Aritmije ili poremećaji u radu srca: ako se ne liječe, mogu izazvati moždani udar ili srčani zastoj
Aritmija srca ili poremećaj srčanog ritma stanje je u kojem srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Normalan srčani impuls nastaje u takozvanom sinoatrijskom čvoru koji se nalazi u gornjem dijelu desne pretklijetke odakle se živčanim vlaknima prenosi do atrioventrikularnog čvora koji je smješten na samoj granici pretklijetki i klijetki. Aritmije su stoga uzrokovane problemom u ovom provodnom sustavu.
Normalno je da se otkucaji srca ubrzaju tijekom tjelesne aktivnosti i uspore tijekom mirovanja. No, čest nepravilan ritam može značiti da srce ne pumpa dovoljno krvi u tijelo što može dovesti do raznih simptoma, uključujući umor, vrtoglavicu i bol u prsima.
I dok su neke srčane aritmije bezopasne, neke, posebice ako se ne liječe, mogu oštetiti srce, mozak ili druge organe. To može dovesti do moždanog udara ili srčanog zastoja.
Normalan broj otkucaja srca
Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam, a normalan broj otkucaja srca iznosi od 60 do 100 otkucaja u minuti. Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od normalnog slijeda električnih impulsa u srcu.
Općenito, srčane aritmije grupiraju se prema brzini otkucaja srca. Tahikardija je ubrzan rad srca, a karakteriziraju ga otkucaji srca veći od 100 otkucaja u minuti. Bradikardija je usporen rad srca kod kojeg su otkucaji srca niži od 60 otkucaja u minuti.
Različiti faktori mogu uzrokovati aritmije, a neki od najčešćih čimbenika rizika su srčane bolesti, visoki krvni tlak, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, prekomjerna konzumacija kofeina, stres, određeni lijekove, a ključnu ulogu imaju i nasljedni faktori.
Vrste aritmija
Postoje mnoge vrste aritmija, ovisno o tome koji je dio srca zahvaćen i uzrokuju li usporen, brz ili nepravilan rad srca. Srce je podijeljeno na četiri glavne komore – gornje dvije zovu se lijevom i desnom pretklijetkom (atrij), a donje dvije komore nazivaju se desnom i lijevom klijetkom (ventrikul). Aritmije se mogu razviti u atriju (supraventrikularne), odnosno gornjim komorama, ali i u klijetkama, donjim srčanim komorama (ventrikularne).
- Supraventrikularne aritmije nastaju u atriju ili na ulazu u donje komore. Fibrilacija atrija najčešći je tip aritmije. Ovo stanje uzrokuje da srce kuca više od 400 otkucaja u minuti. Također, gornja i donja komora srca ne rade kako bi trebale. Kada se to dogodi, donje komore se ne ispune u potpunosti ili ne pumpaju dovoljno krvi u pluća i tijelo. Undulacija atrija može uzrokovati da srce kuca u ritmu od 250 do 350 puta u minuti, a uzrokovati je mogu ishemijska bolest srca, reumatska bolest, prirođene i upalne bolesti srca, kao i hipertireoza Supraventrikularna tahikardija uzrokuje dodatne otkucaje srca zbog problema s električnim signalima koji počinju u gornjim komorama i putuju do donjih komora. Ova vrsta aritmije počinje i završava iznenada. Može se javiti tijekom snažne tjelesne aktivnosti. Obično nije opasno stanje i često se događa kod mladih ljudi
- Ventrikularne aritmije počinju u donjim komorama koje se nazivaju ventrikuli. Ove aritmije mogu biti vrlo opasne i obično zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ventrikularna tahikardija je brzo, pravilno kucanje klijetki koje može trajati samo nekoliko sekundi ili mnogo dulje. Nekoliko otkucaja ventrikularne tahikardije često ne uzrokuje probleme. Međutim, ako to traje dulje od nekoliko sekundi, može dovesti do ozbiljnijih aritmija, poput ventrikularne fibrilacije. Ventrikularna fibrilacija nastaje kada električni signali uzrokuju podrhtavanje klijetki umjesto da normalno pumpaju. Bez ventrikula koje pumpaju krv u tijelo, srčani zastoj i smrt mogu se dogoditi u roku od nekoliko minuta
Kako znati kuca li srce prebrzo ili presporo?
Većina odraslih ima otkucaje srca u mirovanju između 60 i 100 otkucaja u minuti. Neki pametni satovi ili aplikacije za pametne telefone mogu pratiti broj otkucaja srca u mirovanju. Otkucaje srca možete saznati i opipavanjem pulsa.
Da biste pronašli svoj puls, nježno stavite kažiprst i srednji prst na arteriju koja se nalazi na unutarnjoj strani zapešća, tik ispod palca. Trebali biste osjetiti pulsiranje ili lupkanje pod prstima. da biste izračunali koliki vam je puls, gledajte sekundnu kazaljku ili namjestite štopericu. Zatim brojite otkucaje srca u trajanju od 30 sekundi. Udvostručite taj broj da saznate broj otkucaja srca ili puls za 1 minutu.
Aritmije koje uzrokuju spor, brz ili nepravilan rad srca
Bradikardija je broj otkucaja srca u mirovanju koji je sporiji od 60 otkucaja u minuti. Neki ljudi, osobito mladi ili fizički spremni ljudi, mogu normalno imati sporije otkucaje srca. Ako imate usporen rad srca, liječnik može utvrditi je li to normalno za vas.
S druge strane, tahikardija je puls u mirovanju koji je brži od 100 otkucaja u minuti. No, možete imati i nepravilan rad srca. Preuranjeni ili dodatni otkucaji srca događaju se kada signal za otkucaje dođe prerano. To stvara stanku, nakon koje slijedi jači otkucaj kada se srce vrati u normalan ritam. Ljudi to obično opisuju kao da im je srce preskočilo. Ovo je česta vrsta aritmije i može uzrokovati druge vrste aritmija.
Simptomi aritmije
Aritmije čine srce manje učinkovitim, prekidajući protok krvi. Kada srce kuca prebrzo, njegove se komore ne mogu napuniti s dovoljno krvi, a kada kuca presporo ili nepravilno, ne može ispumpati dovoljno krvi u tijelo. No, aritmija ne mora uzrokovati očite simptome. Mogu se primijetiti simptome kao što su spori ili nepravilni otkucaji srca ili pak pauze između otkucaja srca. Također, možete osjećati kao da vam srce preskače, treperi, lupa ili kuca prejako ili prebrzo.
Drugi simptomi aritmija uključuju:
- vrtoglavicu i/ili nesvjesticu
- umor ili slabost
- zbunjenost
- otežano disanje
- bol ili nelagodu u prsima
- anksioznost
Koje vrste aritmija postoje i kako ih prepoznati?
Postoje različite vrste aritmija, uključujući atrijske fibrilacije, supraventrikularne tahikardije, ventrikularne tahikardije i fibrilacije ventrikula. Simptomi aritmija mogu uključivati osjećaj preskakanja srca, lupanje srca, umor, vrtoglavicu, nedostatak zraka ili bol u prsima. Elektrokardiogram (EKG) često se koristi za dijagnosticiranje aritmija.
Postoje različite vrste aritmija koje mogu utjecati na srčani ritam i funkciju, a neke od glavnih vrsta aritmija su:
- atrijska fibrilacija: ova vrsta aritmije uzrokuje nepravilne i brze otkucaje srca, što može povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara ili srčane insuficijencije
- supraventrikularne tahikardije: ovo je skupina aritmija koje uključuju brze otkucaje srca koji potječu iz gornjeg dijela srca
- ventrikularna tahikardija: Ova vrsta aritmije uzrokuje brze otkucaje srca koji potječu iz donjeg dijela srca (ventrikula)
- fibrilacija ventrikula: ovo je ozbiljna vrsta aritmije koja uzrokuje brze i nepravilne kontrakcije ventrikula, što može dovesti do srčanog zastoja i smrti ako se ne liječi hitno
- bradikardija: ova vrsta aritmije karakterizira spor ritam srca, što može rezultirati nedovoljnom opskrbom krvi organima i tkivima
Osim ovih, postoji još mnogo drugih vrsta aritmija, a svaka može imati različite uzroke, simptome i posljedice. Važno je da osobe koje primijete nepravilnosti u svom srčanom ritmu potraže medicinsku pomoć kako bi se dijagnosticirala i liječila odgovarajuća aritmija.
Dijagnosticiranje
Dijagnoza aritmija važna je za utvrđivanje vrste aritmije i određivanje najprikladnijeg načina liječenja. Postupak dijagnosticiranja aritmija uključuje niz koraka i testova, kako bi se potvrdila prisutnost aritmije i razumjelo njezino podrijetlo i ozbiljnost.
Ponekad, osobito ako nemate nikakve vidljive simptome aritmije, liječnik može otkriti da imate aritmiju tijekom rutinskog pregleda ili tjelesnog pregleda za natjecateljski sport. Kako bi dijagnosticirao aritmiju, liječnik će vas pitati o simptomima, životnim navikama i drugim čimbenicima rizika za aritmije.
Liječnik će obaviti fizički pregled, koji može uključivati:
- provjeru oticanja nogu ili stopala, što može biti znak povećanog srca ili zatajenja srca
- provjeru pulsa
- osluškivanje brzine i ritma otkucaja srca
- osluškivanje srce u potrazi za šumom
- utvrđivanje potencijalnih znakova drugih bolesti, poput bolesti štitnjače, koje bi mogle uzrokovati aritmije
Ovi testovi omogućuju liječnicima da postave točnu dijagnozu aritmije i odrede najprikladniji plan liječenja za svakog pacijenta. Rani i točan postupak dijagnosticiranja ključan je za uspješno upravljanje aritmijama i smanjenje rizika od komplikacija.
Ako vi ili vaše dijete imate visok rizik od aritmija, liječnik vas može upućivati na redovite pretrage kako bi pratio vaše stanje i prema potrebi odredio terapiju. Elektrokardiogram, poznatiji pod skraćenicom EKG, najčešći je test za dijagnosticiranje aritmija. EKG bilježi električnu aktivnost srca, a liječnik vas može uputiti i na ergometriju, odnosno test opterećenja kojim se utvrđuje kako srce radi uslijed fizičkog napora.
Uz fizički pregled, neki od ključnih koraka u dijagnosticiranju aritmija uključuju:
- laboratorijske pretrage iz krvi: krvnim pretragama mjeri se razina određenih tvari u krvi poput kalija ili drugih elektrolita te hormona štitnjače.
- elektrokardiogram: EKG je osnovni test koji se koristi za snimanje električne aktivnosti srca, ovaj test može pomoći u identificiranju nepravilnosti u srčanom ritmu i otkrivanju aritmija
- holter EKG-a ili holter srca: Holter EKG-a je uređaj koji prati i bilježi otkucaje i ritam srca. Obično se nosi tijekom 24 sata, no liječnik može zatražiti i dulje praćenje
- ultrazvuk srca (UZV) ili ehokardiografija: ovaj se pregled srca koristi za procjenu strukture srca i funkcije srčanih ventrikula i atrija. Ovaj test može pomoći u identifikaciji strukturalnih problema koji mogu biti povezani s aritmijama
- slikovne metode: u dijagnostici se koriste i kompjuterizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija srca (MR), slikovne metode mogu provjeriti strukturu srčanih komora, pokazati koliko dobro srce radi, potražiti tragove ožiljnog tkiva u srčanom mišiću ili dati uvid u stanje srčanih arterija
Liječenje
Liječenje aritmija ovisi o vrsti aritmije, simptomima, uzrocima i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Liječenje aritmija može uključivati lijekove, medicinske postupke poput ablacijske terapije ili ugradnju srčanih uređaja poput pejsmejkera ili kardioverter-defibrilatora.
Metode liječenja aritmija mogu uključivati:
- lijekovi: lijekovi su često prva linija obrane za kontrolu srčanog ritma i sprečavanje komplikacija povezanih s aritmijama. Antiaritmički lijekovi mogu se koristiti za stabilizaciju srčanog ritma i smanjenje rizika od nepravilnih otkucaja srca
- ablacija: ablacija je postupak koji se koristi za uništavanje malih dijelova srčanog tkiva koji uzrokuju aritmije. To se obično radi koristeći visokofrekventnu energiju ili hladnoću kako bi se “spalili” ili “zamrznuli” problematični dijelovi srčanog tkiva
- ugradnja srčanih uređaja: za neke vrste aritmija, kao što su bradikardija ili određene vrste tahikardija, može biti potrebna ugradnja srčanih uređaja poput pacemakera ili kardioverter-defibrilatora. Ovi uređaji pomažu u održavanju normalnog srčanog ritma ili u vraćanju srčanog ritma u normalu ako se pojave opasne aritmije
- promjene u načinu života: u nekim slučajevima, promjene u načinu života poput prestanka pušenja, smanjenja unosa kofeina ili alkohola, kontroliranja visokog krvnog tlaka i usvajanja zdrave prehrane i redovite tjelesne aktivnosti mogu pomoći u kontroli aritmija
- kirurški postupci: u rijetkim slučajevima, kirurški postupci mogu biti potrebni za liječenje određenih vrsta aritmija, posebno ako su druge metode liječenja neučinkovite.
Važno je da osobe s aritmijom redovito prate upute nadležnog liječnika i redovito dolaze na specijalističke preglede kako bi se osiguralo da se srčani ritam održava u normalnom rasponu i kako bi se spriječile komplikacije povezane s aritmijama.
Aritmije kod djece i mladih
Iako su češće povezane s odraslom dobi, aritmije ili poremećaji srčanog ritma mogu se javiti i kod djece i mladih. Aritmije kod djece mogu biti uzrokovane različitim faktorima i mogu imati različite simptome i tretmane u usporedbi s odraslom populacijom.
Aritmije kod djece mogu uzrokovati simptome poput ubrzanog ili usporenog otkucaja srca, preskakanja srca, vrtoglavice ili nesvjestice. Ovi simptomi mogu biti privremeni ili se mogu pojavljivati periodično, ovisno o vrsti aritmije i drugim čimbenicima. Simptomi aritmije kod djece uvelike variraju i ovise o tome koju vrstu aritmije imaju.
Simptomi aritmije kod djece mogu biti:
- bol u prsima
- poteškoće s prehranom, koje mogu biti jedini vidljivi simptom aritmije novorođenčeta
- vrtoglavica, ošamućenost ili nesvjestica (sinkopa)
- umor ili slabost
- lupanje srca koje se može osjećati kao titranje, preskakanje otkucaja ili pojačana svijest o otkucajima srca
- razdražljivost, osobito kod djece koja ne mogu komunicirati o drugim simptomima
- kratkoća daha
- u rijetkim slučajevima, prvi simptom može biti sinkopa ili iznenadna srčana smrt
Uzroci aritmija kod djece mogu biti različiti, uključujući genetske faktore, kongenitalne srčane mane, upalne bolesti srca, hormonalne poremećaje ili uporabu određenih lijekova. Kod djece s nasljednim aritmijama, često je važno pratiti obiteljsku povijest srčanih poremećaja i poduzeti preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od komplikacija.
Dijagnoza aritmija kod djece uključuje slične korake kao i kod odraslih, uključujući fizički pregled i različite testove poput elektrokardiograma (EKG), holter monitora i ehokardiografije. Važno je da se dijagnoza aritmije kod djeteta postavi što je prije moguće kako bi se započelo s odgovarajućim tretmanom i upravljanjem simptomima.
Liječenje aritmija kod djece može uključivati lijekove, promjene u načinu života, kao i kirurške postupke poput ablacijske terapije ili ugradnje srčanih uređaja poput pejsmejkera ili kardioverter-defibrilatora. Osim toga, važno je educirati i podržati roditelje i djecu u upravljanju aritmijama i praćenju njihovog stanja kako bi se osiguralo optimalno zdravlje srca i prevencija komplikacija.
Sve u svemu, rano prepoznavanje, dijagnoza i liječenje aritmija kod djece i mladih ključni su za osiguravanje zdravog srca i dobrobiti djeteta u budućnosti. Redoviti medicinski pregledi i suradnja s pedijatrijskim kardiologom od vitalne su važnosti u upravljanju ovim stanjem.
Što povećava rizik od aritmije?
Razni čimbenici mogu povećati rizik od aritmije, među kojima su nepromjenjivi faktori (dob, obiteljska anamneza i sl.) te promjenjivi u koje spadaju životne navike. No, aritmije se povezuju i s uzimanjem nekih lijekova, kao i s određenim zdravstvenim stanjima kao što su poremećaji štitnjače, apneja u snu i neke infektivne bolesti.
Rizik od aritmije mogu povećati:
- dob: starije odrasle osobe imaju veću vjerojatnost da će imati zdravstvene probleme poput visokog krvnog tlaka, zatajenja srca, dijabetesa i bolesti štitnjače, koji mogu dovesti do aritmija. Aritmije uzrokovane urođenim srčanim greškama ili nasljednim stanjima češće su u djece i mladih odraslih osoba.
- obiteljska anamneza: aritmije se mogu javiti u obiteljima, pa možda imate povećan rizik od nekih vrsta aritmija ako roditelj ili drugi bliski srodnik ima aritmiju
- životne navike: rizik od aritmija je veći kod pušača, osoba koje koriste droge poput kokaina ili amfetamina, prekomjerno piju alkohol
- lijekovi: određeni lijekovi mogu uzrokovati aritmiju, razgovarajte s liječnikom o riziku od aritmije ako uzimate lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili za neko psihičko stanje. Određeni antibiotici i lijekovi protiv alergija i prehlade koji se izdaju bez recepta također mogu povećati rizik od aritmija kod nekih ljudi
- ostala zdravstvena stanja: postoji veća vjerojatnost da ćete imati aritmije ako imate bolesti srca i krvnih žila, kao što su kardiomiopatija, urođene srčane mane ili ako ste preboljeli srčani udar. Povećani rizik od aritmija prisutan je u osoba koje imaju bolest bubrega, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), kod osoba koje su pretile kao i kod ljudi koji pate od apneje u snu. Također, aritmije su učestalije i kod osoba koje imaju poremećaj u radu štitnjače; hipertireozu ili hipotireozu, kao i kod ljudi koji su preboljeli gripu ili COVID-19
Ako imate bilo kakve čimbenike rizika, određene situacije mogu potaknuti aritmiju. To uključuje sve situacije koje otežavaju rad srca, povisuju krvni tlak ili uzrokuju oslobađanje hormona stresa u tijelu. Razgovarajte sa svojim liječnikom o okidačima i što možete učiniti da ih izbjegnete.
Okidači aritmije mogu biti:
- preniske ili previsoke razine glukoze u krvi
- kofein, ilegalne droge i lijekovi koji povećavaju stanje budnosti
- dehidracija
- niske razine elektrolita, poput kalija, magnezija ili kalcija
- tjelesna aktivnost
- snažan emocionalni stres, tjeskoba, ljutnja ili bol
Koje zdravstvene probleme mogu uzrokovati aritmije?
Aritmije koje se ne dijagnosticiraju ili se ne liječe mogu uzrokovati komplikacije koje utječu na srce i mozak.
To mogu biti:
- srčani zastoj: aritmije mogu uzrokovati iznenadan i neočekivani prestanak rada srca
- zatajenje srca: ponavljane aritmije uzrokuju kardiomiopatiju, što može dovesti do zatajenja srca. Ovo je ozbiljno stanje koje nastaje kada srce ne može pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe tijela
- problemi s razmišljanjem i pamćenjem: Alzheimerova bolest i vaskularna demencija češće su kod ljudi koji imaju aritmije. To može biti zato što aritmije mogu s vremenom smanjiti protok krvi u mozgu
- moždani udar: kod aritmija, krv se može skupiti u gornjim komorama srca, uzrokujući stvaranje krvnih ugrušaka. Ako se ugrušak odvoji i putuje do mozga, može izazvati moždani udar
- sindrom iznenadne smrti dojenčadi: ako je rođena s nasljednom vrstom aritmije, beba može imati veći rizik od sindroma iznenadne smrti dojenčadi
Prevencija
Ako imate visok rizik od aritmija, liječnik će vas možda zamoliti da poduzmete neke korake kako biste ih spriječili, a između ostalog to može biti:
- izbjegavanje okidača aritmije
- liječenje drugih zdravstvenih stanja koja mogu uzrokovati aritmije
- uvođenje promjena u stil života poput odabira hrane zdrave za srce, uvođenja adekvatne tjelesne aktivnosti, postizanja zdrave težine, prestanka pušenja i upravljanja stresom
Ako imate dijete sa stanjem koje povećava rizik od aritmije, razgovarajte s djetetovim liječnikom o tome kako spriječiti aritmije. Na primjer:
- ako imate novorođenče, slijedite preporuke za sigurno spavanje kako biste smanjili rizik od sindroma iznenadne smrti
- dijete će možda trebati dolaziti na redovite preglede kako bi liječnik mogao potražiti uzorke ili simptome aritmija koji se mogu razviti tijekom vremena