Dosadašnja istraživanja pokazuju da su ovo najčešći simptomi dugog COVID-a

Prošle su četiri godine od početka pandemije COVID-19 i. Iako se COVID u javnosti sagleda kao još jedna vrsta virusne infekcije, bolest je iza sebe ostavila značajne posljedice. Među njima se ističe fenomen poznat kao dugi COVID. Unatoč početnoj usredotočenosti na akutne simptome, sve više ljudi suočava se s dugotrajnim i nepredvidivim posljedicama nakon preboljenja COVID-19.

Dugi COVID odnosi se na stanje u kojem pojedinci, unatoč prethodnom oporavku od akutne faze bolesti, nastavljaju doživljavati različite simptome tjednima, mjesecima ili čak godinama nakon zaraze. Simptomi dugog COVID-a mogu uključivati umor, poteškoće s disanjem, bolove u mišićima i zglobovima, probleme s njuhom i okusom te mnoge druge simptome karakteristične za COVID-19, ali i za druga zdravstvena stanja.

Razvoj dugog COVID-a

COVID-19 respiratorna je infektivna bolest prouzročena virusom SARS-CoV-2, a njezina klinička prezentacija uključuje raznolike simptome. To obuhvaća povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, zimicu, respiratorne tegobe poput kašlja i otežanog disanja, umor, bolove u mišićima (mialgije), glavobolju, gubitak osjeta okusa ili mirisa, upalu grla, rinoreju (povećan sekret iz nosa s tragovima krvi), gastrointestinalne smetnje poput povraćanja ili proljeva te dermatoze poput osipa na koži. Ovi simptomi čine kompleksnu kliničku sliku koja varira u ozbiljnosti i predstavlja karakterističan spektar manifestacija COVID-19 infekcije.

Ozbiljniji ishodi ove bolesti uključuju komplikacije kao što su teška pneumonija, sepsa i septički šok. Tijek bolesti razlikuje se od pojedinca do pojedinca te ostavlja razne posljedice na zdravlje. Analize dostupnih podataka ukazuju na povećan rizik od teže kliničke slike, hospitalizacije te smrtnog ishoda kod starijih osoba i onih s pridruženim kroničnim stanjima poput arterijske hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, respiratornih oboljenja ili maligniteta (zloćudni tumori).

Nakon preboljene infekcije SARS-CoV-2, pacijenti se često javljaju zbog perzistentnih ili ponavljajućih simptoma četiri ili više tjedana nakon početnog oblika bolesti, često i nakon inicijalnog oporavka. Ova post-COVID stanja, koja se manifestiraju različito i kod onih s blagim ili asimptomatskim infekcijama, predstavljaju izazovno područje istraživanja. Važno je napomenuti da neki pacijenti, unatoč simptomima, neće imati potvrdu preboljenja pozitivnim testom na SARS-CoV-2, što može biti posljedica nedostatka testiranja tijekom akutne faze bolesti ili lažno negativnih rezultata. To je ujedno razlog težeg dijagnosticiranja dugog COVIDA-a, no u obzir se svakako uzima mogućnost zaraze i preboljenja.

Simptomi dugog COVID-a

Razumijevanje simptoma dugog COVID-a postaje sve važnije kako znanstvena zajednica produbljuje svoje istraživanje o dugotrajnim posljedicama ove bolesti. Pacijenti koji se suočavaju s dugotrajnim COVID-om izvješćuju o nizu simptoma koji perzistiraju ili se javljaju nakon prvobitne faze infekcije.

Prema Američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), simptomi dugog COVID-a obuhvaćaju:

• teškoće u razmišljanju ili koncentraciji (moždana omaglica): tijekom oporavka od COVID-19 mnogi pacijenti doživljavaju stanje poznato kao moždana omaglica, izraženo poteškoćama s koncentracijom, pamćenjem i razmišljanjem. Ovo stanje često može biti teže ili dugotrajnije ako se pojavljuju i drugi faktori poput problema sa spavanjem, bolova ili mentalnih poteškoća
• teškoće s disanjem, zaduha ili kašalj: nakon razdoblja bolesti i neaktivnosti respiratorni mišići mogu oslabiti, što može rezultirati povećanim umorom i teškoćama s disanjem. Kašalj može perzistirati tjednima ili čak mjesecima nakon oporavka od bolesti, a otprilike 2,5 posto ljudi, prema podacima dostupnima na službenoj stranici HZJZ-a, bori se s upornim kašljem i godinu dana nakon zaraze COVID-om
• umor: nakon preboljenja COVID-19 osoba može primijetiti smanjenje energije, što može rezultirati prekomjernom iscrpljenošću pri obavljanju svakodnevnih zadataka. Prekomjeran napor tijekom određenih aktivnosti može potaknuti začarani krug umora i duljeg vremena oporavka
• bolovi u prsima: bolovi u prsima vežu se za simptome kardiovaskularnih bolesti te se moraju razjasniti kako bi se znao uzrok bolova. Osobe s kardiovaskularnim bolestima izložene su povećanom riziku od teže kliničke slike u kontekstu COVID-19 i dugog COVID-a
• glavobolje ili migrene te vrtoglavica pri ustajanju (lakša glavobolja): nakon preboljenog COVID-a, duge glavobolje mogu češće zahvaćati pacijente koji od njih inače pate, s pojačanom učestalošću i intenzitetom bolova. Ovo se posebno odnosi na osobe koje imaju probleme s migrenama. Također, nastanak novih ponavljajućih glavobolja koje nisu postojale prije bolesti, a koje perzistiraju nakon oporavka, može biti posljedica dugotrajnih učinaka virusa
• ubrzan i snažan rad srca: nakon preboljenja COVID-19, eventualni doživljaj ubrzanog ili nepravilnog srčanog ritma, popraćenog palpitacijama ili nelagodom u prsima, iziskuje konzultaciju sa zdravstvenim stručnjakom. Privremeno ubrzanje pulsa može biti potaknuto različitim čimbenicima uključujući dehidraciju, stoga je važno osigurati adekvatan unos tekućine, osobito u slučaju povišene tjelesne temperature
• bolovi u zglobovima ili mišićima, osjećaj trnaca: problemi sa zglobovima i mišićima, posebno mišićima vrata, leđa i ramena, česti su nakon preboljenja COVID-a, a uzrokovani uglavnom općom slabošću, nemogućnošću kvalitetnog kretanja tijekom liječenja i umorom. Iako većina tih problema brzo prolazi ili se poboljšava, važno je postupno vraćanje uobičajenim aktivnostima i postepeno povećavanje tjelesne aktivnosti kako bi se izbjegle poteškoće u kretanju i održala funkcionalnost zglobova i mišića
• mučnina, proljev ili drugi gastrointestinalni problemi: gastrointestinalne smetnje mogu biti posljedica upalnih procesa, imunološkog odgovora na infekciju ili promjena mikrobiote crijeva. Osim toga, stres nastao tijekom akutne faze bolesti ili lijekovi korišteni tijekom liječenja također mogu doprinijeti gastrointestinalnim problemima
• problemi sa snom: promjene u snu, u odnosu na razdoblje prije bolesti, primjetne su kod osoba koje su preboljele COVID-19. Narušena kvaliteta sna može biti potaknuta različitim čimbenicima, uključujući nedostatak dnevnog svjetla, utjecaj lijekova korištenih tijekom liječenja te iskustvo boravka u bolnici, koji čovjek ne prihvaća olako, što može dodatno otežati uspostavu redovitog ciklusa spavanja
• promjene raspoloženja, depresija ili anksioznost: sniženo raspoloženje, obilježeno simptomima kao što su tuga, gubitak interesa i povećana razdražljivost, predstavlja značajan emocionalni izazov za oboljele i članove njihove obitelji. Upravljanje ovim stanjem zahtijeva proaktivan pristup, usredotočenost na izvedive aktivnosti te pružanje adekvatne socijalne podrške kako bi se smanjili negativni emocionalni učinci
• promjene u osjetu mirisa ili okusa: simptomatska terapija može se koristiti za ublažavanje promjena ili privremenog gubitka osjeta mirisa ili okusa, a određene prehrambene strategije mogu pridonijeti bržem oporavku, uključujući biranje hrane koja stimulira osjetila okusa, održavanje oralne higijene te eksperimentiranje začinima
• osip: iako nije strogo vezan za ovu fazu bolesti, osip može biti rezultat imunološkog odgovora organizma na virus ili drugih promjena koje se događaju tijekom infekcije. Osip može varirati po vrsti, izgledu i lokalizaciji
• problemi s reproduktivnim sustavom: izostanak menstruacije, produljeno trajanje ili promjene u intenzitetu mogu biti povezane s imunološkim odgovorom na virus ili utjecajem stresa na tijelo. S druge strane, kod muškaraca se može javiti erektilna disfunkcija, vjerojatno povezana s krvožilnim promjenama ili oštećenjem krvnih žila.

Voditeljica infektološke službe doktorica Nasia Safdar sa Sveučilišta Wisconsin izjavila je za CNET još 2021. godine, kad su znanstvenici prvi put počeli spoznavati simptome koji se mogu povezati s dugotrajnim COVID-om, da je ključ prepoznavanja ovog stanja u posvećivanju pažnje novim simptomima. To se odnosi na one koji se razvijaju i one koji ne prolaze, počevši otprilike 30 dana nakon infekcije. Time se mogu razgraničiti dugi COVID i sama početna virusna infekcija.

Koliko traje dugi COVID?

Dugotrajni COVID, poznat i kao long COVID ili post-COVID sindrom, obuhvaća niz simptoma koji se javljaju i nakon preboljenja akutne faze COVID-19. Trajanje simptoma dugog COVID-a varira među pojedincima i ne postoji čvrsto definirano vremensko ograničenje. Za neke ljude simptomi mogu trajati dva mjeseca, što je ujedno minimalno vrijeme trajanja, dok drugi mogu iskusiti simptome u trajanju od nekoliko mjeseci ili čak godina nakon inicijalne infekcije. Dijagnoza stanja nakon COVID-a postavlja se na temelju povijesti bolesti, pozitivnog testa na COVID-19 ili kliničke slike, no ne postoji specifičan test za utvrđivanje dugog COVID-a.

Simptomi dugog COVID-a bez pozitivnog testa na COVID-19

Ako osoba nema prethodno pozitivan test na COVID-19, ali iskazuje simptome koji se povezuju s dugim COVID-om, situaciji je potrebno pristupiti s oprezom i konzultirati se s kvalificiranim medicinskim stručnjakom. Postojanje simptoma dugotrajnog COVID-a, bez prethodno potvrđene infekcije SARS-CoV-2, zapravo može uputiti na:

• dugi COVID: osoba može i dalje iskusiti simptome koji su se razvili tijekom ili nakon akutne faze COVID-19, bez obzira na to što se infekcija možda nije prepoznala ranije. Odnosno, bez obzira na to što je test bio negativan u trenutku kad je osoba, zbog određenih simptoma, posumnjala da ima COVID, moguće je da je bila zaražena te da u određenom kasnijem periodu doživljava simptome dugog COVID-a
• druga zdravstvena stanja: simptomi mogu biti posljedica drugih zdravstvenih problema koji nisu povezani s COVID-19. Različite bolesti ili stanja mogu biti praćeni sličnim simptomima kojima i dugi COVID.

Kako bi se utvrdio točan uzrok simptoma, preporučuje se:

• konzultacija s liječnikom: konzultacija s liječnikom važna je kako bi osoba dobila stručnu procjenu svojih simptoma
• detaljna povijest bolesti: liječnik će provesti detaljan razgovor o povijesti bolesti, uključujući pojavu simptoma, njihovu prirodu i trajanje
• fizikalni pregled: liječnik može provesti fizikalni pregled kako bi identificirao eventualne znakove ili simptome koji ukazuju na određene zdravstvene probleme
• dijagnostički testovi: prema potrebi, liječnik može preporučiti određene dijagnostičke testove kako bi isključio ili potvrdio određene bolesti
• savjetovanje sa specijalistima: u nekim će slučajevima liječnik uputiti osobu određenim specijalistima poput pulmologa, neurologa ili drugih, ovisno o simptomima
• plan liječenja: nakon dijagnoze, liječnik će izraditi prilagođen plan liječenja koji može uključivati terapiju određenim lijekovima, fizioterapiju i uvođenje promjena u način života.

---

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Global Center for Health Security

National Institutes of Health

CNET

Centers for Disease Control and Prevention

World Health Organization