Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Uživo na Telegramu
Koronavirus
Ažurirano prije 6 minuta
Slučajevi
1.518.518 (+92.422)
U Hrvatskoj 1.343 slučaja
Oporavci
330.589 (+30.535)
U Hrvatskoj 179 oporavka
Preminulih
88.495 (+6.630)
U Hrvatskoj 19 smrti
30.03.
09.04.
790
867
963
1011
1079
1126
1182
1222
1282
1343

Kako su, u svega pet dana, krahirale Vladine ključne protukrizne mjere

Simbol neuspješnog upravljanja krizom izjava je ministra Horvata o poduzetnicima koji su dužni 200 kuna

ZADNJA IZMJENA: ožu 25, 2020
Foto: Telegram ilustracija
Što se upravo događa s koronavirusom:

Prošlog petka Vlada Andreja Plenkovića najavila je set mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom brutalnim vanjskim šokom, epidemijom koronavirusa. Od prvih najava mjera kojima bi se pomoglo građanima i tvrtkama da servisiraju obveze i održe poslovanje, nažalost, nije ostalo gotovo ništa.

Dok europske zemlje pripremaju “ekonomske bazuke” i megapakete od nekoliko stotina milijardi eura, koji uključuju široke porezne olakšice, subvencioniranje plaća, jednokratne potpore za manje tvrtke i obrtnike, opći moratorij na kreditne obveze, beskamatne kredite za likvidnost i brojne druge mjere, hrvatska Vlada podcijenila je krizu i zapetljala se u internim procedurama.

Inicijativa Glas poduzetnika, koja okuplja 60 tisuća tvrki, upozorava kako će zbog mlake Vladine reakcije bez posla ostati stotine tisuća ljudi. Izdvajamo tri ključne Vladine mjere koje su se, nakon nekoliko press konferencija i opetovanog objašnjavanja, ispostavile znatno manje opsežnima nego se najavljivalo.

1. Subvencioniranje plaća zaposlenih

Vlada će uistinu tri mjeseca isplaćivati minimalac tvrtkama koje su se za to prijavile. No, tvrtka će se morati obvezati držati subvencioniranog radnika najmanje šest mjeseci, dvostruko duže od propisanog trajanja mjere.

Tvrtke kojima je poslovanje ugroženo morat će vrlo dobro razmisliti koliko im ta računica odgovara – jer, ako ipak budu prisiljene otpuštati, primljene poticaje morat će vratiti, kaže Vlada, s kamatama. U tom smislu, isplata minimalca izuzetno je kratkoročna mjera s neizvjesnim utjecajem na novčani tijek subjekata.

Drugo, apsolutno je nejasno zašto Vlada isplaćuje samo minimalac, posebno u onim sektorima, kojima je naređeno zatvaranje. Danska najavljuje pokrivanje 75 posto plaće, a Austrija 90 posto. U ovakvim, gotovo pa ratnim okolnostima, država je morala snažnije pomoći subjektima kojima je naredila zatvaranje. Treće, još je gore što isplata tim tvrtkama i obrtima ne ide automatski, bez procedura.

2. Oslobađanje od poreza i doprinosa

Vlada je najavljivala pomoć u obliku privremenog oslobađanja od državnih davanja, posebno ugroženim sektorima. No, privremeno oslobađanje ustvari je odgoda, što mnogima nije dovoljno. U narednim mjesecima prihoda neće biti, ili će biti značajno umanjeni, a davanja državi samo će se prolongirati – čak i ako preživite krizu, opet će vas dočekati njihovo servisiranje.

Ideja ministra Marića evidentno je bila da ova mjera za državni proračun bude neutralna – prihoda će biti, samo će stići nešto kasnije. U prilog tome da je ideja balansiranje proračuna usred krize govore ukidanje poticanog samozapošljavanja i najava povećanja trošarina na duhanske i alkoholne proizvode od 1. travnja. Ideja očuvanja proračunskih okvira je, naravno, ozbiljna zabluda: ako stotine ili tisuće tvrtki budu otjerane u propasti, prihodi proračuna i tako će krahirati.

To su shvatile gotovo sve europske zemlje, koje idu s oprostom poreza i nameta, i nizom poreznih olakšica. Drugo, ministar Marić jučer je izašao s novom idejom kako za odgodu neće konkurirati poslodavci koji imaju dug prema državi veći od 200 kuna. S obzirom na logiku poreznog sustava, gotovo svi subjekti imaju otvorene stavke prema državi, koje uredno servisiraju. Postojanje duga većeg 200 kuna ne znači da je netko sustavni neplatiša ili prevarant, već da normalno posluje.

Izjava ministra gospodarstva Horvata, o tome da se tvrtke s dugom većim od 200 kuna moraju zamisliti same nad sobom, uistinu je neshvatljiva i rubno uvredljiva. Tko god je proveo više od šest minuta u privatnom sektoru, znao bi da je prag od 200 kuna doslovno redikulozan.

3. Moratorij na bankovne kredite

Vlada je najavljivala moratorij na kreditne obveze građana i kompanija, kakav je uveden u susjednim državama. Međutim, ni u ovoj Vladinoj mjeri zasad nema govora o općem moratoriju, pa čak ni za one tvrtke, kojima je zabranjeno poslovanje.

Opet, posrijedi je tek odgoda obveza, uz obećanje banaka kako u naredna tri mjeseca neće pokretati ovršne postupke. Koji će točno građani i subjekti konkurirati za moratorij, još se ne zna, a HNB kaže da je na bankama da definiraju svoje procedure zahtjeva.

Telegramu se javljaju poslodavci koji su pokušali aktivirati moratorij, no zasad bez naročitog uspjeha. Dakle, nije riječ o općem moratoriju, kako je Vlada pokušavala komunicirati, već o limitiranoj mjeri za određene subjekte, kojima banke odluče prihvatiti zahtjeve.

U isto vrijeme, kako javljaju naši čitatelji, banke su počele zaustavljati već ugovorene kredite, s objašnjenjem kako više nisu u mogućnosti kreditirati tvrtke ni građane. S obzirom na to da će od HNB-a dobiti smanjenje obvezne pričuve od 6,3 milijarde kuna, ova odluka banaka nije posve jasna.

Sve ostale mjere uglavnom su simbolične i birokratske naravi, ili su se naprosto na tom popisu našle nepažnjom ministara. U isto vrijeme, Vlada je usred početka nove krize odlučila ukinuti poticaje za samozapošljavanje i dignuti trošarine, iako su ekonomisti poput Andreja Grubišića savjetovali hitno rezanje za najmanje 30 posto.

Više s weba