Politika & Kriminal

Dugo se nije dogodio tjedan kao prošli, koji je pokazao kakva država jest i kakva bi mogla biti

Dragan Markovina o Vladi koja izgleda može funkcionirati kada ju mediji na to prisile

Dugo vremena se nije dogodio tjedan kao prošli, koji precizno ukazuje na razliku između toga kakva je država zapravo i kakva bi potencijalno mogla biti, za što su najzaslužniji novinari i njihov rad.

Pandemija: početak kraja

Jedna od najbitnijih tema kojom se čitav svijet pa tako i Hrvatska bave skoro godinu dana i izvjesno je da će se baviti i kroz cijelu 2021. godinu, a riječ je naravno o pandemiji, pomalo ide kraju. Tjedan smo otvorili još jednom presicom stožera na kojoj se ukazalo na primjetan trend pada broja novozaraženih i umrlih, ali uz jasne izjave čelnih ljudi da skorijeg popuštanja mjera neće biti. Dan kasnije premijer Plenković je s najavom potencijalnog otvaranja teretana početkom veljače bio tema dana, jer se stavovi očito nisu usuglasili.

No, najvažnije što smo do kraja tjedna o ovom pitanju saznavali od stožera jeste da od sljedećeg tjedna u Rijeci i Zagrebu kreće druga faza cijepljenja, da će vrlo vjerojatno krajem siječnja biti odobreno cjepivo Oxforda i Astra Zenece, što će znatno olakšati situaciju, budući da smo ga naručili najviše te da se, ukoliko sve bude po planu, može očekivati kako ćemo do ljeta procijepiti 50 posto stanovništva.

Zbog svega toga, kao i zbog zimskih uvjeta jasno je najavljeno kako do proljeća neće biti radikalnih popuštanja mjera, ali su manja popuštanja vrlo izvjesna. Dojma smo da Vlada po tko zna koji put pokazuje da može solidno funkcionirati kad je pritisak javnosti na to prisili.

Stanje na Baniji

To je još bolje vidljivo na slučaju Banije, odnosno sanacije posljedica potresa i pomoći tamošnjem stanovništvu koje je zadesila tragedija. Istina je da su nas ponajprije iz HDZ-a još jednom podsjetili da nikakav facelifting u vidu Andreja Plenkovića ne može sakriti pravu narav te stranke, na čijem se sastanku o ovoj temi tražilo neprijatelje koji rovare protiv države.

Najefektnije je to elaborirala Dubravka Šuica optuživši za tu djelatnost medije koji forsiraju izraz Banija, a zapaženo zapravo potvrdio Gordan Jandroković kroz zaključak da je samo netko politički priglup to mogao javiti medijima. No, da se čak ni hadezeovci ne mogu oduprijeti koordiniranom pritisku javnosti i građana, postalo je još jednom jasno ekspresnom objavom imena tvrtki koje su radile obnovu kuća na Baniji, zatim konačnom idejom kako da država organizira prehranu ljudi te idejom o zapošljavanju 500 ljudi koji će u formi javnih radova početi tamošnju obnovu.

To što se u svakoj od navedenih stvari pokazalo kako je puna rupa, pogrešaka i nedorečenosti još jednom potvrđuje da se ne može preko noći stvoriti funkcionalan sustav, što nas nije pretjerano iznenadilo.

Ekumenizam nasuprot sisačkom biskupu

Teško je pak reći koliko je notorni sisački biskup Košić koji se još jednom upisao u antologiju beščašća s izjavom na misi kako se protiv potresa ne možemo boriti kao protiv Turaka, Srba i komunista, utjecao na to da zagrebački kardinal Bozanić i mitropolit Porfirije zajedno posjete Baniju, budući da su se obojica logički odlučili da Košića ne komentiraju, ali je svakako ohrabrujuće da su se na taj zajednički dolazak odlučili. Što isto vrijedi za istovremene skupove potpore Baniji u Zagrebu i Beogradu.

Sve to nam još jednom pokazuje koliko je malo političke volje potrebno da ljudi počnu normalno živjeti i ostave nasljeđe rata iza sebe.

Požeški skandal ili još jedna pokazna vježba Drage Hedla

A onda nas je sredinom tjedna Drago Hedl na Telegramu podsjetio zbog čega je jedno od najvećih novinarskih imena suvremene Hrvatske, po tko zna koji put razotkrivši skandalozno i nezakonito postupanje čelnika slavonskih općina i županija. Sad smo se upoznali, ne samo s modelom kako funkcioniraju gradonačelnik Požege Darko Puljašić i njegov zamjenik Mario Pilon, koji su direktora gradske tvrtke Komunalac, Josipa Viteza, pokušali nagovoriti da fingira javni natječaj i odabere već dogovorene izvođače radova, nego i kako funkcionira cijeli sustav.

Vitez je čitav razgovor snimio, odnio još u svibnju na policiju, da bi potom ta informacija došla do gradonačelnika, a Vitez u prosincu bio smijenjen. Drugim riječima, da Telegram nije objavio snimku, afere ne bi ni bilo i sve bi se nastavilo kao i do sada. Ovako, gradonačelnik se povlači iz Sabora, ali još uvijek ostaje na mjestu gradonačelnika, s upitnom sudbinom u HDZ-u. Znamo to već odavno, na desetinama sličnih primjera.

Kad pritisak javnosti oko nekog skandala postane prevelik, jer su razmjeri protuzakonitog ponašanja i privatizacije države toliko očiti da izazivaju bijes, čak i u HDZ-u reagiraju, ali uvijek s odgodom i polovično, s vrlo izvjesnim nikakvim ili beznačajnim pravnim posljedicama po upletene. I, k tome s potpunom smiješnim spinovima da reakcija iz te stranke pokazuje kako tamo više ne stanuje ovakav tip ponašanja. Sve to znamo, ali baš zato što znamo, lijepo je da novinari poput Hedla postoje jer bi u suprotnom stvari bile još gore.

Objava imovinskih kartica sudaca

Još jedan ogledan primjer uspješnog pritiska javnosti je i objava imovinskih kartica sudaca koju smo konačno, tik pred isticanje zakonskog roka u kojem je to bilo obavezno dočekali, iz čega je vrlo jasno da se sustav nerado odlučio na tu objavu. Iako prava analiza tek slijedi, vidljivo je da su svi ozbiljno situirani.

Opoziv Donalda Trumpa

Dok smo se pak u Hrvatskoj bavili aferama i dok su novinari i javnost pokušavali upristojiti sustav, u SAD-u su zastupnici iz Kongresa uspjeli izglasati opoziv Donalda Trumpa. Što neće imati nikakvog efekta ukoliko ta odluka ne bude potvrđena potrebnom većinom u Senatu.

Amerika tako u napetoj atmosferi čeka inauguraciju novog predsjednika, a odlazeći koji je posljednjih dana počeo radikalno i prozirno ublažavati retoriku, čeka presudu hoće li se moći iznova kandidirati na tu funkciju ili je s njegovom političkom karijerom gotovo. Dojma smo da je gotovo, čak i kad bi Senat odbio opoziv, budući da pozlata s njegovog lika nestaje i da mu pomalo okreću leđa i dijelovi sustava te banke koje su ga održavale na površini.

Akcijski plan protiv govora mržnje

Kraj tjedna dočekali smo s informacijom da će se u javnu raspravu pustiti zakon o borbi protiv govora i zločina iz mržnje, na kojem se radi već godinama i koji bi konačno trebao u maksimalnoj mogući mjeri upristojiti društvo. Naravno, ukoliko ga država bude dosljedno primjenjivala, u što nikad ne možemo biti sigurni.

No, ono što u možemo biti sigurni jeste da država pa i vladajuća stranka mogu suvislo raditi kad ih javnost prisili i kad se na to odluče, što jeste bitna lekcija za budućnost.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu