Veliki izvještaj iz Kremlja: oligarsi šokirani ratnim neuspjesima i sankcijama. Ako Putin izgubi u Donbasu, moguća je pobuna

Nekoliko ruskih oligarha, visokorangiranih bankara te sadašnjih i bivših dužnosnika za Washington Post su govorili o situaciji u Rusiji pod uvjetom anonimnosti, jer strahuju od odmazde zbog kritiziranja Putina. Opisali su kako su bili nepripremljeni za razvoj situacije i ustvrdili su da se Putin sve više izolira od inače bliskih suradnika. Osjećaju se nemoćnima jer više ne mogu utjecati na ruskog predsjednika, čijim najužim krugom suradnika dominira nekolicina sigurnosnih dužnosnika koji čvrsto zagovaraju sukobe.

Ne kritiziraju Putina

Putin je sredinom ožujka potpirio strah među ruskom elitom kada je u žestokom govoru napao navodne izdajice, ruski ološ, i petu kolonu koja pokušava srušiti rusku državu te ustvrdio kako društvo treba “pročistiti” od onih koji ne podržavaju njegovu vlast. Stoga su rijetki prigovori na trenutnu situaciju uglavnom usmjereni protiv najavljenih odgovora na zapadne sankcije. Direktne kritike Putina ne mogu se čuti. No, neki tajkuni su izrazili javno protivljenje, ali pažljivo – bez spominjanja ruskog predsjednika.

Vladimir Lisin, vlasnik čeličana koji se obogatio za vrijeme Jeljcina, javno je kritizirao prijedlog ruskog parlamenta da zbog zapadnih sankcija, uz plin, uvedu plaćanje u rubljima, vjerujući da će to rezultirati izbacivanjem Rusije s međunarodnih tržišta. Jedan od najzaslužnijih za rusku privatizaciju 90-ih godina, Vladimir Potanjin, usprotivio se, pak, prijedlozima da se stranim kompanijama, koje su zbog rata napustile Rusiju, zaplijeni imovina, jer će to uništiti povjerenje ulagača.

Najoštriju kritiku uputio je još jedan oligarh iz Jeljcinovog doba, Oleg Deripaska, koji je rat nazvao “ludilom”, kojeg će se Rusija “godinama sramiti”. Predvidio je da će ekonomska kriza uzrokovana sankcijama biti tri puta gora od financijske krize iz 1998., a konstatirao je i da Putinova vlast u posljednjih 14 godina nije dovela do rasta gospodarstva ili prihoda građana. Unatoč kritikama Deripaska smatra kako je za rat jednako odgovoran Zapad zbog “mobilizacije paklene ideologije sa svih strana”. Takva opravdanja mogu se čuti i od drugih.

‘Kanibalizam neistomišljenika’

Na sastanku s Putinom 24. veljače, na dan invazije, 37 najbogatijih oligarha su bili utučeni i u šoku, kazao je jedan od sudionika, a drugi je ustvrdio da ih “nikad nije vidio šokirane kao tada”. “Svi su sjedili slomljeni… Neki od njih nisu mogli govoriti.” Oligarsi su Putina čekali više od dva sata koja su popunili međusobnim, tihim, razgovorima o sudbini svojih poslovnih carstava. “Izgubili smo sve”, govorili su neki od njih, tvrdi jedan od sudionika tog sastanka za Washington Post. Unatoč zabrinutosti, Putinova opravdanja da nije imao izbora nego pokrenuti rat slušali su bez prigovora.

Od tada je Rusija uvela novi drakonski zakon o širenju “lažnih vijesti” kojim se obračunava s kritičarima “specijalne vojne operacije” – kazne su i do 15 godina zatvora ako se govori o ratu suprotno službenoj retorici Moskve. Putin planira i uvođenje novih zamjenika u ruska ministarstva koji bi “izvještavali o emocionalnoj klimi i raspoloženju” unutar Kremlja. Jedan tajkun očekuje da će nadolazeće obračunavanje s neistomišljenicima biti “kanibalističko” u usporedbi s “vegetarijanstvom” koje je vladalo proteklih godina.

Oligarsi tvrde da osim ministra obrane Sergeja Šojgua te određenih visokih dužnosnika u vojsci i tajnoj službi FSB-u nitko nije znao za invaziju. Mnogi pripadnici ruske elite su vjerovali da Putin želi isključivo separatističke regije Donjeck i Lugansk, a za to su se pripremali dužnosnici u gospodarskom i financijskom sektoru. “Nisu se pripremali za ovo”, ustvrdio je jedan visoki dužnosnik.

‘Kremlj je poput mafije’

Dvije osobe Washington Postu su ustvrdile da uz milijardere i sve više pripadnika sigurnosnih službi sa zaprepaštenjem gledaju na rat zbog sve većih gubitaka i povlačenja ruskih snaga iz okolice Kijeva. Oligarhe posebno muči sve veći pritisak na njihove račune u stranim bankama. Rusiju je već napustilo najmanje četvero oligarha koji su bogatstvo stekli za vrijeme Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina, a ostavku je podnijelo barem četiri visokih dužnosnika.

Među njima je najistaknutiji odlazak Anatolija Čubajisa, posebnog savjetnika Kremlja za održivi razvoj i Jeljcinovog voditelja privatizacije. Neki dužnosnici su, pak, “zarobljeni” – ako bi i željeli, ne mogu napustiti Rusiju, poput šefice središnje banke Elvire Nabjuljine, koja je podnijela ostavku nakon što je Zapad uveo sankcije Moskvi, ali joj Putin navodno nije dopustio da ode. “Ona shvaća da ne može samo otići, jer bi to završilo jako loše za nju”, tvrdi jedna osoba. Ruska središnja banka je demantirala da je Nabjuljina pokušala dati ostavku.

“Nitko ne može samo reći to je to i zalupiti vratima… Svi će raditi do suđenja u Haagu”, kazao je Vadim Beljaev, prognani bivši čelnik najveće ruske privatne banke Otkritie, koju je Moskva privatizirala 2017. Zapadni stručnjaci navode da je odlazak dopušten samo onima koji nisu nužni za upravljanje države. “Niti jedan ministar ne smije otići… To je poput mafije”, ocijenio je Maksim Mironov, pomoćni profesor na španjolskom IE Sveučilištu.

‘Zašto bi grizli ruku koja ih hrani?’

Poput Nabjuljina “zarobljen” je i Aleksej Kudrin bivši Putinov ministar financija, koji trenutno vodi Državni ured za reviziju. Njemu bliske osobe tvrde kako Kudrin smatra da bi bila “izdaja” da napusti svoju funkciju i da osjeća odgovornost koja ga prisiljava ostane u Moskvi, iako nije znao za invaziju te je “šokiran ratom”. “Ako svi odu tko će popraviti lošu situaciju? Ovo je kao da radite u nuklearnoj elektrani, tko će je voditi ako odete? Ako odete, postoje šanse da će eksplodirati”, navodno je kazao Kudrin.

Neki milijarderi strahuju da će im Moskva privatizirati kompanije ako napuste Rusiju i nadaju se jedino prilici da iz cijele situacije izađu “neokrznuti”. “Možda ne podržavate rat, ali morate šutjeti i podržavati svoje sunarodnjake jer vaši vojnici umiru. Možda niste sretni, ali ne smijete to reći… Možda niste sretni, nitko nije sretan s onim što se događa, ali ne govorite javno što mislite”, tvrdi poznanik jednog oligarha.

Oni koji su izrazili javno mišljenje su uglavnom milijarderi koji su se obogatili prije dolaska Putina na vlast, ali pažljivo paze što govore kako ne bi kritizirali ruskog predsjednika. No, oni koji su najbliži Putinu i koji su se obogatili za vrijeme njegove vladavine šute. “Nikad neće ići protiv Putina. Zašto bi grizli ruku koja ih hrani?”, rekao je jedan zapadni bankar, koji je surađivao s ruskim oligarsima.

‘Ne znam tko ima muda boriti se’

Mnogi dužnosnici i poduzetnici ne brinu zbog sve veće globalne gospodarske izolacije Rusije, tvrdi Sergej Pugačev, koji je bio blizak Kremlju dok nije napustio Rusiju 2011. Navodi da mnogi njegovi kontakti ne krive Putina zbog pokretanja invazije, ali da kritiziraju vojsku, jer nije bila bolje pripremljena. “Oni ne pate previše”, kazao je. Vjeruje da se Putin nalazi u nesigurnoj poziciji, unatoč prividnoj stabilizaciji ruskog gospodarstva. Naime, središnja banka je upozorila da “najgore posljedice sankcija tek dolaze”.

“Za tri mjeseca trgovine i tvornice će ostati bez zaliha i tada će postati jasnije koliko su veliki ruski gubici iz Ukrajine”, smatra Pugačev navodeći da ni ruska propaganda neće to moći sakriti kao što je činila do sada.

Unatoč velikom udaru na njihovo bogatstvo ruski oligarsi su za sada smrznuti od straha. “Ne znam tko ima muda boriti se”, rekao je jedan poduzetnik i zaključio: “Ako rat potraje i ako elite počnu gubiti, onda šanse za pobunu rastu. Doći će do ozbiljne bitke za Donbas i ako u njoj Rusija ne pobijedi, onda će doći do velike bitke unutar ruskih elita.”