EU i NATO imaju sve veći problem s Orbanom. Kakve će implikacije imati njegove bliske veze s Putinom?
Ako slika govori više od tisuću riječi, onda je Viktor Orban rekao i previše: mađarski premijer ponovno je ovih dana tema rasprava unutar Europske unije i NATO-a nakon što je prošlog tjedna objavljena fotografija na kojoj se rukuje s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Fotografija je autentična i novog datuma, snimljena je prošlog utorka na međunarodnom forumu u Pekingu.
To je, primjećuju mediji, prva fotografija na kojoj je zabilježeno rukovanje nekog lidera zemlje članice EU-a s Putinom otkako je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Snimak, kojim su se iz Moskve brže-bolje pohvalili, uzburkao je političke vode s obje strane Atlantika jer Orbanov potez u potpunosti odudara od politike EU-a i NATO-a, dvije asocijacije kojima je članica i Mađarska.
Sastanak veleposlanika
Orbanovi bliski odnosi s Moskvom – daleko bliskiji nego što ih trenutno imaju druge euroatlantske saveznice – nisu novost, no ovakva javna prezentacija ipak jest: potez mađarskog premijera, priča se u kuloarima, komentiran je proteklih dana s nevjericom i zabrinutošću u europskim diplomatskim krugovima. Na javne kritike, kojih također nije nedostajalo, iz Budimpešte uzvraćaju da je ta “moralna superiornost” samo fasada.
Nesvakidašnja, politički vrlo nabijena reakcija stigla je iz američke ambasade u Budimpešti. Veleposlanik David Pressman inicirao je prošlog četvrtka sastanak veleposlanika NATO članica u glavnom gradu Mađarske, na koji je bila pozvana i Švedska – zemlja koja bi se htjela pridružiti NATO-u, ali Mađarska (uz Tursku) još nije dala zeleno svjetlo. I to, na neki način, ide na ruku Moskvi koja se protivi širenju zapadnog vojnog saveza.
Zabrinutost unutar Saveza
Povod sastanka, kako je doznao Radio Slobodna Evropa, bila je sve veća zabrinutost članica NATO-a zbog produbljivanja odnosa Mađarske i Rusije. “Zabrinjavajuće je da je Mađarska odlučila kontaktirati Putina na ovaj način”, kazao je Pressman za RSE. Iako Mađarsku i dalje smatraju saveznikom, Washington očekuje da u Budimpešti ozbiljno shvate zabrinutost ostalih NATO članica.
Na sastanku je bio i hrvatski veleposlanik Mladen Andrlić, potvrđeno nam je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. HDZ-ova Vlada imala je, doduše, ranijih godina prilično blagonaklon odnos prema Orbanu, ali ovdje to više zasigurno nije slučaj s obzirom na čvrstu podršku premijera Andreja Plenkovića Ukrajini.
Nije stvar samo u dojmu
Problem NATO-a, ali i EU-a, međutim, nije isključivo percepcijski. Ne radi se samo o tome da javno rukovanje s Putinom – dok još traje rat u Ukrajini u kojem zapadne članice osiguravaju humanitarnu, vojnu i logističku pomoć Kijevu – ostavlja loš dojam o europskom jedinstvu. Problem je, čini se, dublji: “Ovdje je stvar povjerenja s partnerom”, napominju diplomatski izvori.
NATO i EU strahuju može li produbljivanje odnosa Moskve i Budimpešte imati sigurnosne implikacije. Utjecajni portal Politico podsjeća da će Mađarska sljedeće godine i predsjedati EU-om te čak tvrdi da “postoji zabrinutost da bi mogla podijeliti osjetljive informacije s Moskvom”.
“Ne možemo puno učiniti po tom pitanju”, citira Politico neimenovanog europskog diplomata. Ako je taj strah i neutemeljen, vrijeme u kojem Mađarska preuzima kormilo bit će, sasvim sigurno, za EU politički vrlo napeto.
Kampanja kontra EU-a
To je vrijeme nakon izbora za Europski parlament, kada će krenuti osjetljivi politički pregovori o postizbornim koalicijama i ključnim dužnostima. Kako je krenulo, Orbanova kampanja za te izbore bit će uobičajeno brutalna prema Bruxellesu: ovog je tjedna, u govoru na obljetnicu mađarskog ustanka protiv sovjetske vlasti 1956., EU nazvao “lošom suvremenom parodijom” propalog Sovjetskog Saveza.
Izbori za Europski parlament i lokalni izbori, koji se u Mađarskoj također održavaju sljedeće godine, bit će pokazatelj je li Orbanova pozicija, na polovici četvrtog uzastopnog mandata, jednako čvrsta ili ju je nagrizla gospodarska situacija, prvenstveno visoka inflacija.
Osuđeni jedni na druge
Jasno je, stoga, i zašto Orbanu ne pada na pamet ni da smanjuje ovisnost o ruskom plinu – ponovno kontra većinskog EU stava – već, naprotiv, iz ruskog Gazproma stižu najave da će im ove zime povećati isporuku.
Na izborima u Poljskoj prije desetak dana, vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), ideološki bliska mađarskom premijeru, doživjela je težak udarac. Poljaci su birali promjenu, PiS bi mogao u oporbu. Pomni pratitelji političkih prilika u Mađarskoj takav scenarij ne vide. EU i Orban su, do daljnjeg, naprosto osuđeni na nelagodnu, tvrdu kohabitaciju.