Što se krije iza novog vala prijetnji iz Sjeverne Koreje, koje stižu dok su SAD i saveznici zaokupljeni ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku?
Američke obavještajne agencije do sada nisu otkrile konkretne znakove da se Sjeverna Koreja sprema za borbu ili veliki rat
Sjeverna Koreja lansirala je u utorak nekoliko krstarećih projektila sa zapadne obale, što je treće ispaljivanje krstarećih raketa u tjedan dana. Dva dana prije toga sjevernokorejski mediji objavili su fotografije kako njihov vođa Kim Jong-un nadgleda lansiranje dva krstareća projektila s nuklearne podmornice.
Pulhwasal-3-31 nova je raketa koja je precizno pogodila otočni cilj, objavila je Središnja korejska novinska agencija (KCNA). Ta raketa, koja može nositi nuklearno oružje, iznimno je opasna jer leti nisko, ima vrhunsku sposobnost manevriranja što je čini vrlo teškim za otkrivanje i presretanje. Nekoliko dana prije toga Sjeverna Koreja ispalila je desetine strateških krstarećih projektila sa svoje istočne, a potom i sa zapadne obale. Ranije ovog mjeseca Pjongjang je lansirao hipersonični projektil na kruto gorivo te testirao podvodni dron za nuklearni podvodni napad.
Srušen spomenik ujedinjenja Koreje
Istodobno, u Pjongjangu je srušen divovski betonski spomenik ponovnog ujedinjenja dviju Koreja koji je prikazivao dvije žene u tradicionalnoj nošnji nagnute jedna prema drugoj, koje su držale sliku ujedinjenog Korejskog poluotoka. Kim Jong-un opisao je spomenik visok 30 metara koji dominira centrom Pjongjanga, i koji obavezno obilaze inozemni gosti, kao trn u oku, pa je naredio njegovo uklanjanje. Ta devastacija simbolizira Kimovo odricanje od dugogodišnje predanosti njegove zemlje konačnom ujedinjenju s Jugom.
Sve to događa se nakon što je 6. siječnja Kim objavio u sjevernokorejskom parlamentu da “odnos sjevera i juga više nije odnos srodstva ili homogenosti, već odnos dviju neprijateljskih zemalja i dviju zaraćenih strana usred rata”.
Južnu Koreju smatra ‘marionetskim režimom’
Desetljećima je Pjongjang prikazivao Južnokorejce kao sunarodnjake koje “marionetski režim” u Seulu, koji podržava SAD, drži kao taoce. Stoga je sveta misija dinastije Kim od 1950. bila “osloboditi svoje sugrađane s juga od imperijalističkog terora”.
Kimovo odbacivanje ujedinjenja mirnim putem otvorilo je put korištenju nuklearnog oružja protiv Južne Koreje, budući da ona više nije dio korejske nacije. To ne znači da je Kim donio odluku da ide u rat, ocjenjuju politički i vojni stručnjaci, ali njegovi postupci sugeriraju da je sada skloniji vojnoj akciji nego što je bio u prošlosti.
Rachel Minyoung Lee, stručnjakinja za Sjevernu Koreju i suradnica u Stimson centru, ocijenila je da Kim izveo “radikalni zaokret u politici Sjeverne Koreje prema Seulu” kako bi postavio vojne i pravne temelje za upotrebu nuklearnog oružja protiv Južne Koreje. Ako i kad bude potrebno.
‘Situacija je opasnija nego 1950.’
“Situacija na Korejskom poluotoku opasnija je nego što je bila u bilo kojem trenutku od početka lipnja 1950.”, objavili su američki diplomat Robert Carlin i nuklearni znanstvenik Siegfried Hecker u nedavnom komentaru za think-tank Stimson Center u Washingtonu.
“Vjerujemo da je, kao i njegov djed 1950., Kim Jong-un donio stratešku odluku da ide u rat”, ocjenjuju na kraju svoje analize. SAD je 2022. upozorio Pjongjang da je “svaki nuklearni napad Sjeverne Koreje protiv Južne Koreje neprihvatljiv i da će rezultirati uništenjem tog režima”.
Nema sumnje da je Sjeverna Koreja u najmanju ruku počela koristiti svoj sve veći nuklearni arsenal kako bi pokušala izvući ustupke ili čak eventualnu kapitulaciju od Seula. “Kako Kimov vojni program raste kvalitativno i kvantitativno, sve su mu ratne opcije dostupne”, upozorava Sydney Seiler, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. “Možda nije odlučio što će učiniti ili kad. Ali ljudi konačno počinju shvaćati da Sjeverna Koreja sve ovo vrijeme nije gradila nuklearno oružje samo u obrambene svrhe.”
Promjena strategije posljedica odnosa s Rusijom
Promjena dugogodišnje sjevernokorejske strategije spram Seula posljedica je poboljšavanja političkih i vojnih veza s Rusijom, razočarenja zbog neuspjeha u traženju diplomatskog dogovora sa SAD-om, ali i teške unutarnje političke situacije.
Naime, nestašica hrane, električne energije i nafte, glavni je problem dinastije Kim, koja već sedam desetljeća ne može riješiti problem gladi, neimaštine i neishranjenosti oko 40 posto stanovnika zemlje od 25 milijuna ljudi. Kim je sada uvjeren da će mu Moskva u znak zahvalnosti za isporuku topničkih granata i projektila poslati pomoć u hrani i nafti te najmodernijoj tehnologiji koja mu je potrebna za razvoj svojih vojnih programa.
Koh Yu-hwan, bivši voditelj Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje u Seulu, kazao je kako ga brine da bi Kima njegovo samopouzdanje, koje je stekao jačajući osobne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, moglo navesti na pogrešnu procjenu da može ući u sukobe manjeg ili većeg intenziteta s Južnom Korejom i SAD-om.
Prijetnja se drastično mijenja
Priroda sigurnosne prijetnje koju predstavlja Sjeverna Koreja drastično se mijenja, kao rezultat njezine suradnje bez presedana s Rusijom, objasnio je viši direktor Bijele kuće za kontrolu naoružanja Pranay Vaddi, iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. “Između Rusije i Sjeverne Koreje vidimo razinu suradnje bez presedana u vojnoj sferi. I vrlo namjerno kažem bez presedana – ovo nikada prije nismo vidjeli.”
Vaddi je rekao da je potrebno obratiti veliku pozornost ne samo na pomoć u obliku raketnih sustava koji Sjeverna Koreja šalje Rusiji, već i ono što bi moglo ići i u drugom smjeru. “Kako bi to moglo ojačati nuklearnu moć Sjeverne Koreje? I što to znači za sigurnost Južne Koreje i Japana?”
Val prijetnji dok je SAD zaokupljen Ukrajinom i Bliskim istokom
Simptomatično je da novi val do sada najintenzivnijih prijetnji stiže dok su SAD i saveznici zaokupljeni ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku. U takvoj situaciji Moskvi odgovara da izbije rat i na Korejskom poluotoku. To bi razvuklo SAD praktički na tri fronte te odvratilo pozornost svjetske javnosti od rata u Ukrajini. Stoga nije isključeno da Putin ohrabruje Kima da krene u obračun s južnokorejskim imperijalizmom.
Nedavno pokusno ispaljivanje balističkog projektila srednjeg dometa (IRBM) na kruto gorivo s hipersoničnom bojnom glavom pokrenulo je nagađanja da je Rusija pomogla Pjongjangu u poboljšanju njegove tehnologije hipersoničnih projektila. Chris Monday, profesor na Sveučilištu Dongseo sa sjedištem u Busanu, rekao je da je za Putina pomoć Sjeverne Koreje otvoren način da se pokaže kako Zapad više ne može pokrenuti neodoljivu ofenzivu u stilu “Pustinjske oluje”.
Putinov posjet šalje poruku Zapadu
Skori Putinov posjet Pjongjangu trebao bi pak biti poruka Zapadu da Moskva neće dopustiti SAD-u resetiranje međunarodnog poretka jer uz nju stoje zemlje poput Rusije, Kine i Sjeverne Koreje, koje su protiv toga, i ako je potrebno, mogu se udružiti kako bi spriječili da se to dogodi.
Zbog svega toga ne bi bilo čudno da Kim poduzme neki oblik vojne akcije protiv Južne Koreje u nadolazećim mjesecima. Washington procjenjuje da su najnoviji, oštriji ispadi Kim Jong-una dio obrasca provokacija, ali s obzirom na njegovu agresivnost valja ga uzeti maksimalno ozbiljno. Za sve je kriva Moskva, ocjenjuju američki dužnosnici, jer je uvjerila Pjongjang da sada ima moćnog i lojalnog saveznika. Kimu su pak porasle ambicije jer zna da neće biti inferioran u toj vezi s Moskvom budući da Rusija u velikoj mjeri ovisi o njegovoj vojnoj pomoći.
Nema konkretnih znakova da se sprema borba
Međutim, američke obavještajne agencije do sada nisu otkrile konkretne znakove da se Sjeverna Koreja sprema za borbu ili veliki rat. Jedan visoki dužnosnik Pentagona rekao je kako je odluka Sjeverne Koreje da pošalje veliki broj starijih topničkih granata i manji broj modernijih balističkih projektila u Rusiju pokazala da se Kim Jong-un ipak ne priprema za produljeni sukob s Jugom. “Vođa koji planira veliku vojnu operaciju gomilao bi svoje zalihe projektila i topničkih granata, a ne bih ih slao u Rusiju”, ocijenio je visoki dužnosnik Pentagona.
Osim toga, raketni i topnički baraž na Južnu Koreju ili kopnena invazija sigurno bi uvukla u rat i SAD, koji ima gotovo 30.000 vojnika stacioniranih u Južnoj Koreji. Uz to ima i dvije flote predvođene najmodernijim nosačima zrakoplova koje se nalaze u blizini Korejskog poluotoka.
Kim ima materijala za 50 do 60 nuklearnih bojnih glava
Premda Sjeverna Koreja može desetkovati gradove u Južnoj Koreji i uništiti američke trupe koristeći samo konvencionalno oružje, Washington i Seul imaju dovoljno oružja za brzo uništenje Pjongjanga i vojnih lokacija diljem zemlje. Sjeverna Koreja ima pak dovoljno fisibilnog materijala, većinom visoko obogaćenog urana, za oko 50 do 60 nuklearnih bojevih glava, rekao je Siegfried Hecker, znanstvenik sa Sveučilišta Stanford.
Američki državni tajnik Antony Blinken pokušava uvjeriti kineskog predsjednika Xija Jinpinga da mora nagovoriti Sjevernu Koreju da prekine s raketnim testovima. Međutim, postoje granice kineskog utjecaja na Sjevernu Koreju, jer Kim Jong-un može lako okrenuti leđa Pekingu i potpuno se osloniti na Vladimira Putina. Približavanje Pjongjanga Moskvi ne odgovara Pekingu jer može izgubiti veliki dio utjecaja na Kim Jong-una.
Rat na Korejskom poluotoku bio bi katastrofalan za Kinu
Kina i Sjeverna Koreja vezane su ugovorom potpisanim 1961., koji predviđa da svaka zemlja pruži vojnu pomoć ako druga bude napadnuta. Ali Kina, procjenjuje se, trenutno nema dovoljno poticaja da bude uvučena u rat u Koreji. Iako Kina pomaže Sjevernoj Koreji u kršenju sankcija, Pekingu nikako ne odgovara oružani sukob u regiji.
John Delury, profesor kineskih studija na Sveučilištu Yonsei u Seulu smatra da bi rat na Korejskom poluotoku bio katastrofalan za Peking. “Pola stoljeća mira u istočnoj Aziji omogućilo je Kini razdoblje neviđenog rasta, koji bi rat između dviju Koreja zaustavio.”
U Washingtonu trenutno ipak prevladava uvjerenje da Kim Jong-unu nije cilj rat protiv Južne Koreje, nego svojom agresivnom politikom želi prisiliti Bijelu kuću da ga prihvati kao vođu nuklearne sile s kojom se mora pregovarati. Park Won-gon, stručnjak za Sjevernu Koreju na Sveučilištu Ewha Womans u Seulu smatra da Kim neće započeti rat jer zna da ga ne može dobiti. “Ali volio bi da njegovi neprijatelji vjeruju da može izazvati sukobe, jer bi to moglo natjerati Washington i Seul da naprave Pjongjangu ustupke, pa možda i ublažavanje sankcija.”
Situacija će se intenzivirati
Ipak, nikako ne isključuje mogućnost da Sjeverna Koreja izvede konvencionalne udare manjeg ili srednjeg intenziteta i hrabrija testiranja oružja, a bez izazivanja smrtonosnog odgovora. Jedno je međutim neizbježno: Sjeverna Koreja sljedećih mjeseci intenzivirat će razne vrste provokacija kako bi pomogla liberalima koji zagovaraju međukorejske pregovore da pobijede na parlamentarnim izborima u Južnoj Koreji u travnju.
Analitičar Ko Jae-hong s Instituta za nacionalnu sigurnosnu strategiju sa sjedištem u Seulu tvrdi da se Pjongjang nada da će povećanim brojem provokacija širiti strahove među južnokorejskim biračima da će politika administracije sadašnjeg predsjednika Yoona Suk Yeola natjerati Sjevernu Koreju na nuklearni rat. Problem je sadašnje situacije na Korejskom poluotoku da samo jedan pogrešan korak može dovesti do katastrofalnog sukoba. Stoga je takva visoko rizična pat situacija neodrživa na duže vrijeme.