Zastupnici EU parlamenta traže od Europske komisije da stisne Hrvatsku zbog tretmana migranata
Trideset europarlamentaraca pita se krši li Hrvatska pravnu stečevinu EU-a i što EK poduzima u vezi s tim
Hrvatska sve jasnije postaje loša priča Europske unije. Zbog postupanja prema migrantima o ovoj državi članici sve se glasnije i češće raspravlja ne samo u krugovima međunarodnih nevladinih organizacija ili u medijskim prilozima, nego i unutar samih tijela EU-a. Sredinom prosinca u Europskom parlamentu održana je rasprava o postupanju prema migrantima u Hrvatskoj i BiH, a danas je 30 članova tog tijela poslalo pismo na tu temu dvojici nadležnih europskih povjerenika.
U pismu koje su povjereniku Europske komisije za migracije i unutarnje poslove Dimitrosu Avramopoulosu, te povjereniku EK za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć Christosu Stylianidesu poslali europarlamentarci prema Hrvatskoj se, zbog postupanja prema migrantima, ide žestoko. U jednom od zahtjeva EK se pita je li krenula ispitivati krši li Hrvatska europske propise zbog nasilnog protjerivanja i onemogućavanja pristupa migrantima sustavu međunarodne zaštite. Procedura kršenja europske pravne stečevine, podsjetimo, može dovesti do tužbe protiv države pred Sudom EU-a.
Slučaj Lore Vidović
Trideset potpisnika koji dolaze iz dvije frakcije zelenih, liberala i socijalista i među kojima nema niti jednog od hrvatskih eurozastupnika, pozivaju se na brojne slučajeve ilegalnih protjerivanja, pljačke i premlaćivanja koje su prijavile humanitarne udruge, a za koje je odgovorna hrvatska policija. Između ostalih, pozivaju se na svjedočenja koje je nedavno objavio Amnesty International, a koja uključuju slučajeve u kojima je hrvatska policija natjerala migrante da skinu cipele, toplu odjeću i predaju vreće za spavanje, samo da bi sve skupa – spalili.
Nakon toga, prepričavaju zgroženi eurozastupnici izvješće Amnesty Internationala, migranti su tjerani da bosi na temperaturama ispod nule hodaju kilometrima, a u nekim slučajevima i kroz ledene rijeke. Spominju i činjenicu da je Pučka pravobraniteljica Lora Vidović Saboru prijavila kako joj MUP ne dozvoljava uvid u relevantnu policijsku dokumentaciju. Stoga europarlamentarci od Europske komisije zahtijevaju da od hrvatskih vlasti zatraži da hitno zaustavi nasilje nad migrantima i njihovo nezakonito protjerivanje sa svog teritorija te da, onima koji izraze tu namjeru, osigura pristup sustavu međunarodne zaštite i zakonitu proceduru u kojoj će se utvrditi imaju li na nju pravo.
Hrvatski pravni centar nadzirat će MUP
Traže, međutim, i da EK učini više na poštivanju europskog prava u Hrvatskoj po pitanju migranata. Osim spomenutog upita o tome je li pokrenut postupak ispitivanja krši li Hrvatska pravnu stečevinu EU-a, od EK se traži i objašnjenje o tome što je mehanizam nadzora koji se spominje u odluci EK od 20. prosinca kojim se Hrvatskoj dodjeljuje 6,8 milijuna eura za jačanje zaštite vanjske granice Europske unije. U odluci kojoj se Hrvatskoj dodjeljuje taj novac spomenuto je kako će se uvesti mehanizam nadzora kojim će se paziti da sve mjere koje će se poduzimati na vanjskoj granici EU-a budu u skladu s europskim pravilima azila i poštivanjem ljudskih prava.
Kako Telegram doznaje iz MUP-a, za provedbu granične kontrole i pomoć u osiguravanju potpune usklađenosti s pravnom stečevinom EU je od ukupnog iznosa namijenjeno 300.000 eura. Sredinom ožujka je MUP RH zaključio Protokol o provedbi projekta „Praćenje postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova na području nezakonitih migranata i azila“ u 2019. godini s UNHCR-om i Hrvatskim pravnim centrom (HPC). Kako stoji u odgovoru koji smo dobili, provedbu projekta provodi HPC, a nadzor će obavljati Savjetodavni odbor koji čine predstavnici HPC-a, MUP-a i UNHCR-a. “Na kraju provedbe predmetnog projekta, sačinit će se detaljno izvješće, a sažetak izvješća bit će objavljen i javno dostupan”, kažu u MUP-u, te dodaju da je EK u nekoliko prigoda izrazila zadovoljstvo odabranim partnerima.
Europarlamentarci traže precizne odgovore
Pitanje je, ipak, koliko će to zadovoljiti tridesetero potpisnica i potpisnika pisma dvojici europskih povjerenika, koji od EK traže da ih se izvijesti o svim koracima koji su poduzeti kako bi mehanizam bio neovisan i kako bi o svojim nalazima i zaključcima pružao redovna i javna izvješća. Također, zanimaju ih i poduzeti koraci kojim bi mehanizam dobivao informacije od međunarodnih i nevladinih udruga te surađivao s Pučkom pravobraniteljicom.
Kako je stanje na terenu sve dramatičnije, jučer je, primjerice, u općini Vrhovine u jami dubokoj 70 metara pronađen mrtav migrant iz Alžira, a u prvim satima utorka je lovac kod Jasenovca teško ranio migranta misleći da je divlja svinja, sasvim je očito da priča o migrantima i Hrvatskoj neće samo tako stati. Štoviše, obzirom na intonaciju pisma tridesetero europarlamentaraca, sasvim sigurno će biti i dio kampanje za skore europske izbore u kojoj postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima očito neće biti opisivano svijetlim tonovima.