Ova je žena najzaslužnija što EU tužitelji rasturaju. Vlada uporno odbija otkriti je li Hrvatska glasala protiv njezina imenovanja
Kada je Laura Kövesi dolazila na čelo EPPO-a, protiv nje je bilo pet država članica EU
Kad su prije dvije godine europski tužitelji počeli istraživati malverzacije s EU novcem, rezultati su vrlo brzo premašili očekivanja. Samo u Hrvatskoj, samo prošle godine, Ured europske javne tužiteljice (EPPO) otvorio je istrage s potencijalnom štetom od 313,6 milijuna eura. U cijeloj EU vodili su više od 1100 istraga zbog mogućih malverzacija teških ukupno preko 14 milijardi eura.
Ured, sa sjedištem u Luxembourgu i delegiranim tužiteljima u 22 zemlje (ne sudjeluju sve EU članice u njegovom radu), pokazuje se osobito značajnim u zemljama poput Hrvatske gdje se događa da se slučajevi kisele u zaboravljenim ladicama. Ali i u drugim članicama europski tužitelji imaju posla: samo u zadnjih tjedan dana EPPO je izvijestio o optužnicama i uhićenjima u Češkoj, Francuskoj i Italiji.
Jednostavno pitanje
Osoba koja je svakako zaslužna za to da Ured opravdava svoju svrhu – učinkovitu borbu protiv prijevara i korupcije, povezanih s europskim novcem – jest njegova čelna osoba, glavna europska tužiteljica Laura Kövesi. Prije imenovanja na ovu dužnost, Kövesi se istaknula u borbi protiv korupcije u svojoj zemlji, Rumunjskoj. U konkurenciji s još dvoje kandidata, na europsku poziciju imenovana je u jesen 2019. godine.
Prošlo je, dakle, gotovo četiri godine otkako je bivša rumunjska anitkorupcijska tužiteljica potvrđena u Europskom parlamentu i Vijeću za prvu europsku javnu tužiteljicu. Početkom lipnja je, pak, bilo dvije godine otkako je Ured počeo s radom. Sve to vrijeme, međutim, od hrvatske Vlade ne stiže odgovor na jednostavno pitanje: kada se u Vijeću odlučivalo tko će biti na čelu EPPO-a, je li Hrvatska podržala upravo Lauru Kövesi?
Nije bilo jednoglasno
Prije četiri godine, kako smo spomenuli, u igri je bilo troje kandidata. Države članice su najprije preferirale kandidata iz Francuske, ali je Europski parlament uvjerljivo podržavao Lauru Kövesi. Bilo je tu, međutim, još puno natezanja, a tadašnje rumunjske vlasti čak su, tvrdilo se, lobirale protiv kandidatkinje iz Rumunjske koja je u svojoj zemlji vodila istaknute istrage protiv dužnosnika i osoba bliskih vlasti.
Stav parlamenta na kraju je, na neki način, prevagnuo. Raspoloženje u Vijeću, koje čine predstavnici zemalja članica, promijenilo se u korist današnje glavne europske tužiteljice koja je, prema tada dostupnim informacijama, u konačnici dobila 17 od moguća 22 glasa. Nisu, dakle, sve zemlje koje sudjeluju u EPPO-u glasale za nju. Kako je onda glasala Hrvatska?
‘Integritet i svrha’ tajnosti
Činjenica jest da je glasovanje bilo tajno i time se sve ovo vrijeme pravdaju hrvatske vlasti. Jer pitali smo ih nekoliko puta jesu li podržali Lauru Kövesi – ali odgovor je uvijek bio isti, da ne mogu odgovoriti “jer je u Vijeću održano tajno glasanje” te da bi otkrivanjem te informacije “bio narušen integritet i svrha tajnosti” tog glasanja. Tako su tvrdili u veljači 2019., kao i u rujnu te iste godine.
Hrvatska Vlada je, u vrijeme Andreja Plenkovića, podržala formiranje EPPO-a. Na početku Plenkovićeva prvog mandata, u travnju 2017., Hrvatska je bila među prvih 16 država članica koje su krenule u osnivanje novog ureda koji će se kasnije pokazati vrlo učinkovitim. Ipak, o tadašnjem glasanju o čelnoj osobi EPPO-a uporno šute.
Prošle su, međutim, skoro četiri godine. U međuvremenu se doznalo kako su glasale neke države članice. Na primjer, u veljači 2019. bugarski mediji pisali su da tamošnje vlasti nisu podržale gospođu Kövesi. U ljeto te godine utjecajni Politico javio je da će Francuska ipak podržati kandidatkinju iz Rumunjske o čemu je javno govorio jedan eurozastupnik.
Vlada bez odgovora
Nakon što je otkriveno kako su pojedine države glasale, ništa se strašnoga nije desilo. Integritet glasovanja, na koji su se, eto, pozivale hrvatske vlasti, nije pogodila nikakva kataklizma. Činilo se, stoga, da je možda došao trenutak u kojem će i hrvatska Vlada biti voljna otkriti svog tadašnjeg favorita ili favoritkinju.
Početkom lipnja, u vrijeme kada je EPPO obilježio drugu godišnjicu rada, pitali smo ponovno Ministarstvo pravosuđa je li Hrvatska, u jesen 2019., na Vijeću podržala imenovanje Laure Kövesi. Deset dana kasnije – a upit smo proslijedili i u Vladu – još uvijek nikakav odgovor nije stigao. Je li u pitanju rigidno pridržavanje pravila glasanja ili bi odgovor bio možda nezgodan, možemo samo nagađati.