Pruža potporu imunološkom sustavu: kako nadoknaditi nedostatak vitamina E?

Vitamin E grupa je vitamina topljivih u mastima koji su esencijalni nutrijenti za tijelo zbog svojih moćnih antioksidativnih svojstava. Antioksidansi pridonose neutralizaciji slobodnih radikala, nestabilnih molekula koje mogu uzrokovati oksidativni stres, te zaštiti stanica i tkiva od oštećenja. Ljudi su slobodnim radikalima izloženi gotovo neprestano: u zadimljenom ili zagađenom prostoru, kod prekomjernog izlaganja UV zračenju, kod nezdrave prehrane i intenzivne tjelesne aktivnosti, a i, naravno, kod prekomjernog stresa.

Osim svoje ključne uloge u borbi protiv oksidativnog stresa, vitamin E ima pozitivan utjecaj i na zdravlje kože, očiju te potiče procese zacjeljivanja. Hidratacija kože, smanjenje upala te zaštita očiju od slobodnih radikala samo su neke od prednosti vitamina E. Važno je naglasiti da je ravnoteža ključna te se preporučuje unos vitamina E iz prirodnih izvora poput orašastih plodova, sjemenki, biljnih ulja i povrća.

U nastavku vam donosimo zašto je važan vitamin E, simptome nedostatka vitamina E, preporučen unos vitamina E, prevelik unos vitamina E i izvore vitamina E u hrani.

Zašto je važan vitamin E

Vitamin E, zbog svoje ključne uloge kao snažnog antioksidansa, ima izuzetan značaj za održavanje općeg zdravlja. Njegova sposobnost pružanja antioksidativne zaštite stanica od oksidativnog stresa čini ga ključnim faktorom u prevenciji oštećenja stanica koja su povezana s raznim bolestima, uključujući srčane bolesti i neurodegenerativne poremećaje. Osim toga, vitamin E pruža značajnu podršku imunološkom sustavu, čime jača tijelo u borbi protiv infekcija i održava opću funkciju imunološkog sustava.

Drugi važan aspekt vitamina E ogleda se u njegovoj ulozi u očuvanju zdravlja kože. Kroz hidrataciju, smanjenje upala te potporu procesima cijeljenja, ovaj vitamin čini kožu otpornijom na oštećenja. Također, antioksidativna svojstva vitamina E pridonose zaštiti očiju od određenih bolesti povezanih sa starenjem, dok istovremeno pomaže u prevenciji srčanih bolesti očuvanjem zdravlja krvnih žila. Kroz smanjenje upala, vitamin E dodatno doprinosi prevenciji različitih kroničnih bolesti.

Kada se koristi lokalno na koži, vitamin E pruža dodatnu zaštitu od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem, djelujući kao prirodni antioksidans na koži. U pogledu kardiovaskularnog zdravlja, vitamin E regulira cirkulaciju i može imati ulogu u smanjenju oksidacije LDL (lošeg) kolesterola i tako doprinijeti prevenciji ateroskleroze. nakupljanja plaka na stijenkama arterija.

Simptomi nedostatka vitamina E

Nedostatak vitamina E relativno je rijedak, no može se pojaviti kod osoba koje ne konzumiraju dovoljno hrane bogate ovim vitaminom, uključujući orašaste plodove, sjemenke, biljna ulja i lisnato zeleno povrće. Budući da se vitamin E taloži u masnim tkivima, poput jetre i adipocita (stanica masnog tkiva), on može djelovati kao rezerva koja se koristi kad je potrebna. Međutim, poremećaji apsorpcije masti ili određeni medicinski uvjeti mogu ograničiti apsorpciju vitamina E iz probavnog sustava, povećavajući rizik od nedostatka.

Neki od poremećaja apsorpcije masti uključuju celijakiju (kroničnu upalnu bolest crijeva), pankreatitis (upala gušterače), sindrom kratkog crijeva, abetalipoproteinemija (rijedak nasljedni poremećaj koji rezultira lošom apsorpcijom dijetalnih masti) i brojne druge.

Nedostatak vitamina E uzrokovan abetalipoproteinemijom može rezultirati problemima poput poremećaja prijenosa živčanih impulsa, slabosti mišića i degeneracije mrežnice koja može dovesti do sljepoće. Ataksija, nedostatak koordinacije udova i trupa tijekom samovoljnog pokušaja izvođenja pokreta, i nedostatak vitamina E (AVED) predstavljaju još jedan rijedak nasljedni poremećaj. Osobe s AVED-om suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom vitamina E, što može uzrokovati oštećenje živaca i gubitak sposobnosti hodanja, osim ako ne unose visoke doze dodatnog vitamina E.

Ovo su simptomi koji mogu ukazivati na nedostatak vitamina E:

• oštećenje kože: nedostatak vitamina E može uzrokovati gubitak vlažnosti kože, što dovodi do suhoće i perutanja, a time i do potrebe za svrbežom jer je koža osjetljiva. Nedostatak vitamina E može dovesti do povećane osjetljivosti kože, što rezultira crvenilom
• problemi s vidom: oštećenje mrežnice: vitamin E štiti mrežnicu od oksidativnog stresa. Nedostatak može uzrokovati oštećenje mrežnice, što može dovesti do problema s vidom
• problemi reproduktivnog sustava: nedostatak vitamina E može utjecati na reproduktivno zdravlje, posebno kod žena i muškaraca i povećati rizik od pobačaja kod trudnica
• mišićna slabost: nedostatak vitamina E može utjecati na neuromuskularnu funkciju, uzrokujući smanjenu snagu mišića. Osobe s nedostatkom vitamina E mogu primijetiti poteškoće u održavanju koordinacije i stabilnosti pokreta, a i teže održavanje ravnoteže
• slab imunološki sustav: nedostatak vitamina E može oslabiti imunološki sustav, smanjujući sposobnost tijela u borbi protiv infekcija. Zbog nedostatka vitamina E povećan je rizik od čestih prehlada, infekcija ili drugih bolesti.

Preporučen unos vitamina E

Vitamin E postoji u osam različitih oblika: četiri tokoferola i četiri tokotrienola (alfa-, beta-, gamma-, delta-tokoferol i alfa-, beta-, gamma-, delta-tokotrienol). Alfa-tokoferol je jedini oblik koji se priznaje kao odgovarajući za ljudske potrebe. Vitamin E topljiv je u mastima, što znači da se dobro otapa u masnoćama i uljima. Ovo svojstvo mu omogućava da se učinkovito apsorbira i transportira u tijelu, gdje obavlja svoje funkcije u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Kako bi vitamin E doista mogao imati takav utjecaj na tijelo, potrebno je unositi dovoljnu količinu ovog nutrijenta u tijelo – hranom ili dodatcima prehrani. Nepravilan unos može dovesti do neravnoteže organizma i omesti iskorištavanje drugih vitamina topljivih u mastima.

Preporučen dnevni unos vitamina E ovisi o dobi. Ovo je preporučeni dnevni unos vitamina E, alfa-tokoferola, (RDA – Recommended Dietary Allowance) prema američkim smjernicama izražen u miligramima:

• djeca: od 0 do 6 mjeseci – 4 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 5 mg/dan, od 1 do 3 godine – 6 mg/dan, od 4 do 8 godina – 7 mg/dan, od 9 do 13 godina – 11 mg/dan, od 14 do 18 godina – 15 mg/dan
• žene i muškarci: 19 godina i više – 15 mg/dan
• trudnice: 14 godina i više – 15 mg/dan
• dojilje: 14 godina i više – 19 mg/dan.

Postoje dvije vrste vitamina E – prirodni i sintetski. Prirodni vitamin E potječe iz prirodnih izvora kao što su biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke i lisnato zeleno povrće, dok se sintetski proizvodi se u laboratoriju kemijskom sintezom. Najvažniji oblik prirodnog vitamina E je d-alfa-tokoferol, a najčešći oblik sintetskog vitamina E je dl-alfa-tokoferol. To su ujedno i oznake po kojima osoba može prepoznati što kupuje i je li to što kupuje ono što traži i treba.

Odabir dodataka vitamina E uključuje dvije ključne varijable – količinu vitamina E i oblik same tvari. Većina multivitaminskih dodataka pruža oko 13,5 mg vitamina E dnevno, dok dodaci prehrani koji sadrže samo vitamin E često dolaze u znatno većim dozama, ponekad i iznad preporučenih. Drugi bitan aspekt je oblik vitamina E. Prirodni oblik, naveden kao d-alfa-tokoferol, često se smatra učinkovitijim i jačim od sintetskog oblika, dl-alfa-tokoferola.

Još jedan poznat oblik vitamina E je vitamin E acetat. On je, zapravo, ester vitamina E, što znači da se sastoji od vitamina E (tokoferola) i acetatne kiseline. Esterificiranje vitamina E s acetatnom kiselinom povećava stabilnost spoja, čime se produžuje rok trajanja.

Ovaj oblik vitamina E često se koristi u prehrambenim dodacima, kozmetičkim proizvodima, pa čak i farmaceutskim preparatima zbog svoje stabilnosti i lakoće upotrebe.

Na nekim je dodatcima prehrani koji sadrže vitamin E istaknuta međunarodna jedinica (IU), umjesto miligrama (mg), za označavanje količine vitamina E. U tom kontekstu, jedna IU prirodnog vitamina E ekvivalentna je 0,67 mg, dok je jedna IU sintetskog vitamina E ekvivalentna 0,45 mg.

Prevelik unos vitamina E

Uvođenje dodataka vitamina E u prehranu često se čini kao korak prema očuvanju zdravlja, budući da ovaj vitamin igra ključnu ulogu u raznim biološkim procesima. Međutim, važno je naglasiti da, unatoč brojnim dobrobitima koje vitamin E može pružiti organizmu, prevelik unos, posebice alfa-tokoferola, može rezultirati hipervitaminozom E.

Posljedice su često povezane s dugotrajnim i visokim unosima vitamina E dodatcima prehrani. Uzimanje vitamina E iz prirodne hrane rijetko dovodi do hipervitaminoze, jer hrana sadrži različite oblike vitamina E, a ne samo alfa-tokoferol.

Iako se čini da su doze do 1,000 mg/dan (što odgovara 1,500 IU/dan prirodnog oblika ili 1,100 IU/dan sintetskog oblika) sigurne za odrasle osobe, važno je napomenuti da su dostupni podaci ograničeni i uglavnom proizlaze iz studija s malim skupinama ljudi koji su uzimali do 3,200 mg/dan alfa-tokoferola samo nekoliko tjedana ili mjeseci. Dugotrajni unosi iznad UL povećavaju rizik od nepoželjnih zdravstvenih učinaka. UL-ovi za vitamin E kod dojenčadi nisu utvrđeni.

Prema američkim prehrambenim smjernicama, ovo su prihvatljive gornje granice unosa vitamina E (UL – upper intake levels) izražene u miligramima:

• djeca: od 1 do 3 godine – 200 mg/dan, od 4 do 8 godina – 300 mg/dan, od 9 do 13 godina – 600 mg/dan, od 14 do 18 godina – 800 mg/dan
• žene i muškarci: 19 godina i više – 1,000 mg/dan
• trudnice: od 14 do 18 godina – 800 mg/dan, 19 godina i više – 1,000 mg/dan.
• dojilje: od 14 do 18 godina – 800 mg/dan, 19 godina i više – 1,000 mg/dan.

Evo nekoliko mogućih simptoma prevelikog unosa vitamina E:

• poremećaji probavnog sustava: prekomjeran unos vitamina E može izazvati mučninu, povraćanje i proljev. Mučnina se manifestira osjećajem nelagode u želucu, dok povraćanje i proljev predstavljaju reagiranje tijela na višak vitamina E, koji ono pokušava eliminirati iz sustava
• poremećaji krvarenja: vitamin E u prevelikoj količini može utjecati na apsorpciju drugih vitamina, posebno vitamina K. Vitamin K ključan je za normalno zgrušavanje krvi, pa smanjenje njegove apsorpcije može dovesti do poremećaja u koagulaciji
• povećanje krvnog tlaka: visoke doze vitamina E mogu imati učinak na regulaciju krvnog tlaka. U nekim slučajevima, to može izazvati povećanje krvnog tlaka, posebno kod osoba koje već imaju problema s visokim tlakom
• oštećenje jetre: jetra ima ključnu ulogu u metabolizmu vitamina, pa prekomjerni unos može izazvati neželjene nuspojave na ovom vitalnom organu jer postaje opterećen i otežan mu je rad. Takvo dugotrajno funkcioniranje, iako rijetko, može dovesti do oštećenja.

Vitamin E u hrani

Iako se često poseže za raznim dodatcima prehrani, vitamin E moguće je, kod osoba bez težih zdravstvenih stanja, nadoknaditi najprirodnijim putem – prehranom. Nutrijenti, uključujući vitamin E, najbolje se apsorbiraju iz hrane, a raznovrsna prehrana pruža širok spektar hranjivih tvari potrebnih za održavanje optimalnog zdravlja.

Ovo su namirnice bogate vitaminom E:

• orašasti plodovi: bademi, lješnjaci, kikiriki
• sjemenke: suncokretove sjemenke, sjemenke lana
• biljna ulja: ulje pšeničnih klica, suncokretovo ulje, sojino ulje, kukuruzno ulje
• lisnato zeleno povrće: špinat, kelj, blitva
• žumanjak jajeta
• obogaćene namirnice: neke prehrambene tvrtke dodaju vitamin E u žitarice za doručak, voćne sokove, margarine, namaze i druge namirnice. Nutritivna se vrijednost u dodacima vitamini mogu se provjeriti na deklaraciji

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Library of Medicine

National Institutes of Health

Mayo Clinic

Cleveland Clinic