U Hrvatsku se, kaže premijer, slijevaju milijarde eura iz EU-a. Ovako ih Vlada u 2024. godini planira trošiti
Upravo bi 2024. trebala dati puni zamah trošenju EU novca
Nekoliko dana prije Božića Vlada se pohvalila da smo – najbolji. “S obzirom da je Hrvatska prva zemlja Europske unije kojoj je iznos ukupnih uplata premašio 50 posto raspoloživih sredstava, postala je i najuspješnija država Unije u provedbi Plana oporavka i otpornosti”, priopćili su iz Banskih dvora nakon što su upravo u Bruxelles poslali zahtjev za isplatu još 163 milijuna eura iz EU fonda za oporavak.
Time se ukupna svota koju je Hrvatska dosad dobila iz ovog fonda penje na više od tri milijarde eura. A to nije jedini europski novac koji je državi na raspolaganju: i u 2024. iz više europskih proračunskih izvora slijevat će se u Hrvatsku golema sredstva, za koja premijer Andrej Plenković i njegovi lojalni suradnici vole naglašavati da ih je u Bruxellesu osigurala HDZ-ova – njegova – Vlada.
Rupa u argumentaciji
Ta tvrdnja, doduše, ima određenih nedostataka: službeni europski dokumenti, na primjer, sugeriraju da iznosi ne ovise o osobnom utjecaju pojedine države ili njezinog premijera, nego o prozaičnijim stvarima poput BDP-a, stope nezaposlenosti, stupnja (ne)razvijenosti i tome slično. No, kako god bilo, milijarde su tu i treba ih potrošiti (a tu je, sretne li okolnosti, i superizborna godina).
Upravo bi 2024. trebala dati puni zamah trošenju EU novca: plan oporavka i otpornosti otprilike je na polovici razdoblja realizacije (svi projekti moraju biti gotovi do sredine 2026.), a pred sam kraj 2023. konačno su pokrenuti i ključni natječaji za dodjelu sredstava iz “običnih” EU fondova.
Za dio ranije pokrenutih natječaja čekaju se, pak, finalne odluke o dodjeli sredstava pa će biti prilike za prigodno potpisivanje ugovora i svečano otvaranje gradilišta (pred nama je, ako nismo spomenuli, i superizborna godina).
Nedovršeni poslovi
Neke od najvrjednijih investicija trebale bi se dogoditi u sektoru turizma, zatim prijevoza općenito, a željeznica pogotovo, potom domaće industrije te djelomično i u području zdravstva. Dio tih ulaganja bit će (su)financiran sredstvima iz plana oporavka – gdje je Hrvatskoj ukupno na raspolaganju 5,8 (bespovratnih) milijardi eura i još 4,2 milijarde povoljnih zajmova – a dio novcem iz uobičajenih fondova, za koje su rokovi korištenja duži, gotovo do kraja ovog desetljeća.
Spletom ne baš sretnih okolnosti, jedno od većih ulaganja bit će ono u prerađivačku industriju; taj splet okolnosti jest činjenica da je pod bivšim ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem natječaj za dodjelu 252 milijuna eura neslavno prošao pa je taj nedovršeni posao ostao u nasljeđe novom ministru Damiru Habijanu.
Ministarstvo bi trebalo objaviti ponovljeni natječaj na kojem će poduzetnicima staviti na raspolaganje preostalih 150 milijuna eura za investiranje u nove tehnologije za zelenu tranziciju njihovog poslovanja. Rokovi za realizaciju su, doduše, pomaknuti s kraja 2024. na godinu iza, no s obzirom na probleme koji su dosad pratili dodjelu ovih sredstava – a to je bio jedan od najvećih natječaja za poduzetnike općenito – logično bi bilo da se stvari što prije pokrenu.
Investicije u toplice
U 2024. očekuje se i finalizacija vrijednih natječaja za ulaganja u turističkom sektoru, u javnu i privatnu turističku infrastrukturu. Interes za ova sredstva, tvrde neslužbeni izvori, bio je velik, pogotovo među lokalnim jedinicama koje su se također mogle natjecati za ovaj europski novac. Taj interes potvrđuju podaci koje nam je Ministarstvo turizma ustupilo krajem kolovoza.
Na poziv vrijedan 123,4 milijuna eura, za sufinanciranje javne turističke infrastrukture -a to znači projekte na području gradova i općina – stiglo je ukupno 220 prijava, najviše za investicije u posjetiteljsku infrastrukturu, koja uključuje dvorce i kurije, centre za posjetitelje, interpretacijske centre i tome slično. Tu se za 24,5 milijuna eura natjecalo 108 projekata.
Dodatnih 95 prijava došlo je za tzv. infrastrukturu aktivnog turizma – od planinarskih objekata do adrenalinskih parkova – te još 17 prijava za ulaganja u lječilišni i wellness turizam, gdje se europski novac može potrošiti za, primjerice, povećanje smještajnih kapaciteta u toplicama, bazene, kupke, teretane, pješačke i biciklističke staze unutar lječilišnog kompleksa i tako dalje. Na lokalnoj razini bi, dakle, trebao krenuti investicijski bum potaknut europskim novcem.
Željeznica guta novac
EU novac se, standardno, u Hrvatskoj veže i uz ulaganja u bazičnu infrastrukturu, poput vodnokomunalnih objekata ili, recimo, željeznice. Projekti na željeznici dosad su se pokazali krajnje problematičnima: pruga Dugo Selo – Križevci postala je notorna po kašnjenju, a europski novac nije niti iskorišten, no resorni ministar Oleg Butković već neko vrijeme najavljuje da će ovo biti desetljeće željeznice.
Jedan od ključnih projekata koje država planira sufinancirati EU sredstvima je rekonstrukcija i izgradnja pruge na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, projekt toliko vrijedan da ga se uspoređuje s Pelješkim mostom, najčuvenijim projektom realiziranim uz pomoć europskih fondova. U prošloj ga je godini (prugu, a ne most) pratio niz problema, koji su, barem zasad, pometeni pod tepih pa bi se u 2024. radovi trebali nastaviti, zahvaljujući sredstvima iz EU proračuna.
Do kraja godine trebali smo se – također uz pomoć europskog novca – voziti modernim baterijskim vlakovima. Rokovi za isporuku su, međutim, kako smo nedavno otkrili, u međuvremenu odgođeni. Iako treba podsjetiti da su svi uključeni u ovaj projekt, od Butkovićevog resora do javnog željezničkog poduzeća, i dalje vrlo optimistični tako da, u novogodišnjem duhu, možda ne treba odbaciti ideju da još postoji šansa da se to doista i dogodi.
Kad će robotaksiji?
Gostujući na HRT-u, ministar Butković neki je dan za 2024. najavio finalizaciju i 100 milijuna eura vrijedne investicije u novi sustav elektroničke naplate cestarine na hrvatskim autocestama. Ono što, pak, najviše zanima putnike po Zagrebu jest pitanje kad će se voziti robotskim taksijima.
To je, podsjetimo, najveća investicija iz plana oporavka koju provodi neka privatna firma, Project 3 Mobility, i projekt koji je dosad, pojedinačno, dobio najveću isplatu. Iako je i u ovom slučaju rok realizacije pomaknut za godinu dana, iz Vladinih službenih dokumenata vidljivo je da u Banskim dvorima očekuju da će u prvom kvartalu ove godine krenuti sklapanje prototipa tzv. robotaksija. Živi bili pa vidjeli.