Provjerili smo kako škole po Europi rade u ovom naletu korone

Sukladno svim najavama stručnjaka, pandemija koronavirusa razmahala se s dolaskom nešto hladnijih dana i svakodnevno nadmašuje brojke koje su države, uključujući Hrvatsku, bilježile tijekom proljetnih mjeseci. Obaraju se crni rekordi, donose se nove restriktivne mjere, no diljem Europe škole ipak uvelike ostaju otvorene. Hrvatska nije iznimka; uz gotovo svakodnevne rekorde novozaraženih, nastava je i dalje u školama, iako već tjednima kruže glasine kako će od 1. studenoga na nacionalnoj razini sve škole prijeći na online nastavu.

Iz Ministarstva obrazovanja poručuju kako se ne radi o točnoj informaciji i da o modelima provedbe nastave i dalje odlučuju škole u suradnji s osnivačima i nadležnim lokalnim stožerima, ovisno o epidemiološkoj situaciji u samim školama. Ukratko, školski ples s virusom zasad u Hrvatskoj funkcionira na mikrorazini svake pojedine škole; u samoizolaciju se šalju razredi koji imaju zaražene učenike, a ako stvari eskaliraju uz veći broj izrečenih mjera samoizolacije, osnivač škole (grad/županija) daje suglasnost za aktivaciju C modela nastave – nastave na daljinu.

Češka i Sj. Irska: Zatvaranje na 2 tjedna

Međutim, uvjerljiva većina škola radi. Prema podacima Ministarstva obrazovanja s početka tjedna, neposrednu nastavu u školi održava 82,41 posto škola, a ostatak balansira između A i mješovitog B modela, A i C modela, dok su tek 22 škole u cijelosti u C modelu. I čini se da će ove školske godine stvari i dalje tako funkcionirati, jedino ako Vlada u slučaju lockdowna za cijelu državu ne donese odluku o primjeni nastave na daljinu na nacionalnoj razini. To je, dakako, scenarij kojega već mjesecima najmanje poželjnim označava i sam ministar Radovan Fuchs.

Situacija je slična i u ostatku Europe, uz dvije iznimke. Prema posljednjim dostupnim informacijama iz stranih medija, u ovome su trenutku škole zatvorene tek u Češkoj i Sjevernoj Irskoj, i to na dva tjedna kako bi se smirile podivljale brojke zaraženih. U španjolskoj Granadi, vlasti su pak naredile online nastavu svim sveučilišnim studijima. Međutim, uvjerljiva većina zemalja Europe inzistira na otvorenim školama i to po principu “plesa s virusom” – poštivanje epidemioloških mjera, povremene samoizolacije i prelazak na online nastavu, ali nakon toga povratak u školu.

Rekalibriranje mjera za škole

U Ujedinjenoj Kraljevini, kako je istaknuo Telegramov kolumnist Goranko Fižulić, glavni epidemiolozi najavljuju da će zbog rasta broja slučajeva zaraze biti potrebno ograničiti rad ili potpuno zatvoriti barove i restorane, sve “kako bi se zauzvrat moglo škole zadržati otvorenima”. Inzistiranje europskih zemalja na otvorenim školama uz sve moguće predostrožnosti, kako podsjeća The Wall Street Journal, proizlazi iz gorkog iskustva proljetnog lockdowna; od slabije usvojenih ishoda učenja, preko gubitka važnog društvenog kontakta s vršnjacima do posebno pogođenih učenika iz socijalno depriviranih obitelji.

Epidemiološke mjere se, uz namjeru da škole i dalje budu otvorene, rekalibriraju. Primjerice, WSJ izvještava kako francuske vlasti više ne inzistiraju na kompletnom zatvaranju škola nakon tri potvrđena slučaja u školi. Osim toga, Francuzi više ne šalju učenike kući u samoizolaciju ako je dijete iz razreda zaraženo; sve je OK ako su nosili zaštitne maske. “Najbolja stvar koju za djecu možemo napraviti u vremenima poput ovih, jest slati ih u školi”, izjavio je francuski ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquer, inzistirajući na održavanju škola otvorenim.

Opasni prekidi u obrazovanju

Smatra i da će djeca, ako ne idu u školu, vjerojatno sudjelovati u aktivnostima koje su pogodnije za širenje virusa. S druge strane, u Italiji svi učenici odlaze na online nastavu ako je samo jedan od učenika pozitivan. Uz balansiranje između epidemioloških mjera, neizbježnih povremenih, u pravilu dvotjednih samoizolacija i zatvaranja, tako će diljem Europe izgledati aktualna školska godina.

Preporuke će se dorađivati, nastava će se slušati u balončićima, s maskama ili dva tjedna od doma, no europski je pristup u skladu s apelom glavnoga tajnika UN-a s početka kolovoza; prekidi u obrazovanju uzrokovani pandemijom koronavirusa, kakve smo imali tijekom proljeća, ozbiljno prijete suočiti svijet s “generacijskom katastrofom”. Uz konzultacije sa svima uključenima, apelirao je tada António Guterres, otvorene škole trebaju biti prioritet, uz sve mjere opreza.