Nekad je nužno odabrati stranu

Trošenje europskog novca za oporavak jako zapinje. U rujnu smo dobili 6,3 milijarde kn, dosad iskoristili 375 milijuna

Prema ranijim najavama iz Vlade, provedba Plana oporavka trebala je potaknuti dodatni rast BDP-a

Trebalo je samo sat vremena da se u sustav prijavi više od 500 inovativnih projekata: poduzetnici su ovoga petka konačno dočekali natječaj za dodjelu novca iz plana oporavka, ukupno 380 milijuna kuna za komercijalizaciju inovacija. Tako bi se europski novac, namijenjen oporavku gospodarstva nakon krize, uskoro trebao početi ozbiljnije slijevati i prema privatnom sektoru.

Iz europskog instrumenta za oporavak Hrvatska može iskoristiti 6,3 milijarde eura do kraja kolovoza 2026. Prije desetak dana Europska komisija potvrdila je da bi prva rata od 700 milijuna eura mogla biti uplaćena vrlo skoro. Neće to, međutim, biti prvi novac za oporavak koji sjeda u državni proračun: avans od 818 milijuna eura odobren je još krajem rujna prošle godine.

Koliko je, međutim, tog novca dosad uopće potrošeno? To pitanje nije nevažno, bez obzira na relativno duge rokove – još imamo više od četiri godine da ga iskoristimo. Ali ovdje nisu u pitanju (samo) rokovi.

Novac u financijskom krvotoku

Prema ranijim najavama iz Vlade, provedba Nacionalnog plana oporavka trebala je potaknuti dodatni rast hrvatskog BDP-a u ovoj i sljedećoj godini za po 1,4 postotni bod. U situaciji kada se, zbog globalnih okolnosti, gospodarske prognoze pogoršavaju, ulaganje europskog novca još više dobiva na važnosti.

“Planiraju dodatni rast BDP-a, ali taj novac mora najprije ući u financijski krvotok Hrvatske”, objašnjavao nam je još početkom godine izvor blizak Vladi, očito ne baš oduševljen tempom kojim se Nacionalni plan provodi(o). Koliko je onda novca dosad uopće “ušlo u financijski krvotok”?

Prema podacima koje je Telegram dobio iz Vlade, do sredine svibnja objavljeni su natječaji u vrijednosti od 6,3 milijarde kuna (to je otprilike iznos rujanskog avansa). Gotovo polovica tog iznosa odnosi se na vodno gospodarstvo, zatim 1,22 milijarde kuna na vrtiće, 610 milijuna na izgradnju logističko-distributivnih centara za voće i povrće, i tako dalje. Raspisati natječaj nije, naravno, isto što i potrošiti novac.

Koliko je dosad isplaćeno?

Dosad je ugovoreno 1,31 milijarda kuna. U tom je iznosu i 462,3 milijuna kuna za povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnim industrijama, odnosno za tvrtke, njih 75, koje će tim ulaganjima u konačnici smanjiti troškove za energiju. U trenutku kada cijene energenata rastu, a neizvjesnost još i više, radi se o važnoj investiciji. Ali ni ugovoreno nije isto što i potrošeno.

Podaci Vlade pokazuju da je dosad krajnjim korisnicima isplaćeno 375 milijuna kuna. Toliko je, dakle, doista “ušlo u financijski krvotok” Hrvatske, kroz razne projekte koji su u realizaciji. Radi se, zasad, o skromnom iznosu u odnosu na svote koje su nam na raspolaganju. U Vladi planiraju da do kraja godine bude isplaćeno 4,88 milijardi kuna. Za to su, naravno, potrebni natječaji – a s njima baš i ne ide glatko.

Omraženi “najbrži prst”

Na javni poziv za komercijalizaciju inovacija, koji smo spomenuli na početku, prijavilo se više projekata, nego što je država planirala novca. Očito je da 380 milijuna kuna neće biti dovoljno za sve zainteresirane. Nije to, međutim, jedini pa ni ključni problem.

I prije nego što je poziv objavljen, poduzetnici su se žalili na način odabira koji se u suštini svodi na “najbrži prst”, jednu od kontroverznijih metoda dodjele europskog novca kod nas. U Ministarstvu gospodarstva, doduše, smatraju da se stvari naprosto pogrešno tumače jer novac ne ide direktno onima koji se prvi prijave. Postoje uvjeti koje projekti moraju zadovoljiti.

“Da, boduje se, ali neće svi dobiti priliku da ih se ocjenjuje”, uzvraćaju na to naši sugovornici, posebno naglašavajući koliko je, po njima, pogrešno koristiti metodu trajnog poziva, što je ovdje slučaj, za inovacije. “Što ako među odbijenima bude genijalnih projekata?”, pita jedan Telegramov sugovornik.

Je li ipak moglo bolje?

Bilo je zamjerki i zbog uvjeta natječaja, primjerice, zato što Ministarstvo nije omogućilo da se europskim novcem financiraju troškovi marketinga i promocije. “To je jedna od ključnih aktivnosti kad proizvod plasiraš na tržište”, kaže jedna naša sugovornica.

Budući da se radi o komercijalizaciji inovacija, plasman na tržište nekako se očekuje. No, iz resora ministra Davora Filipovića pozivaju se na EU pravila: dopušteno je, vele, financirati sudjelovanje na sajmovima, pa je ta opcija ušla u natječaj. Izvor s kojim smo razgovarali pita se, međutim, je li bilo moguće pokazati malo više kreativnosti i kombinirati različite vrste potpora.

Stotine upita o natječaju

Ni natječaji namijenjeni lokalnim jedinicama ne prolaze bez poteškoća. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU imalo je do kraja veljače otvoren poziv za pripremu projektno-tehničke dokumentacije za zelene i digitalne projekte na lokalnoj razini. Mogle su se javiti općine, gradovi, njihove javne ustanove i slično.

Ministarstvu je stiglo stotine upita o tome što se može, a što ne može financirati, jer potencijalnim prijaviteljima očito nije bilo sasvim jasno mogu li njihovi projekti konkurirati ili ne – na primjer, rekonstrukcija vodovoda i kanalizacije, izgradnja umirovljeničkih domova, nabava električnih bicikala, čak se u jednom upitu spominjala izgradnja zvjezdarnice. Na kraju su prijavljena 634 projekta, doznajemo u Ministarstvu, vrijedna oko 905 milijuna kuna.

Sve prijavljene projekte Ministarstvo sada analizira pa ugovori još nisu potpisani. Očekuje se da će ugovaranje krenuti tijekom srpnja. To, naravno, znači i da nije počela isplata sredstava jer se novac isplaćuje kao i kod “običnih” fondova, ovisno o realizaciji projekata i nastalim troškovima.

Koliko košta novi vrtić?

Upravo su troškovi ono što, prema neslužbenim razgovorima, muči pojedine lokalne jedinice kod velikog javnog poziva za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje vrtića koji traje do srpnja: jesu li predviđeni troškovi od 1300 eura po kvadratu realni u sadašnjim okolnostima, kada cijene građevinskog materijala rastu, nema dovoljno radnika i tako dalje?

Na potencijalne probleme nedavno su otvorenim pismom upozorili sindikati i strukovne udruge koji propituju uvjete tog natječaja i tvrde da će “općine i gradovi morati osigurati i do dvije trećine investicije za izgradnju novih objekata, što je većini općina i gradova nemoguće provesti”. Predviđaju, nimalo optimistično, da ishod može biti samo dodatno zaduživanje “te niz nezavršenih projekata izgradnje dječjih vrtića”.

‘Trebaju biti racionalni’

U resoru ministra Radovana Fuchsa ne vide problem: cijena je, kažu, definirana prilikom pregovora o Nacionalnom planu oporavka s Europskom komisijom i “kao takva je prihvaćena”. Otad je, međutim, prošlo godinu dana i više, a situacija se na tržištu, zbog rasta cijena, značajno promijenila.

No, iz Ministarstva poručuju da je “predviđeno da se općine i gradovi”, koji misle graditi vrtiće, “ponašaju racionalno” pri projektiranju i javnim nabavama. Dogradnja objekata i prilagodba su, dodaju, značajno jeftinije opcije i za njih je spomenuti iznos “i više nego dovoljan”. A ako novca ipak ne bude dovoljno, lokalne jedinice morat će posegnuti u vlastite proračune ili od Ministarstva zatražiti dodatna sredstva.

Nisu svi jednako spremni

Natječaj za vrtiće kasnio je pritom oko dva mjeseca jer ga je Ministarstvo planiralo objaviti još krajem veljače. U kuloarima se priča da je razlog to što je Europska komisija tražila da uvjet za prijavu bude da projekti budu spremni za realizaciju, pa se oko toga pregovaralo s Bruxellesom. Iz resornog ministarstva nam, pak, potvrđuju da neke lokalne jedinice nemaju projekte s kojima se mogu javiti već na ovaj poziv.

“U prvom pozivu predviđen je iznos od 1,22 milijarde kune nakon čega će biti raspisan i drugi poziv u iznosu minimalnom od 400 milijuna kuna iz razloga jer određeni dio općina i gradova nemaju spremnu potrebnu dokumentaciju predviđenu pozivom kao što su to npr. riješeni imovinsko pravni odnosi na nekretninama ili urbanistički plan s lokacijama novih vrtića”, odgovorili su na naš upit.

(Ne)dovoljno vremena?

Na lokalnoj razini s nestrpljenjem očekuju i natječaje za područje turizma i turističke infrastrukture za koje se nadaju da će biti objavljeni prije ljeta. No, zasad tek traje javno savjetovanje za prvi takav poziv vrijedan 930 milijuna kuna, od čega je polovica za infrastrukturu za razvoj lječilišnog i wellness turizma.

Pojedini lokalni čelnici već brinu da neće biti dovoljno vremena da se novac namijenjen turizmu u okviru plana oporavka u potpunosti iskoristi. Jedan gradonačelnik s kojim smo neslužbeno razgovarali nabrojao nam je sve faze potencijalnog projekta – od raspisivanja natječaja, preko prijave, evaluacije, javne nabave, izvođenja radova – i zaključio da je sasvim moguće da realizacija dobro zagazi barem u 2025.-u. Ako se ništa dodatno ne zakomplicira.

Vremena, doduše, još uvijek ima i za bilo kakve prognoze, a kamoli katastrofične, debelo je prerano. Nije, međutim, zgorega podsjetiti da se u siječnju 2021. moglo činiti da Hrvatska ima svo vrijeme svijeta da potroši novac iz Fonda solidarnosti. Znamo kako je to završilo.