Čuva zube, kosti i srce: ovo su najčešći simptomi manjka kalcija

Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu, a njegova količina varira ovisno o dobi, spolu i općem zdravstvenom stanju pojedinca. Prosječno odraslo tijelo težine 70 kilograma sadrži oko 1 kilogram kalcija, pri čemu je njegovih 99 posto pohranjeno u kostima i zubima.

Najveća zasluga kalcija je u održavanju strukture i funkcionalnosti kostiju i zubi. Kao temeljni gradivni blok mineralne matrice kostiju i zubi, kalcij pridonosi gustoći, a time i čvrstoći koštanog tkiva, čime osigurava strukturalnu potporu tijelu. Nedostatak kalcija može izazvati razvoj osteoporoze kod odraslih i kod pripadnika starije populacije, ali i rahitisa u djece.

Zašto je važan kalcij?

Kalcij ima velik značaj u izgradnji i održavanju integriteta kostiju i zuba te time omogućuje normalne i prirodne tjelesne funkcije poput kretanja i žvakanja. Kalcij čini temeljni gradivni blok mineralne matrice koštanog tkiva, a njegova prisutnost je neophodna za formiranje i očuvanje strukture hidroksiapatita.

Hidroksiapatit, kompleksni mineralni spoj koji se sastoji od kalcija, fosfora i drugih elemenata, ključan je za održavanje čvrstoće i gustoće kostiju. Kroz procese biomineralizacije, kalcij igra vitalnu ulogu u formiranju kristalne strukture hidroksiapatita, čime se postiže optimalna čvrstoća koštanog tkiva.

U kontekstu kostiju, kalcijeva uloga ne ograničava se samo na strukturalni aspekt, aktivno sudjeluje u dinamičkim procesima remodelacije kostiju, što uključuje resorpciju i stvaranje novog koštanog tkiva. Kroz precizno regulirane metaboličke puteve, kalcij omogućuje održavanje ravnoteže između koštane formacije i resorpcije, što je ključno za integritet kostiju tijekom života.

Što se tiče zubi, kalcijeva prisutnost u zubnoj caklini igra ključnu ulogu u očuvanju njihove tvrdoće i otpornosti. Hidroksiapatit, koji čini značajan dio cakline, djeluje kao barijera protiv kisika, sprečavajući oštećenja i karijes.

Tijelo održava preciznu ravnotežu kalcija putem endokrinoloških mehanizama, posebice uz sudjelovanje hormona poput paratireoidnog hormona (PTH) i kalcitonina. Ovi hormoni igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže kalcija. Nedostatak kalcija može rezultirati disbalansom ovih hormona, što dalje utječe na resorpciju kostiju. Posljedica dugotrajnog nedostatka kalcija u organizmu je osteoporoza, česta bolest koju karakterizira smanjena mineralizacija kostiju kod odraslih, a i rahitis u djece, sa sličnim simptomima.

Elektrostimulacija srca, koja inicira kontrakciju srčanog mišića, duboko je povezana s preciznom regulacijom kalcijevih iona. Ključna funkcija kalcija u održavanju ritmičnosti srčanih kontrakcija proizlazi iz njegove uloge u elektrofiziološkom procesu srca. Tijekom faze dijastole, kalcijevi kanali zatvaraju se, omogućujući opuštanje srčanog mišića, dok se tijekom faze sistole otvaraju, omogućujući ulazak kalcijevih iona i pokretanje kontrakcije. Ova precizna regulacija odvija se u različitim dijelovima srca, koordinirajući ritmičnost kontrakcija. Kroz kompleksnu interakciju s proteinskim elementima srčanog mišića, kalcij doprinosi usklađenom pumpanju koje osigurava pravilnu cirkulaciju krvi.

Omogućava precizan prijenos impulsa između živčanih stanica i osigurava normalno funkcioniranje živčanog sustava. U procesu mišićne kontrakcije, nezamjenjiva uloga kalcija dolazi do izražaja aktiviranjem kontraktilnih proteina, koji su odgovorni za izvođenje kontrakcija mišića, što omogućuje preciznu regulaciju mišićne funkcije. Također, sudjelovanje kalcija u koagulacijskim reakcijama (proces zgrušavanja krvi) potiče formiranje stabilnih krvnih ugrušaka, što je ključno za efikasnu hemostazu, proces koji regulira zaustavljanje krvarenja.

Simptomi nedostatka kalcija

Nedostatak kalcija može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Kalcij je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u održavanju čvrstoće kostiju i zuba. Njegov deficit može rezultirati smanjenom gustoćom kostiju i povećanim rizikom od osteoporoze, time čineći kosti podložnima lomovima. Osim toga, nedostatak se često može odraziti i na zdravlje zuba, uzrokujući probleme poput karijesa i gubitka zuba.

Nadalje, problemi s mišićima, uključujući grčeve, tremor i bolove još su samo neki od simptoma koji mogu ukazivati na nedostatak kalcija, ali i magnezija. Kalcij je neophodan za normalno funkcioniranje mišićnih stanica, uključujući srčane mišiće. Nedostatak može utjecati na proces zgrušavanja krvi, povećavajući rizik od nekontroliranog krvarenja. Štoviše, kalcij ima važnu ulogu u normalnoj funkciji živčanih stanica, pa njegov nedostatak može ostaviti posljedice i na prijenos živčanih impulsa, izazivajući neurološke simptome.

Važno je napomenuti da simptomi mogu varirati ovisno o stupnju nedostatka, a dugotrajan nedostatak kalcija može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema. Evo nekoliko mogućih simptoma nedostatka kalcija:

• grčevi i bolovi u mišićima: nedostatak kalcija može rezultirati bolovima u mišićima i povećanom sklonosti mišićnim grčevima. Kada nemaju dovoljno kalcija, mišićne stanice mogu postati hiperaktivne, što dovodi do nekontroliranog stvaranja grčeva i bolova. Ovaj simptom posebno može utjecati na svakodnevnu aktivnost
• slabost i umor: kalcij bitno utječe na kontrakciju srčanih mišića. Nedostatak kalcija može uzrokovati nepravilnosti u srčanom ritmu, što dovodi do smanjenog protoka krvi i opskrbljivanja tkiva kisikom. Rezultat toga može biti osjećaj opće slabosti i umora. Srce, kao središnji mišić u tijelu, posebno je osjetljivo na nedostatak kalcija. Nedostatak kalcija može dovesti i do srčane aritmije
• problemi sa zubima: kalcij je građevni blok zuba i nužan je za očuvanje zdravlja zubne cakline. Nedostatak kalcija može uzrokovati povećanu sklonost karijesu jer oslabljuje caklinu. Također, nedostatak kalcija može doprinijeti problemima desni i ukupnim oralnim zdravljem
• problemi s noktima: nokti se sastoje od keratina, a kalcij igra važnu ulogu u održavanju integriteta noktiju. Nedostatak kalcija može uzrokovati pucanje, listanje i druge promjene u strukturi noktiju
• neurološki problemi: kalcij je neophodan za normalan prijenos živčanih impulsa. Nedostatak može poremetiti taj proces, rezultirajući trzanjem mišića, nervozom i potencijalno drugim neurološkim simptomima. Često se manifestira u obliku tremora, nelagode ili iritabilnosti
• povećan rizik od krvarenja: kalcij sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi. Nedostatak može povećati vrijeme krvarenja i rizik od nekontroliranog krvarenja, što je posebno važno u situacijama ozljeda ili kirurških zahvata
• povećan rizik od osteoporoze: kalcijeva presudna uloga je održavanje gustoće kostiju. Nedostatak kalcija može dovesti do smanjenja mineralizacije kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze. Osteoporoza čini kosti krhkima i sklonima lomovima, posebno kod starijih osoba. Uz to, posljedica nedostatka kalcija u ranijoj fazi života često je rahitis, iako je on češće izazvan nedostatkom vitamina D.

Preporučen unos kalcija

Normalna vrijednost kalcija u krvi kod odrasle osobe obično se kreće između 8.5 i 10.2 miligrama po decilitru (mg/dL). Hipokalcemija je pak smanjenje razine kalcija u krvi, obično uzrokovano nedostatkom vitamina D ili magnezija, smanjenom proizvodnjom paratireoidnog hormona (PTH – hormon doštitnih, paratireoidnih žlijezda), smanjenom resorpcijom kalcija iz kostiju, ozbiljnim bolestima ili upotrebom određenih lijekova. Dijagnoza se postavlja mjerenjem razine kalcija u krvi, a liječenje ovisi o uzroku, uključujući suplementaciju kalcija, vitamina D ili magnezija te tretman osnovne bolesti.

Ovo je preporučen dnevni unos kalcija (RDA – Recommended Dietary Allowance) prema američkim smjernicama izražen u miligramima:

• djevojčice: od 0 do 6 mjeseci – 200 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 260 mg/dan, od 1 do 3 godine – 700 mg/dan, od 4 do 8 godina – 1000 mg/dan, od 9 do 13 godina – 1300 mg/dan, od 14 do 18 godina – 1300 mg/dan
• dječaci: od 0 do 6 mjeseci – 200 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 260 mg/dan, od 1 do 3 godine – 700 mg/dan, od 4 do 8 godina – 1000 mg/dan, od 9 do 13 godina – 1300 mg/dan, od 14 do 18 godina – 1300 mg/dan
• žene: od 19 do 50 godina – 1000 mg/dan, od 51 do 70 godina – 1200 mg, 71 godina i više – 1200 mg/dan
• muškarci: od 19 do 50 godina – 1000 mg/dan, od 51 do 70 godina – 1000 mg, 71 godina i više – 1200 mg/dan
• trudnice: od 14 do 18 godina – 1300 mg/dan, od 19 do 50 godina – 1000 mg/dan
• dojilje: od 14 do 18 godina – 1300 mg/dan, od 19 do 50 godina – 1000 mg/dan.

Prevelik unos kalcija

Iako kalcij ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja, kao i drugi minerali, pretjerani unos može dovesti do toksičnosti poznate kao hiperkalcemija. Hiperkalcemija se javlja kada razina kalcija u krvi postane previsoka. Hiperkalcemija može biti izazvana uzimanjem prevelike količine kalcija putem dodataka prehrani, ali i unosom prevelike količine vitamina D, koje može dovesti do akumulacije ovog minerala u tijelu. Još jedan od uzroka hiperkalcemije može biti i povećana aktivnost paratireoidnih žlijezda, koje, u takvom stanju, uzrokuju prekomjerno otpuštanje kalcija iz kostiju.

Neki od simptoma hiperkalcemije mogu biti:

• umor
• mučnina
• konstipacija (probavni poremećaj za koji su karakteristične rijetke, tvrde i suhe stolice malena volumena, uz otežano pražnjenje crijeva i osjećaj nepotpuna pražnjenja)
• slabost mišića
• gubitak apetita.

Važno je napomenuti da hiperkalcemija uzrokovana normalnom apsorpcijom kalcija iz hrane vrlo rijetko nastaje. Uobičajeno se javlja u specifičnim zdravstvenim uvjetima ili kao posljedica prekomjerne suplementacije. Za osobe koje uzimaju kalcij putem dodataka prehrani ili imaju medicinske uvjete koji mogu povećati razinu kalcija, preporučuje se savjetovanje s liječnikom zato što dugotrajna hiperkalcemija može negativno utjecati na bubrege, srce i kosti.

Prema američkim prehrambenim smjernicama, ovo su prihvatljive gornje granice unosa kalcija (UL – upper intake levels) izražene u miligramima:

• djevojčice: od 0 do 6 mjeseci – 1000 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 1500 mg/dan, od 1 do 8 godina – 2500 mg/dan, od 9 do 18 godina – 3000 mg/dan
• dječaci: od 0 do 6 mjeseci – 1000 mg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 1500 mg/dan, od 1 do 8 godina – 2500 mg/dan, od 9 do 18 godina – 3000 mg/dan
• žene i muškarci: od 19 do 50 godina – 2500 mg/dan, 51 godina i više – 2000 mg/dan
• trudnice: od 14 do 18 godina – 3000 mg/dan, 19 godina i više – 2500 mg/dan
• dojilje: od 14 do 18 godina – 3000 mg/dan, 19 godina i više – 2500 mg/dan.

Kalcij u hrani

Adekvatan unos kalcija ključan je za održavanje optimalne razine ovog minerala u tijelu. Međutim, ponekad može biti izazovno zadovoljiti dnevne potrebe za kalcijem samo putem prehrane. Osobe koje ne konzumiraju dovoljno mliječnih proizvoda, orašastih plodova, lisnatog povrća ili drugih namirnica bogatih kalcijem, te osobe s posebnim prehrambenim potrebama, mogu se suočiti s poteškoćama u postizanju preporučenih razina.

U nekim situacijama, zdravstveni stručnjak može preporučiti suplementaciju kalcija, osobito ako pojedinac ima povećane potrebe za kalcijem ili ne može dobiti dovoljno ovog minerala putem uobičajene prehrane zbog specifičnih zdravstvenih uvjeta. Suplementacija se određuje prema individualnim potrebama, spolu i dobi.

Nedostatak kalcija može dovesti do osteoporoze, slabljenja kostiju i drugih zdravstvenih problema, stoga je pravilna prehrana, koja zadovoljava preporučene razine kalcija, važna za opće zdravlje organizma.

Ovo su neke namirnice koje sadrže kalcij:

• mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt i sir izvori su kalcija. Birajući niskomasne opcije kalcij se može dobiti bez dodatnog unosa zasićenih masti
• lisnato povrće: brokula, kelj, prokulice i špinat dobri su izvori kalcija. Međutim, važno je napomenuti da špinat sadrži i oksalate koji mogu smanjiti apsorpciju kalcija
• riba: neki tipovi ribe, poput lososa i srdele, sadrže značajne količine kalcija
• orašasti plodovi i sjemenke: bademi, sjemenke sezama i orašasti plodovi poput lješnjaka i badema pružaju dodatan izvor kalcija
• namirnice obogaćene kalcijem: određene vrste namirnica, poput biljnih mlijeka, voćnih sokova i žitarica, često su dodatno obogaćene kalcijem
• tofu: tofu, proizvod od soje i česta alternativa za meso, često je obogaćen kalcijem i može biti dobar izvor ovog minerala za vegetarijance, vegane i općenito

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

National Institutes of Health

Mayo Clinic

Cleveland Clinic

Science Direct