U svakoj normalnoj zemlji, ovo je pet stvari koje bi se hitno morale dogoditi nakon besprizornog slučaja Banožić
Ova apsurdna situacija nedopustiva je u znanstvenoj zajednici koja iole drži do sebe i s njome je, zapravo, nespojiva
Nakon što je Telegram otkrio da je ministar obrane Mario Banožić pokrenuo postupak svog napredovanja u izvanrednog profesora te da je slavni e-priručnik, temeljem kojeg bi mogao napredovati, u cijelosti prepisao iz dviju knjiga profesora koji su mu potom pozitivno recenzirali sporni priručnik, situacija se može okarakterizirati kao potpuni apsurd. Ona je, jednostavno, nedopustiva u znanstvenoj zajednici koja iole drži do sebe i s njome je, zapravo, nespojiva.
U široj slici, kako je već pisao Telegramov Jasmin Klarić, ovo bi trebalo povlačiti ozbiljna pitanja za ministra znanosti Radovana Fuchsa kojemu je dužnost brinuti o cjelokupnom sustavu. Osim Fuchsa, sa svime ovime bi se – na političkoj i akademskoj razini – trebao suočiti i sam Banožić. Pritom njegova današnja odluka da stopira postupak izbora u izvanrednog profesora nije dovoljna. U užoj slici, koja se odnosi isključivo na akademsku zajednicu, nakon cijelog slučaja koji je Telegram razotkrio, valjalo bi hitno povući vrlo konkretne poteze.
1. Opoziv članice Nacionalnog vijeća za znanost
Na prvoj sjednici nakon ljetne stanke – iako autorici ovih redaka nije mrska ideja o izvanrednoj sjednici zbog pokušaja spašavanja znanosti – Hrvatski sabor bi iz sastava Nacionalnog vijeća za znanost hitno morao opozvati profesoricu Sanju Gongetu. Riječ je profesorici vukovarskog veleučilišta koja je na Banožićev priručnik potpisana kao urednica i koja je u predgovoru napisala hvalospjev njegovoj prepisivačini.
Profesoricu je Hrvatski sabor nedavno imenovao u drugi mandat u Nacionalno vijeće za znanost, krovno nacionalno tijelo koje ima brinuti o akademskoj čestitosti, znanstvenoj izvrsnosti, donositi uvjete za napredovanja profesora… Osobi koja je napisala da će Banožićev skandalozni priručnik “zasigurno obogatiti i upotpuniti nastavni proces te pomoći ne samo studentima, nego i ostalim korisnicima”, jednostavno nije mjesto u takvom tijelu. Dapače, njeno članstvo u Nacionalnom vijeću derogira sam njegov smisao.
2. Recenzenti na etičko povjerenstvo
Posebno je problematično što su profesori Drago Ružić, Antun Biloš i Davorin Turkalj s Ekonomskog fakulteta u Osijeku – autori dviju knjiga iz kojih je Banožić sve prepisao za svoj e-priručnik objavljen kao knjiga – pozitivnim recenzijama ovjenčali Banožićevo prepisivanje. Previdjeli su – ili nisu htjeli vidjeti ili ih nije bilo briga – da je ministar obrane od riječi do riječi besramno prepisivao iz njihovih knjiga.
Time su u potpunosti obezvrijedili inače ključan recenzentski postupak. Kako i zašto su takav materijal pozitivno ocijenili i označili ga znanstveno i nastavno vrijednim, pitanja su na koja bi sva trojica redom trebala odgovarati pred etičkim povjerenstvom u etičkom postupku.
3. Revizija stjecanja docenture
Nakon što je Banožić obustavio postupak svog izbora za izvanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, taj bi faks u sljedećem koraku trebao samoinicijativno krenuti u reviziju Banožićevog izbora u docenta, znanstveno-nastavni stupanj u kojem je sada i koji je stekao na osječkoj Ekonomiji.
Tragom svega što smo otkrili posljednjih dana, Banožićev cjelokupan znanstveno-nastavni put jednostavno mora biti nanovo provjeren i revidiran. Riječ je o minimumu koji u okvirima znanstvene zajednice mora biti poduzet radi obraza te iste zajednice, u Hrvatskoj već i tako opterećene gotovo nerješivim problemima.
4. Isprika studentima
Jer su ih podcijenili. Svi, počevši od Banožića koji je mislio da je ovakva prezentacija dostojna vukovarskih studenata. Potrebna je i isprika uprave Veleučilišta “Lavoslav Ružička” što je na svom vijeću odobrila ovu e-knjigu. Neophodna je i isprika ministra znanosti što kroz predstavnika Ministarstva u Upravnom vijeću Veleučilišta nije imao na oku što se tamo događa i kakva je tamo, pobogu, kvaliteta nastave.
Ministar znanosti se, na koncu, mora ispričati zbog sustava koji je ovakav naopak kakav jest. Fuchs danas na Vladi prstom upire u čelne ljude sveučilišnog sustava, rektore. I u pravu je, s time da je spisak stvari za koje se oni moraju ispričati ne samo studentima, već najširoj javnosti, poduži i zahtijevao bi detaljan feljton.
5. Inspekcija kvalitete u Vukovar
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) hitno u Vukovar mora uputiti izvanrednu inspekciju kvalitete, odnosno pokrenuti izvanredni postupak reakreditacije vukovarskog veleučilišta. AZVO, koji brine o kvaliteti visokog obrazovanja, osim vukovarskog veleučilišta, mora se pozabaviti i osječkim Ekonomskim fakultetom, s kojeg dolaze recenzenti Banožićeve knjige. Oni su, posve nadrealno, pozitivno ocijenili svoje prepisane knjige.