Zazvučalo je prijeteće poznato. “Što se tiče tih novaca, to nisu novci iz Fonda solidarnosti, svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava to je jasno”, kazao je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a Andrej Plenković o aferi koja neugodno kucka (zapravo, već i lupa) na vrata njegove ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.
Radi se u čuvenim majstorima s Geodetskog fakulteta, trenutno u pritvoru, kojima je ministarstvo isplatilo silne milijune za 3D snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu. Bez natječaja, jer je bilo hitno. I po dramatično uvećanim cijenama, što su dečki, kako sumnjaju istražitelji, iskoristili da si sagrade vikendice, podignu prikladnu količinu gotovine ili za već neku sličnu praktičnu svrhu.
Pitanje Fonda solidarnosti
Plenković, dakle, tvrdi da ti novci nisu isplaćeni iz Fonda solidarnosti Europske unije. Pače, da je to jasno “svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava”.
E sad, ako postoji netko tko se ne bi trebao razumjeti tek površno, nego krajnje temeljito u korištenje sredstava Europske unije, to bi trebao biti Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Oni su doslovno nadležni za “istrage, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u vezi s kaznenim djelima na štetu proračuna EU-a”. To im je jedini posao.
Bolje DORH, nego EPPO
Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj u svom je priopćenju na dan uhićenja profesora s Geodezije, ustvrdio kako postoji osnovana sumnja da su uhićeni pronevjerili novac na četiri projekta sufinancirana sredstvima EU. Jedan od ta četiri projekta je, kako se navodi u priopćenju, snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu.
Kako se doznaje, u EPPO-u su utvrdili da je gotovo sav novac za tu svrhu potječe baš iz Fonda solidarnosti. Dok, eto, Plenković tvrdi da ne samo da ti novci nisu isplaćeni iz Fonda solidarnosti, nego da je to jasno “svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovako tvrdokorno inzistiranje može biti posljedica dramatične neinformiranosti. Predsjednika Vlade je netko, evo, uvjerio da taj novac nije imao veze s fondovima EU, pa je stvar politički malo podnošljivija. Jer u slučaju da je pronevjeren “samo” novac iz hrvatskog proračuna, progon preuzima Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica koja je čak i vrišteće sumnjivi slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac držala na sigurnom, u ladici. Pa onda još o tome više puta lagala u Saboru.
Obračun s Povjerenstvom
Druga mogućnost je mnogo gora i čini posljednju Plenkovićevu izjavu odnekud poznatom. Prije četiri godine je premijer, naime, na sličan način govorio o nadležnostima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Ovo antikorupcijsko tijelo je od Vlade tražilo putne naloge za članove Vlade i HDZ-a koji su se Vladinim zrakoplovom odvezli u Finsku na skup Europske pučke stranke. Iako zakon jasno obvezuje sva državna tijela na dostavu sve tražene dokumentacije povjerenstvu, Plenkoviću to nije palo na pamet. “Ništa neću više dostaviti. Nacrtali smo sve”, bjesnio je premijer. Četiri godine i još nekoliko ratova s Povjerenstvom kasnije, tom tijelu je promijenjen kadrovski sastav, a izmjenama zakona su im značajno smanjenje i ovlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kočnica za istragu, gas za izbore?
Kako ovakva vrsta obračuna s Uredom europskog javnog tužitelja baš i nije zamisliva – koliko god Plenković bio utjecajan u Bruxellesu – ostaje pitanje motiva za ovakav istup o istrazi koja se vodi oko poslova resora njegove dosad omiljene ministrice. Obuljen Koržinek je, podsjetimo, jedna od samo troje čelnika ministarstava koji su ostali na svojoj funkciji sve od 2016. godine.
Hoće li se, možda, istraga pokušati otežati sporenjem nadležnosti kako bi se cijeli potencijalni shitstorm odgodio za vrijeme nakon parlamentarnih izbora? Za koje se, eto odjednom, ovih dana počelo pričati da bi se mogli održati ranije nego što se očekivalo, možda čak u veljači.
Odmicanje od ministrice
Ili se, zapravo, Plenković lagano već odmiče od Obuljen Koržinek? “Radi se o trenutku i situaciji, prema onom što sam razgovarao s ministricom, neposredno nakon potresa”, kazao je u ponedjeljak premijer pokušavajući naglasiti hitnost trenutka radi čega nije bilo javnog natječaja na kojem bi se, gotovo sigurno, postigla povoljnija cijena posla. Telegram je jučer objavio da su ta snimanja, skupa zbog hitnosti, provođena i dvije godine nakon potresa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U politici, a pogotovo u predizborno vrijeme, i nekoliko dana je jako puno vremena, što bilo kakva predviđanja čini prilično nezahvalnima. Pa opet, teško je odoljeti prognozi da će priča o Nini Obuljen Koržinek i istrazi o snimanju kulturne baštine nakon potresa biti jedna od velikih predizbornih tema u Hrvatskoj. Čini se, zapravo, kao da je – tek počelo.
Zašto Plenković tvrdi da su geodeti krali hrvatski, a ne EU novac? Panično pokušava otjerati europske tužitelje od svoje ministrice
Čini se da se premijer, u isto vrijeme i za svaki slučaj, već lagano odmiče od Obuljen Koržinek
Plenković tvrdi da se u sad već čuvenom snimanju zgrada nakon potresa nije radilo o sredstvima iz Fonda solidarnosti. Iz Ureda europskog javnog tužitelja tvrde upravo suprotno
Zazvučalo je prijeteće poznato. “Što se tiče tih novaca, to nisu novci iz Fonda solidarnosti, svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava to je jasno”, kazao je u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a Andrej Plenković o aferi koja neugodno kucka (zapravo, već i lupa) na vrata njegove ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.
Radi se u čuvenim majstorima s Geodetskog fakulteta, trenutno u pritvoru, kojima je ministarstvo isplatilo silne milijune za 3D snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu. Bez natječaja, jer je bilo hitno. I po dramatično uvećanim cijenama, što su dečki, kako sumnjaju istražitelji, iskoristili da si sagrade vikendice, podignu prikladnu količinu gotovine ili za već neku sličnu praktičnu svrhu.
Pitanje Fonda solidarnosti
Plenković, dakle, tvrdi da ti novci nisu isplaćeni iz Fonda solidarnosti Europske unije. Pače, da je to jasno “svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava”.
E sad, ako postoji netko tko se ne bi trebao razumjeti tek površno, nego krajnje temeljito u korištenje sredstava Europske unije, to bi trebao biti Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Oni su doslovno nadležni za “istrage, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u vezi s kaznenim djelima na štetu proračuna EU-a”. To im je jedini posao.
Bolje DORH, nego EPPO
Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj u svom je priopćenju na dan uhićenja profesora s Geodezije, ustvrdio kako postoji osnovana sumnja da su uhićeni pronevjerili novac na četiri projekta sufinancirana sredstvima EU. Jedan od ta četiri projekta je, kako se navodi u priopćenju, snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu.
Kako se doznaje, u EPPO-u su utvrdili da je gotovo sav novac za tu svrhu potječe baš iz Fonda solidarnosti. Dok, eto, Plenković tvrdi da ne samo da ti novci nisu isplaćeni iz Fonda solidarnosti, nego da je to jasno “svakome tko se iole razumije u korištenje sredstava”.
Ovako tvrdokorno inzistiranje može biti posljedica dramatične neinformiranosti. Predsjednika Vlade je netko, evo, uvjerio da taj novac nije imao veze s fondovima EU, pa je stvar politički malo podnošljivija. Jer u slučaju da je pronevjeren “samo” novac iz hrvatskog proračuna, progon preuzima Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica koja je čak i vrišteće sumnjivi slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac držala na sigurnom, u ladici. Pa onda još o tome više puta lagala u Saboru.
Obračun s Povjerenstvom
Druga mogućnost je mnogo gora i čini posljednju Plenkovićevu izjavu odnekud poznatom. Prije četiri godine je premijer, naime, na sličan način govorio o nadležnostima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Ovo antikorupcijsko tijelo je od Vlade tražilo putne naloge za članove Vlade i HDZ-a koji su se Vladinim zrakoplovom odvezli u Finsku na skup Europske pučke stranke. Iako zakon jasno obvezuje sva državna tijela na dostavu sve tražene dokumentacije povjerenstvu, Plenkoviću to nije palo na pamet. “Ništa neću više dostaviti. Nacrtali smo sve”, bjesnio je premijer. Četiri godine i još nekoliko ratova s Povjerenstvom kasnije, tom tijelu je promijenjen kadrovski sastav, a izmjenama zakona su im značajno smanjenje i ovlasti.
Kočnica za istragu, gas za izbore?
Kako ovakva vrsta obračuna s Uredom europskog javnog tužitelja baš i nije zamisliva – koliko god Plenković bio utjecajan u Bruxellesu – ostaje pitanje motiva za ovakav istup o istrazi koja se vodi oko poslova resora njegove dosad omiljene ministrice. Obuljen Koržinek je, podsjetimo, jedna od samo troje čelnika ministarstava koji su ostali na svojoj funkciji sve od 2016. godine.
Hoće li se, možda, istraga pokušati otežati sporenjem nadležnosti kako bi se cijeli potencijalni shitstorm odgodio za vrijeme nakon parlamentarnih izbora? Za koje se, eto odjednom, ovih dana počelo pričati da bi se mogli održati ranije nego što se očekivalo, možda čak u veljači.
Odmicanje od ministrice
Ili se, zapravo, Plenković lagano već odmiče od Obuljen Koržinek? “Radi se o trenutku i situaciji, prema onom što sam razgovarao s ministricom, neposredno nakon potresa”, kazao je u ponedjeljak premijer pokušavajući naglasiti hitnost trenutka radi čega nije bilo javnog natječaja na kojem bi se, gotovo sigurno, postigla povoljnija cijena posla. Telegram je jučer objavio da su ta snimanja, skupa zbog hitnosti, provođena i dvije godine nakon potresa.
U politici, a pogotovo u predizborno vrijeme, i nekoliko dana je jako puno vremena, što bilo kakva predviđanja čini prilično nezahvalnima. Pa opet, teško je odoljeti prognozi da će priča o Nini Obuljen Koržinek i istrazi o snimanju kulturne baštine nakon potresa biti jedna od velikih predizbornih tema u Hrvatskoj. Čini se, zapravo, kao da je – tek počelo.