudaca u svojim izdvojenim mišljenjima kažu kako nikada nisu čuli da se to provodi.
“Nismo nikada sudjelovali u donošenju takvog rješenja niti smo ikada vidjeli takvo rješenje. Navodi se da se provodi test razmjernosti, ali nije jasno tko ga provodi i kako te na koji način se taj test razmjernosti čini vidljivim s obzirom na to da nije jasno koju formu i sadržaj takvo rješenje ima. Ima li to rješenje obrazloženje iz kojeg je vidljiv test razmjernosti i javnog interesa ili to ostaje samo misaoni proces bez pisanog traga”, navode.
Kritizirali su i održavanje stručnih sastanaka. Navode kako Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske “ne sadrži odredbe kojima se spominju stručni sastanci kao radna tijela Ustavnog suda”. Kako je onda, pitaju se, moguće da to predviđa Poslovnik o radu Ustavnog suda.
‘Puko podizanje ruku’
Ističu kako se na samoj sjednici Ustavnog suda, koja je prema zakonu otvorena za javnost, više ne raspravlja, jer je sve rečeno na stručnom sastanku – koji nije javan.
Tako su, kažu, sjednice Ustavnog suda svedene “na puko podizanje ruku o ishodu nekog predmeta o kojem je stvarna odluka već prethodno donesena na nejavnom stručnom sastanku”.
“Štoviše, u mandatu ovog sastava Ustavnog suda razvijena je praksa da su čak i takve automatizirane sjednice Suda trajno zatvorene za javnost iako na njima stvarno nema nikakve rasprave”, primjećuju.
Predlažu izmjene Poslovnika
Kritizirali su i činjenicu da se već izglasana odluka, prema Poslovniku, odlukom predsjednika suda ili predsjednika vijeća može vratiti sucu izvjestitelju na doradu, koji je “dorađenu verziju dužan ponovo izlagati na stručnom sastanku kako bi se o njoj donijela nova odluka”.
“Time je de facto uvedeno pravo veta po uzoru na sustav evidencije uređen odredbama Zakona o sudovima i Sudskim poslovnikom o čijoj nepristranosti trenutno raspravlja Sud Europske unije”, ukazuju Abramović, Kušan i Selanec.
“Ovakve odredbe Poslovnika predstavljaju slikovit izraz volje da se ustavnosudska dužnost koristi u svrhu prilagodbe ustavnih odredbi izvan Ustavom predviđenog ustavotvornog postupka. Njome su otvorena vrata svim kasnijim prilagodbama odredbi Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, uključujući i one koje se odnose na javnost djelovanja Ustavnog suda ili status suca izvjestitelja”, zaključuju ustavni suci Abramović, Kušan i Selanec, predlažući istovremeno izmjene Poslovnika Ustavnog suda.