Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Nekategorizirano

Bez obzira na izborni prag, u nedjelju niti jedan glas neće propasti. Štoviše, mogli bi određivati izgled nove Hrvatske

Ljevica i lijevi centar ići će na okrupnjivanje. Rezultati na europskim izborima bit će početna točka

U neslužbenim razgovorima praktički nema niti jednog čelnika imalo važnijih stranaka i koalicija ljevice i lijevog centra koji nije konstatirao da se na parlamentarne izbore treba ići u jednom ili dva bloka - ako se doista misli ugroziti HDZ. A rušenje HDZ-a i promjenu smjera u kojem Hrvatska ide već tri godine političari s ljevice i lijevog centra doživljavaju kao najhitniju potrebu hrvatskog društva, praktički na razini egzistencijalne o kojoj govori Macron kad priča o Europi.

Možda je Emmanuel Macron bio malo predramatičan.

Malo.

Francuski predsjednik, naime, kazao je danas kako smatra da su ovotjedni izbori za Europski parlament najvažniji od prvih, održanih prije 40 godina i kako je Europa suočena s “egzistencijalnim rizikom”. Ukratko, čak i ako se makne suvišni sloj političke dramatike s Macronove izjave, prilično je jasno da se u nedjelju (kad je u pitanju glasanje u Hrvatskoj) izlaskom na birališta može donijeti vrlo bitna odluka o budućnosti europskog projekta, koji je – ovakav kakav jest – bio strateški cilj od osamostaljivanja hrvatske države.

Svi u koaliciji

U Hrvatskoj, međutim, kampanja prolazi praktički bez ikakve europske dimenzije, osim one folklorne, kad se ministri i kandidati (uglavnom HDZ-a) naslikavaju na gradilištima financiranim europskim novcem ili kad se načelno govori o borbi protiv populizma. Razlog tome je i činjenica da je euroskeptična opcija u ovoj zemlji prilično zakržljala, sa Živim zidom kao njenim najjačim predstavnikom.

Uostalom, ankete ukazuju na to sva je prilika da će u Europskom parlamentu većinu tvoriti i pučani i socijalisti i liberali – što znači da će vjerojatno devet ili deset od hrvatskih 11 ili 12 (Brexit ) zastupnika biti u – koaliciji. Naravno, kakva će biti pojedinačna snaga koje grupacije u toj koaliciji će ključno odrediti politiku Europske unije za narednih pet godina, pa svakako nije svejedno ide li glas Karlu Ressleru, Biljani Borzan ili Anki Mrak-Taritaš.

Ulog za budućnost

Sve to, stoga, može biti dobar motiv za investiranje 15-ak minuta svoje nedjelje i dva kružića kemijskom olovkom na izbornom listiću.

No, europska priča nije jedina koja je bitna u Hrvatskoj, u nedjelju, 26. svibnja. S obzirom na to da su redovni parlamentarni izbori predviđeni za jesen 2020. godine, jasno je da će rezultati izbori za Europski parlament biti najjasniji ključ kojim će se procjenjivati politička budućnost stranaka i pojedinaca koji na njima sudjeluju.

Ovog puta niti jedan jedini glas neće otići uzalud. Naime, ako su europski izbori u velikoj mjeri i test političke snage hrvatskih stranaka i koalicija, priča o tome tko će doista dobiti mandate u Strasbourgu i Bruxellesu nije od toliko presudne važnosti.

Okrupnjavanje kao sudbina

Omjeri političkih rejtinga na ljevici i desnici ukazuju na samo jednu jedinu stvar ususret izbornoj godini – potrebu za okrupnjivanjem. U neslužbenim razgovorima praktički nema niti jednog čelnika imalo važnijih stranaka i koalicija ljevice i lijevog centra koji nije konstatirao da se na parlamentarne izbore treba ići u jednom ili dva bloka – ako se doista misli ugroziti HDZ (na desnici je, čini se, želja za ujedinjavanjem tog dijela scene daleko slabija).

A rušenje HDZ-a i promjenu smjera u kojem Hrvatska ide već tri godine političari s ljevice i lijevog centra doživljavaju kao najhitniju potrebu hrvatskog društva, praktički na razini egzistencijalne o kojoj govori Macron kad priča o Europi.

Naravno, za slaganje jednog ili dva (ili možda maksimalno tri) značajna politička predizborna bloka na ljevici i lijevom centru potrebna je znatna količina racionalnosti i spremnosti na kompromis koji su spektakularno nedostajali u zagrijavanju za europske izbore. Čini se, međutim, da je lekcija naučena i da treba očekivati ozbiljnije okupljanje na ovom dijelu političke scene u narednih godinu dana.

Glas za SDP je glas za Bernardića

A kako će se te koalicije slagati? Pa prije svega na osnovu rezultata europskih izbora. Dakle, iako je realni izborni prag u nedjelju vjerojatno iznad šest posto glasova, što će mnogima ostati nedostižan cilj, nikako nije svejedno hoće li neka lista dobiti dva, tri ili pet posto glasova.

Nedjeljni listići bi dakle mogli u bitnoj mjeri odlučiti o tome na koji će se način slagati predizborne koalicije za parlamentarne izbore, pa tako i koliko će se u mogućoj budućoj Hrvatskoj čuti glas i provoditi politike Starta, koalicije Možemo-Orah-Nova ljevica, Amsterdamaca, Pametnog… (desnica, valja ponoviti, nije toliko sklona okrupnjivanju, a stranke centra poput HNS-a i HSLS-a su svoju sudbinu prije svega vezale za svog velikog koalicijskog brata, HDZ).

Stoga za one kojima je HDZ nepojmljiv, a “glas za SDP glas za Davora Bernardića”, niti jedan glas koji će dati svojoj opciji prvog izbora neće biti bačen. Nego, bez obzira na udaljenost rezultata od izbornog praga, dosta opipljiv ulog za blisku budućnost.

Jasmin Klarić
Telegram autor
524 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program