Valjda još jedino ova Vlada vjeruje u ukidanje općina. Na promašenu reformu ulupat će još 320 tisuća eura
Zašto bi općine i gradovi, koji dosad nisu pokazali entuzijazam za ovu reformu, odjednom promijenili mišljenje
Od samog starta malotko je vjerovao da će se općine u Hrvatskoj samoinicijativno ukidati, a nakon prve godine provedbe Vladine razvikane reforme lokalne samouprave prilično je jasno da su skeptici bili u pravu.
Vladin poziv namijenjen prvenstveno općinama – jer njih je čak 428, od čega dio uopće nije financijski održiv – polučio je vrlo skromne rezultate: samo jedna općina ima određene ambicije pripojiti se susjednom gradu, dok su se ostale odlučile tek na funkcionalno spajanje, mada ni to zasad nije masovno.
Vlada ne odustaje
Malotko i dalje vjeruje da će među općinama zavladati pomama za financijskim poticajima kojima Vlada nutka lokalne jedinice kako bi ih motivirala da se, stvarno ili barem funkcionalno, spoje. U ovoj godini je, na primjer, umjesto planiranih 13,3 milijuna eura, iznos u državnom proračunu za isplatu poticaja smanjen na svega pet milijuna.
Ali Vlada ne odustaje. Dapače, u reformu lokalne samouprave – koja to, barem zasad, ustvari nije – planiraju uložiti još 320 tisuća eura. Tim novcem Ministarstvo pravosuđa i uprave namjerava platiti projekt koji bi općinama i gradovima trebao olakšati spajanje. Za to su osigurana sredstva EU-a, kroz plan oporavka i otpornosti.
Što Ministarstvo traži
Prema dokumentaciji za raspisivanje javne nabave, Ministarstvo, među ostalim, želi dobiti analizu koja će pokazati kakva su bila iskustva najmanje tri druge članice EU-a s ovakvom vrstom racionalizacije lokalne samouprave te dobiti preporuke za Hrvatsku. Žele, također, analizu dosad provedenih spajanja – kako je to utjecalo na troškove, kvalitetu i brzinu pružanja usluga.
Htjeli bi, nadalje, da se utvrdi kakvi su kapaciteti pojedinih lokalnih jedinica, za koje od njih bi bilo korisno da se povežu, koje bi poslove mogle zajednički obavljati te gdje građani takvo povezivanje smatraju potrebnim i korisnim. Planirana je zbog toga telefonska anketa među stanovnicima 30 lokalnih jedinica, odabranih za pilot-projekt, kao i anketa među službenicima.
Nadalje, očekuje se i nadogradnja IT sustava koji bi automatski izračunavao koristi od povezivanja. “Svrha je dodatno potaknuti JLS na funkcionalno spajanje na način da im se prikažu financijske koristi koje bi mogle imati ako se prijave”, navodi Ministarstvo u projektnom zadatku. Projekt, na koji će Vlada potrošiti još 320 tisuća eura, trajat će 14 mjeseci.
Čemu uopće sve to?
Logično je, međutim, zapitati zašto bi općine i gradovi, koji dosad nisu pokazali pretjerani entuzijazam za ovu reformu, odjednom promijenili mišljenje zahvaljujući podrobnoj analizi, europskim iskustvima i nadograđenom informatičkom sustavu. Logično je, stoga, pretpostaviti da se to neće dogoditi. Ali Vlada nema puno izbora.
Do sredine 2025. Europskoj komisiji mora pokazati da je uspostavila “mehanizam podrške” za funkcionalno i stvarno spajanje, što će biti jedan od preduvjeta za isplatu osme rate EU sredstava u okviru plana oporavka (nedavno je Hrvatskoj isplaćena treća rata). Tajming pada taman nakon sljedećih lokalnih izbora – na kojima ćemo, po svemu sudeći, opet birati vlast u 428 općina. Minus eventualno ona jedna, ako se dotad doista uspije ukinuti.