Kad ne ide sve po planu: 7 malih promjena za bolje raspoloženje
Šetnja potiče lučenje endorfina, hormona koji doprinosi smanjenju stresa
Nitko nije konstantno i potpuno sretan. Kad bi sreća bila stanje koje se može lako postići i koje nikad ne prestaje, ne bi više bila toliko cijenjena, a ne bi joj se i toliko težilo. Razne životne situacije mogu privremeno i trajno utjecati na mentalno stanje čovjeka. Ipak, brojni su načini kojima čovjek može prionuti kad uslijedi period u kojem ne cvatu ruže.
Ljudi su emotivna i socijalna bića, što znači da nijednom ljudskom biću nije suđeno da bude samo i da se osjeća usamljeno. Zbog toga, često se obistini da za sreću nije potrebno puno, već je dovoljan jedan zagrljaj voljene i bliske osobe ili pak šetnja parkom.
Međutim, svaki dan donosi svoje izazove, no postoji niz promjena koje čovjek može implementirati kako bi si popravio raspoloženje i još jedan dan zabilježio kao nezaboravan. U nastavku donosimo 7 malih promjena za bolje raspoloženje.
1. Razgovor s bliskom osobom
Nije važno radi li se o napornom radnom danu ili o strahu da će dan biti naporan, razgovor s bliskom osobom mogao bi biti koristan i blagotvoran u oba slučaja. Bliske su osobe one koje su povezane, međusobno se dobro poznaju i izuzetno im je stalo jednoj do druge. Prema tome, željet će ono što je najbolje za drugu stranu. Nije potrebno puno da bi prepoznale da nešto nije u redu i da razgovor nije pokrenut iz puke dosade.
Takve će osobe ponekad reći ono što druga strana želi čuti, ponekad će to biti okrutna realnost s kojom se druga strana teško suočava, a ponekad poziv na kavu, večeru ili u šetnju. Bliska osoba uvijek stiže u pomoć u teškim trenutcima – i poznat glas je dovoljan da uljepša mrske trenutke.
2. Šetnja parkom
Šetnja parkom je aktivnost koje se mnogi ne sjete kao rješenja za nelagodan osjećaj. Ako se i sjete, ponekad doista je teško iskobeljati se iz kreveta i presvući iz pidžame, a zatim izaći iz udobnosti doma. No, nakon šetnje javi se spoznaja da je upravo to ono što je nedostajalo.
Ova aktivnost ima brojne pozitivne učinke na tijelo, osim učinka na mentalno zdravlje. Osim što potiče kardiovaskularno zdravlje, šetanje jača mišiće, poboljšava ravnotežu i koordinaciju, te pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase. Redovito šetanje također smanjuje rizik od različitih bolesti, uključujući srčane bolesti i dijabetes, a na kraju potiče i lučenje endorfina, hormona koji doprinosi smanjenju stresa.
3. Slušanje glazbe
Glazba je izuzetno učinkovit lijek za tijelo i um, na više razina. Može djelovati kao moćan stimulans koji potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, čime smanjuje stres i poboljšava opće emocionalno stanje. S druge strane, ritam i melodija, ovisno o žanru, također imaju sposobnost reguliranja srčane frekvencije i krvnog tlaka, što pridonosi opuštanju tijela.
Uz ove činjenice, jednostavno se može reći da se čovjek okreće glazbi – bolje rečeno, određenoj pjesmi – kako bi se vratio u trenutak u kojem mu je bilo strahovito ugodno ili kako bi ga određena pjesma pokrenula na kretanje u ritmu i uživanje u osvještavanju pokreta.
Osim što umiruje, glazba, osobito klasična glazba, djeluje na snagu koncentracije te je zbog te odrednice čest odabir i onih koji je ne slušaju samovoljno u slobodno vrijeme. Glazba je alat koji, barem na čas, omogućuje odlazak u neku drugu sferu.
4. Učinite dobro djelo
Kad čovjek učini nešto što nije trebao ili je odlučio da to neće učiniti, često dolazi do kognitivne disonance, pri čemu osoba misli: “Pa dobro, svejedno sam pojela previše nego sam trebala. Što će se dogoditi ako pojedem i čokoladu.” Slično je i kad osoba učini dobro djelo, ali pritom se misli na ono za koje ne traži išta zauzvrat. Čisti altruizam je lijek za dušu i one teške dane ili trenutke. Učinjeno dobro djelo altruizam je iako ga se osoba do kraja dana prisjetila nekoliko puta ili ga se prisjećala još dugo nakon toga.
Kada čovjek učini dobro djelo za nekog, u mozgu se aktivira sustav nagrađivanja. Sustav nagrađivanja sastoji se od nekoliko ključnih struktura, uključujući ventralni striatum. Kad se aktivira, ventralni striatum potiče oslobađanje neurotransmitera, uključujući dopamin, ključni hormon i neurotransmiter povezan s osjećajem zadovoljstva, motivacijom i nagradom. Povećana razina dopamina stvara osjećaj nagrade i zadovoljstva te potiče rast motivacije za ponavljanje ponašanja koje je dovelo do tog pozitivnog iskustva.
5. Brzinsko čišćenje vlastitog prostora
Iako nije svačija omiljena aktivnost, čišćenje prostora u kojem čovjek boravi može pridonijeti jasnoći vlastitih osjećaja te razumijevanju trenutnog stanja tijela i uma. Ako je raspoloženje nisko, a s njim i motivacija, čišćenje može biti doista izazovno. Međutim, uz pozadinsku glazbu ili usputan razgovor s mamom ili prijateljem ovaj će zadatak vrlo jednostavno i brzo postati aktivnost kojoj se čovjek vraća kad nije sav svoj.
Kao i kod altruizma, čišćenjem se aktivira sustav nagrađivanja u mozgu, koji potiče oslobađanje dopamina. Završetkom zadatka, zbog dopamina, raste i samopouzdanje osobe. Paralelno se s tim smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega dolazi do opuštanja i stvaranja pozitivnih asocijacija između urednosti prostora i osjećaja sigurnosti.
6. Moć aromaterapije
Njuh može izravno komunicirati s amigdalom, dijelom mozga zaslužnim za regulaciju emocija. Povezanost između mozga i osjeta njuha može objasniti zašto stvari koje ugodno mirišu mogu poboljšati emocionalno stanje osobe. Međutim, osim što na emocionalno stanje utječu stvari koje mirišu ugodno, to mogu činiti i stvari koje imaju miris koji osobu vraća u prošlost i koje bude pozitivne i nostalgične uspomene, a time često pomažu u smanjenju napetosti i anksioznosti.
Iako se aromaterapija veže za eterična ulja, nije nužno naručiti deset bočica različitih eteričnih ulja, već je dovoljno pripremiti kakao i sjetiti se jutara iz djetinjstva i ispijanja kakao u jednom potezu. Ispeći palačinke ili pak dodati rublju omekšivač koji je dodavala majka. Njuh je osjetilo koje ima nevjerojatnu sposobnost, jednostavno rečeno, teleportiranja u lijepe trenutke, one koje osoba veže sa sigurnošću.
7. Izrada popisa stvari koje vas raduju
Dovoljno je deset minuta, papir i olovka ili mobitel. Ipak, pisanje po papiru iziskuje veći stupanj pažnje i koncentracije nego tipkanje na tipkovnice, stoga dugoročno pospješuje kvalitetu ovih kognitivnih sposobnosti. No, u izradi popisa stvari koje vas vesele ne radi se samo o pisanju olovkom po papiru, već o razmišljanju o stvarima koje čovjeka uistinu vesele, koje želi ostvariti u skoroj ili daljoj budućnosti, o stvarima na kojima je zahvalan i koje i dalje želi činiti.
Ako je to njega lica, ona isto pripada na taj popis. Ako je to hobi, pjevanje, tenis, brzo hodanje, isto treba biti dodano na popis. Ako je to putovanje, ne treba ga se ignorirati. Ova aktivnost korisna je zato što razmišljanje o lijepim stvarima, kad čovjek ima loš dan ili loš period, može biti teško. Stvaranjem popisa i sam se prisjeti što ga uistinu veseli, a ako ima i dodatnih deset minuta, moguće je da će nešto s tog popisa učiniti odmah.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: