U Zagrebu opet puknula vodovodna cijev. Dio Zapruđa ostao bez vode
Iz Zagrebačkog Holdinga javljaju kako je sanacija cjevovoda u tijeku te da je za građane osigurana pitka voda autocisternama
Nastavljaju se problemi sa zagrebačkim vodovodnim cijevima. U Zapruđu je dio građana privremeno ostao bez vode zbog puknuća cijevi u Baburičinoj ulici. Iz Zagrebačkog Holdinga izvijestili su kako je sanacija cjevovoda u tijeku te da je za građane osigurana pitka voda autocisternama.
Veliki problem dotrajalog vodovoda grada Zagreba posebno je bio vidljiv krajem rujna kada je na Trešnjevci dva puta puknuo magistralni vodovodni cjevovod na križanju Selske i Baštijanove. Tada je poplavilo više okolnih objekata uključujući i obližnju školu. Zbog sanacije su na više dana bile zatvorene okolne ceste.
U istom kvartu je i sredinom listopada puknula cijev, a nekoliko dana kasnije došlo je do puknuća vodovodnog cjevovoda u čak tri zagrebačka kvarta.
Iz vodovodne mreže gubi se više od 50 posto vode
Kako je Telegram nedavno pisao, iz zagrebačke vodovodne mreže još 2015. gubilo se 51,7 posto vode. Dvije godine kasnije taj je gubitak narastao na 53,4 posto da bi se 2019. napokon malo spustio na 52,7 posto. Prema Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske, prihvatljiva vrijednost gubitaka vode je od 15 do 20 posto, dakle više nego dvostruko manje od sadašnjeg stanja u Zagrebu.
U obrazloženju Vodoopskrbe i odvodnje koje su dali Državnoj reviziji tvrde da su gubici vode uzrokovani nedostacima u sustavu kao što su curenje na cjevovodima, priključcima i armaturnim oknima, a do kojih dolazi zbog toga što nemaju dovoljno novca da zamjene više od 2 posto cijevi godišnje. Situacija je neodrživa jer je zagrebačka vodoopskrbna mreža u prosjeku stara 40 godina, a poneke cijevi koje se koriste postavljene su još za cara Franje Josipa.
Grad Zagreb prema metodologiji Svjetske banke po gubicima vode spada u najgori D razred učinkovitosti. To znači vrlo neučinkovito korištenje resursa pri čemu je provođenje programa smanjenja gubitaka imperativ i visoki prioritet. Budući da se za crpljenje koristi električna energija jasno je da je ona uzalud potrošena (i plaćena od strane građana) svaki put kada voda na putu do kućanstva iscuri.