Teško je, doista, bilo vjerovati da je uopće moguće napraviti veću sprdnju od borbe protiv korupcije od onog što je napravio Branko Bačić prije tri godine. Da, onda kad je izjavio da su “Vlada i HDZ stjegonoše borbe protiv korupcije”.
Da, Vlada iz koje je zbog sumnji na korupciju morao otići dvoznamenkasti broj ministara i da, HDZ koji… Ma, znate već.
Evo, međutim, u izbornoj godini, Bačićev biser pada na drugo mjesto. Udaljeno drugo mjesto. HDZ će, naime, na mjesto potpredsjednika saborskog Antikorupcijskog vijeća staviti – Hrvoja Zekanovića.
Žetoni i kotačići
Podsjetimo, radi se o političaru koji je na skoro svakom saborskom događanju u vezi bilo koje od mora afera koju su uspjeli isproducirati “stjegonoše borbe protiv korupcije”, imao specijalan zadatak da od svega napravi tek banalni cirkus. Sad će, eto, Zekanović biti drugi najvažniji čovjek saborskog tijela zaduženog prije svega za nadzor provedbe Strategije za borbu protiv korupcije.
I da, kad je već korupcija u pitanju, valja naglasiti da je Zekanović odjednom usred ovog mandata, od žestoke oporbe HDZ-u – a na takvoj platformi je i izabran u Sabor, prešao u redove žestokih podržavatelja HDZ-a i jednog od ključnih kotačića tanke vladajuće većine.
Nije ključna tema? Ajde…
U cijelom tom mučnom cirkusu, međutim, problem ne završava sa Zekanovićem, ni oporim vonjem korupcije koji prati tako velik broj bliskih suradnika Andreja Plenkovića i sadašnjih ili nekadašnjih uzdanica njegovog HDZ-a (u ranije iteracije te stranke da se ni ne ulazi). Itekako je velik problem stav koji se sve češće pokušava podvaliti javnosti, uglavnom kroz usta raznih analitičara, kako “korupcija neće biti ključna tema” u predizbornoj kampanji, jer, eto, “afere ne utječu na rejting HDZ-a”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Malo što je pogrešnije od ovakvog zaključka. Za početak, i sama je matematika krivo nasađena.
I HDZ i SDP izgubili po petinu birača
U odnosno na prvi postizborni mjesec, kolovoz 2020. godine, HDZ je izgubio oko petinu podrške u anketama (gledano po prosjeku dvije redovne mjesečne ankete, Crobarometar i Cro Demoskop). Plenkovićeva stranka je s 33 posto u ljeto 2020. pala na 26,6 posto u prosincu 2023. godine.
Gotovo jednak postotak birača izgubio je i SDP – stranka o čijem su se potonuću ispisali tomovi. U kolovozu 2020. godine imali su 17,8 posto podrške građana, a u prosincu 2023. su se zaustavili na 14,2 posto. Dakle, ostali su otprilike bez svakog petog birača.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mali nuklearni rat u SDP-u
SDP su, pritom, cijelo vrijeme potresali unutarstranački ratovi. Raskolio se njihov saborski klub, nakon čega je iz stranke izbačen čak i njen bivši predsjednik Davor Bernardić. Zagrebačka organizacija je raspuštena, pa je propala na lokalnim izborima, pa je doveden novi šef SDP-a u glavnom gradu. U manje od godinu dana i Viktor Gotovac je izbačen iz stranke.
HDZ je za to vrijeme bio postojan poput većine u Saboru. Zbog kojeg vraga su onda izgubili gotovo navlas istu količinu podrške kao i SDP u kojem se odvijao mali nuklearni unutarstranački rat? Da nije možda, kojim nevjerojatnim slučajem, zbog korupcijskih afera?
Korupcija je temelj svih hrvatskih kriza
Ukratko, korupcija je u današnjoj Hrvatskoj ne samo ključna tema, nego je u temelju svih brojnih društvenih kriza koje tresu ovu zemlju. Hrvatska nikako da dovrši tranziciju u pravo tržišno gospodarstvo jer je koči, prije svega, korupcija – kako na najvišim, tako i na najnižim razinama. Politika, a ne tržište, i dalje ovdje u golemom broju slučajeva određuje dobitnike.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Korupcija u javnim resorima jede samu njihovu bit. Čak i ako se zanemare notorne plave koverte, javno zdravstvo zbog lista čekanja postaje tek kanal usmjeravanja prema privatnom. Sveučilišne titule, doktorati, unosni poslovi i troškovi akademske zajednice često se odrađuju u sumnjivim aranžmanima, a ugledni profesori upoznaju interijere istražnih zatvora. Povjerenje u pravosuđe pada (na najniže razine u EU-u) sa svakim odugovlačenjem sudskih procesa i sa svakom opasnom vezom velikana domaćeg represivnog sustava s kontroverznim poduzetnicima, mutnim političarima i sličnom svitom.
Destrukcija svih društvenih sustava
Kriza demokracije, zar ne, gospodine skori potpredsjedniče Antikorupcijskog vijeća, terminalno se produbljuje sa svakim novim “žetončićem”, kojim se volja birača sad već i sedam punih godina od ‘Titanic’ zaokreta HNS-a, izvrgava ruglu. Povjerenje u demokratski proces, kao i izlaznost na izbore bilježe rekordno niske razine, što diže akcije i najredikuloznijim populističkim pokretima, dodatno banalizirajući i destruirajući cijeli politički i društveni sustav u zemlji.
Naposljetku, rezultat ovih posrtaja uokviruje majku svih hrvatskih kriza – onu demografsku. U deset godina Hrvatsku je napustila desetina stanovnika, a dobar dio motiva za odlazak upravo je bila destrukcija svih nabrojanih društvenih sustava.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Destrukcija u čijoj je biti upravo korupcija. Ono što, vele, neće biti pretjerano bitna tema na idućim izborima. Veće teme u Hrvatskoj, međutim, nema, niti će je još dugo biti. Politička borba za dolazak na vlast kojoj ključni stup neće biti baš ukazivanje na nesnosnost korupcije za koju su debelo najodgovorniji HDZ i njegovi koalicijski sudionici, stoga bi bila samo prečica za – zasluženi poraz.
Vladajući žele podvaliti javnosti stav da korupcija neće biti ključna tema u kampanji. Malo što je veći promašaj
Opori vonj korupcije prati velik broj bliskih suradnika Andreja Plenkovića i sadašnjih ili nekadašnjih uzdanica njegova HDZ-a
Korupcija je u današnjoj Hrvatskoj ne samo ključna tema, nego je u temelju svih brojnih društvenih kriza koje tresu ovu zemlju. Hrvatska nikako da dovrši tranziciju u pravo tržišno gospodarstvo jer je koči, prije svega, korupcija - kako na najvišim, tako i na najnižim razinama
Teško je, doista, bilo vjerovati da je uopće moguće napraviti veću sprdnju od borbe protiv korupcije od onog što je napravio Branko Bačić prije tri godine. Da, onda kad je izjavio da su “Vlada i HDZ stjegonoše borbe protiv korupcije”.
Da, Vlada iz koje je zbog sumnji na korupciju morao otići dvoznamenkasti broj ministara i da, HDZ koji… Ma, znate već.
Evo, međutim, u izbornoj godini, Bačićev biser pada na drugo mjesto. Udaljeno drugo mjesto. HDZ će, naime, na mjesto potpredsjednika saborskog Antikorupcijskog vijeća staviti – Hrvoja Zekanovića.
Žetoni i kotačići
Podsjetimo, radi se o političaru koji je na skoro svakom saborskom događanju u vezi bilo koje od mora afera koju su uspjeli isproducirati “stjegonoše borbe protiv korupcije”, imao specijalan zadatak da od svega napravi tek banalni cirkus. Sad će, eto, Zekanović biti drugi najvažniji čovjek saborskog tijela zaduženog prije svega za nadzor provedbe Strategije za borbu protiv korupcije.
I da, kad je već korupcija u pitanju, valja naglasiti da je Zekanović odjednom usred ovog mandata, od žestoke oporbe HDZ-u – a na takvoj platformi je i izabran u Sabor, prešao u redove žestokih podržavatelja HDZ-a i jednog od ključnih kotačića tanke vladajuće većine.
Nije ključna tema? Ajde…
U cijelom tom mučnom cirkusu, međutim, problem ne završava sa Zekanovićem, ni oporim vonjem korupcije koji prati tako velik broj bliskih suradnika Andreja Plenkovića i sadašnjih ili nekadašnjih uzdanica njegovog HDZ-a (u ranije iteracije te stranke da se ni ne ulazi). Itekako je velik problem stav koji se sve češće pokušava podvaliti javnosti, uglavnom kroz usta raznih analitičara, kako “korupcija neće biti ključna tema” u predizbornoj kampanji, jer, eto, “afere ne utječu na rejting HDZ-a”.
Malo što je pogrešnije od ovakvog zaključka. Za početak, i sama je matematika krivo nasađena.
I HDZ i SDP izgubili po petinu birača
U odnosno na prvi postizborni mjesec, kolovoz 2020. godine, HDZ je izgubio oko petinu podrške u anketama (gledano po prosjeku dvije redovne mjesečne ankete, Crobarometar i Cro Demoskop). Plenkovićeva stranka je s 33 posto u ljeto 2020. pala na 26,6 posto u prosincu 2023. godine.
Gotovo jednak postotak birača izgubio je i SDP – stranka o čijem su se potonuću ispisali tomovi. U kolovozu 2020. godine imali su 17,8 posto podrške građana, a u prosincu 2023. su se zaustavili na 14,2 posto. Dakle, ostali su otprilike bez svakog petog birača.
Mali nuklearni rat u SDP-u
SDP su, pritom, cijelo vrijeme potresali unutarstranački ratovi. Raskolio se njihov saborski klub, nakon čega je iz stranke izbačen čak i njen bivši predsjednik Davor Bernardić. Zagrebačka organizacija je raspuštena, pa je propala na lokalnim izborima, pa je doveden novi šef SDP-a u glavnom gradu. U manje od godinu dana i Viktor Gotovac je izbačen iz stranke.
HDZ je za to vrijeme bio postojan poput većine u Saboru. Zbog kojeg vraga su onda izgubili gotovo navlas istu količinu podrške kao i SDP u kojem se odvijao mali nuklearni unutarstranački rat? Da nije možda, kojim nevjerojatnim slučajem, zbog korupcijskih afera?
Korupcija je temelj svih hrvatskih kriza
Ukratko, korupcija je u današnjoj Hrvatskoj ne samo ključna tema, nego je u temelju svih brojnih društvenih kriza koje tresu ovu zemlju. Hrvatska nikako da dovrši tranziciju u pravo tržišno gospodarstvo jer je koči, prije svega, korupcija – kako na najvišim, tako i na najnižim razinama. Politika, a ne tržište, i dalje ovdje u golemom broju slučajeva određuje dobitnike.
Korupcija u javnim resorima jede samu njihovu bit. Čak i ako se zanemare notorne plave koverte, javno zdravstvo zbog lista čekanja postaje tek kanal usmjeravanja prema privatnom. Sveučilišne titule, doktorati, unosni poslovi i troškovi akademske zajednice često se odrađuju u sumnjivim aranžmanima, a ugledni profesori upoznaju interijere istražnih zatvora. Povjerenje u pravosuđe pada (na najniže razine u EU-u) sa svakim odugovlačenjem sudskih procesa i sa svakom opasnom vezom velikana domaćeg represivnog sustava s kontroverznim poduzetnicima, mutnim političarima i sličnom svitom.
Destrukcija svih društvenih sustava
Kriza demokracije, zar ne, gospodine skori potpredsjedniče Antikorupcijskog vijeća, terminalno se produbljuje sa svakim novim “žetončićem”, kojim se volja birača sad već i sedam punih godina od ‘Titanic’ zaokreta HNS-a, izvrgava ruglu. Povjerenje u demokratski proces, kao i izlaznost na izbore bilježe rekordno niske razine, što diže akcije i najredikuloznijim populističkim pokretima, dodatno banalizirajući i destruirajući cijeli politički i društveni sustav u zemlji.
Naposljetku, rezultat ovih posrtaja uokviruje majku svih hrvatskih kriza – onu demografsku. U deset godina Hrvatsku je napustila desetina stanovnika, a dobar dio motiva za odlazak upravo je bila destrukcija svih nabrojanih društvenih sustava.
Destrukcija u čijoj je biti upravo korupcija. Ono što, vele, neće biti pretjerano bitna tema na idućim izborima. Veće teme u Hrvatskoj, međutim, nema, niti će je još dugo biti. Politička borba za dolazak na vlast kojoj ključni stup neće biti baš ukazivanje na nesnosnost korupcije za koju su debelo najodgovorniji HDZ i njegovi koalicijski sudionici, stoga bi bila samo prečica za – zasluženi poraz.