Hrvatska je, kao što znamo, jedna od najsiromašnijih članica Europske unije. Zapravo smo predzadnji, odmah iznad Bugarske.
Sve to nas zapravo i ne treba čuditi, ako uzmemo u obzir da nam pola ekonomije kontrolira nekompetentna administracija, poput prijatelja i stranačkih kolega Josipe Rimac, koji nisu u stanju položiti ni državni stručni ispit, ali su zato razni načelnici i pročelnici kroz čije ruke prolaze milijarde kuna, koji kroje zakone, određuju pravila igre i utječu na život svakog od nas.
Kako izgleda taj, kao, toliko teški državni ispit?
Kako izgledaju državni stručni ispiti može se vidjeti na linku. Na popisu su pitanja poput “Što je Hrvatski sabor?” i “Kako se bira predsjednik Republike?”, no očito je i to prevelika prepreka za neke ljude koji su dio državnog aparata.
Podaci o prihodima i rashodima države u BDP-u pokazuju razmjere utjecaja države na ekonomiju. Hrvatska je po tom kriteriju s oko 47 posto vodeća među tranzicijskim zemljama. Iz ovog podatka jasno je da je praktički svaka druga kuna u gospodarstvu pod kontrolom države.
Sve što ima veze s državom prepuno nepotizma i korupcije
Iz istrage oko Josipe Rimac iscurio je cijeli niz bizarnih detalja, poput najnovijeg, da je jedna službenica za koju je Rimac urgirala uspjela i uz vezu pasti na ispitu, zatim prijetnji šefovima u HEP-u da će im se “napiti krvi” ako joj ne zaposle sestru. No, time je samo potvrđeno ono što svi ionako znamo – da je sve što ima veze s državom prepuno nepotizma i korupcije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da hrvatska administracija ne funkcionira nije samo subjektivni doživljaj onih koji su s njome prisiljeni biti u doticaju, a to su praktički svi građani, već to potvrđuju i relevantna istraživanja. Hrvatska je na svim ljestvicama konkurentnosti i lakoće poslovanja pri samom dnu.
Hrvatska na dnu po mjeri učinkovitosti javnih službi
Sveučilište u Oxfordu prošle je godine Hrvatsku uvrstilo u International Civil Service Effectiveness (InCiSE) Index, što je prvi međunarodni indeks kojim se mjeri učinkovitost rada javnih službi. Hrvatske javne službe našle su se na 35. mjestu od ukupno 38 promatranih zemalja.
Izvješće o tranziciji 2019.-2020. Europske banke za obnovu i razvoj objavljeno početkom ove godine pokazalo je da je Hrvatska po kvaliteti upravljanja bliža Istočnoj Europi i Kavkazu, nego prosjeku regije kojoj pripada – Srednjoj Europi. Loše upravljanje jest prepreka postizanju razina dohotka razvijenih država. jer koči poduzetništvo i inovacije na kojima se baziraju moderne ekonomije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Spomenuto izvješće je pokazalo da bi Hrvatskoj uz poboljšanje upravljanja i pretpostavku stopa rasta kakve smo imali od 2010. do 2018. trebala 40 godina da dosegne dohodak na razini sedam najrazvijenijih država svijeta, a bez poboljšanja upravljanja čak 120 godina.
Siromašni smo jer nam pola ekonomije kontroliraju ljudi poput Josipe Rimac i prijatelja
Da hrvatska administracija ne funkcionira, nije samo subjektivni doživljaj onih koji su s njome prisiljeni biti u doticaju
Iz istrage oko Josipe Rimac iscurio je cijeli niz bizarnih detalja, poput najnovijeg, da je jedna službenica za koju je Rimac urgirala uspjela i uz vezu pasti na ispitu, zatim prijetnji šefovima u HEP-u da će im se “napiti krvi” ako joj ne zaposle sestru. No, time je samo potvrđeno ono što svi ionako znamo - da je sve što ima veze s državom prepuno nepotizma i korupcije.
Hrvatska je, kao što znamo, jedna od najsiromašnijih članica Europske unije. Zapravo smo predzadnji, odmah iznad Bugarske.
Već tri desetljeća stojimo na mjestu, što sugeriraju podaci Maddison Projecta da smo u razdoblju do 1989. do 2016. imali rast BDP-a od svega 6,5 posto, dok su neke druge zemlje, na primjer Irska i Poljska, istovremeno imale rast preko 100 posto. Konkretno, Irska 157, a Poljska 125 posto.
Sve to nas zapravo i ne treba čuditi, ako uzmemo u obzir da nam pola ekonomije kontrolira nekompetentna administracija, poput prijatelja i stranačkih kolega Josipe Rimac, koji nisu u stanju položiti ni državni stručni ispit, ali su zato razni načelnici i pročelnici kroz čije ruke prolaze milijarde kuna, koji kroje zakone, određuju pravila igre i utječu na život svakog od nas.
Kako izgleda taj, kao, toliko teški državni ispit?
Kako izgledaju državni stručni ispiti može se vidjeti na linku. Na popisu su pitanja poput “Što je Hrvatski sabor?” i “Kako se bira predsjednik Republike?”, no očito je i to prevelika prepreka za neke ljude koji su dio državnog aparata.
Podaci o prihodima i rashodima države u BDP-u pokazuju razmjere utjecaja države na ekonomiju. Hrvatska je po tom kriteriju s oko 47 posto vodeća među tranzicijskim zemljama. Iz ovog podatka jasno je da je praktički svaka druga kuna u gospodarstvu pod kontrolom države.
Sve što ima veze s državom prepuno nepotizma i korupcije
Iz istrage oko Josipe Rimac iscurio je cijeli niz bizarnih detalja, poput najnovijeg, da je jedna službenica za koju je Rimac urgirala uspjela i uz vezu pasti na ispitu, zatim prijetnji šefovima u HEP-u da će im se “napiti krvi” ako joj ne zaposle sestru. No, time je samo potvrđeno ono što svi ionako znamo – da je sve što ima veze s državom prepuno nepotizma i korupcije.
Da hrvatska administracija ne funkcionira nije samo subjektivni doživljaj onih koji su s njome prisiljeni biti u doticaju, a to su praktički svi građani, već to potvrđuju i relevantna istraživanja. Hrvatska je na svim ljestvicama konkurentnosti i lakoće poslovanja pri samom dnu.
Hrvatska na dnu po mjeri učinkovitosti javnih službi
Sveučilište u Oxfordu prošle je godine Hrvatsku uvrstilo u International Civil Service Effectiveness (InCiSE) Index, što je prvi međunarodni indeks kojim se mjeri učinkovitost rada javnih službi. Hrvatske javne službe našle su se na 35. mjestu od ukupno 38 promatranih zemalja.
Izvješće o tranziciji 2019.-2020. Europske banke za obnovu i razvoj objavljeno početkom ove godine pokazalo je da je Hrvatska po kvaliteti upravljanja bliža Istočnoj Europi i Kavkazu, nego prosjeku regije kojoj pripada – Srednjoj Europi. Loše upravljanje jest prepreka postizanju razina dohotka razvijenih država. jer koči poduzetništvo i inovacije na kojima se baziraju moderne ekonomije.
Spomenuto izvješće je pokazalo da bi Hrvatskoj uz poboljšanje upravljanja i pretpostavku stopa rasta kakve smo imali od 2010. do 2018. trebala 40 godina da dosegne dohodak na razini sedam najrazvijenijih država svijeta, a bez poboljšanja upravljanja čak 120 godina.