Benčić razmontirala Plenkovića i ministricu: 'Stalno mijenjaju izjave, pokušavaju sakriti ključnu stvar u aferi'
Kaže kako je u ugovoru s Geodezijom moralo stajati što se točno očekuje da fakultet napravi za cijenu koja će mu se isplatiti
Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić održala je konferenciju za novinare u Saboru na kojoj je potvrdila kako će tražiti ugovor koji je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek potpisala s Geodetskim fakultetu, u aferi koja je nakon Telegramova otkrića u fokusu javnosti posljednjih dana.
Benčić poručuje kako premijer Andrej Plenković i ministrica kulture konstantno mijenjaju izjave i pita se je li “premijer lagao kad je rekao da ova konkretna sredstva nisu knjižena, tražena ni refundirana iz europskog Fonda solidarnosti”.
“Ministrica je rekla da su sredstva tražena iz Fonda solidarnosti, ali na kraju je rekla kako ipak nisu refundirana jer se nisu smatrala prihvatljivim troškom. Prvo i osnovno pitanje koje trebamo postaviti je zašto bi to tijelo reklo da nije u pitanju prihvatljiv trošak”, izjavila je Benčić podsjećajući da sam Fond solidarnosti kaže da su svi preventivni pregledi prihvatljivi.
Irelevantno pitanje
Obuljen Koržinek, prema njenim riječima, nije objasnila zbog čega je to izjavila i zbog toga se danas postavljaju zastupnička pitanja u kojima će se tražiti da se jasno kaže za koje aktivnosti i na koji iznos je sklopljen drugi ugovor na temelju kojeg se htjelo povući sredstva iz Fonda solidarnosti. Tražit će kaže i pismeno obrazloženje nacionalnog tijela zbog čega troškovi nisu prihvatljivi za Fond solidarnosti.
Dodaje kako je u ugovoru s Geodezijom moralo stajati što se točno očekuje da fakultet napravi za cijenu koja će mu se isplatiti. To se, kaže Benčić, moralo definirati bez obzira otkud se projekt financirao.
“Bacanje te kosti oko koje se raspravlja, je li projekt financiran domaćim ili europskim sredstvima, je zapravo irelevantno pitanje. Njime se želi zamagliti ključna činjenica, a to je da su se sredstva pronevjerila i da to nitko nije kontrolirao”, poručuje zastupnica Možemo!.
‘Ako ništa ne skrivate…’
Objašnjava da se pri dodjeljivanju sredstava bilo kojoj instituciji uvijek mora jasno definirati može li ta institucija podugovarati ili ne. “A mi još uvijek ne znamo koliko je toga podugovoreno. To su morali objaviti”, kaže Benčić.
Benčić kaže kako će tražiti na uvid ugovor kako bi se utvrdile činjenice koje smatra važnima za javnost i kaže kako su svi ovi podaci već trebali biti javno objavljeni. “Ako nemaju što skrivati, mogli su to objaviti”, kaže.
Podsjetimo, ministrica Nina Obuljen Koržinek je tijekom jučerašnjeg razgovora s novinarkom Točke na tjedan Milom Moralić priznala je da nije sumnjala u cijenu koju je izvjesio Geodetski fakultet za obavljeni posao, a koja se popela do 19,1 milijun kuna. “Nemamo mi što dovoditi u pitanje cijenu”, poručila je Obuljen Koržinek i dodala kako je posao dogovorila u dobroj vjeri, a da je odgovornost fakulteta kako su oni odradili posao.
Besramno izvlačenje novca
Kako smo već izvještavali, istražitelji sumnjaju da je najmanje 470 tisuća eura iz Fonda solidarnosti na ovom poslu izvučeno kroz tvrtke koje je Fakultet angažirao, a još 120 tisuća eura kroz mnogobrojne putne naloge dekana, profesora i suradnika na projektu. Taj je novac, tvrde istražitelji, završio u izgradnji i opremanju vikendica bivšeg dekana Almina Đape i profesora Boška Pribičevića s fakultetske Katedre za hidrografiju.
Aktivirajući svoju mrežu tvrtki, koju su koristili i na drugim EU projektima koje istražuju europski tužitelji, uhićeni bivši dekan i profesor neosnovano su uvećavali cijene poslova pa sebi bliskim tvrtkama isplaćivali novac za fiktivne poslove. Primjerice, dekan i profesor angažirali bi tvrtku da postavi skelu navodno nužnu za 3D skeniranje kulturne baštine. Skela nikada ne bi bila postavljena, ali bi tvrtka bila uredno isplaćena.
Osim ulaganja novca u vikendice, istražitelji su zabilježili i izvlačenje gotovine s bankomata. Tako je, primjerice, kroz tvrtku u njihovom prikrivenom vlasništvu koja je također angažirana na ovom poslu, novac izvlačen i u gotovini s bankomata. Konkretno, istražitelji bilježe podizanje gotovine u iznosima od 120.000 pa 510.000 pa još 5000 kuna te još 14.500 eura. Iz Ureda europskog javnog tužitelja detaljno su zabilježili i izvlačenje novca kroz putne naloge.