U prvih pet dana poslodavci su za 253 tisuće radnika tražili Vladin minimalac. A to je tek početak
Kriteriji su već jednom nadopunjeni, a bit će, izgleda, još
Ovog ponedjeljka, kada je Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo zaprimati zahtjeve poslodavaca za Vladin minimalac, potpora od 3.250 kuna po zaposlenom obuhvaćala je oko 15 tisuća radnika. Pet dana kasnije, nakon radnog dijela tjedna u kojem je počela primjena te antikrizne mjere, broj radnika koji bi trebali biti zahvaćeni minimalcem već je više nego deset puta veći.
A to su, naravno, još uvijek samo privremene brojke – one će, kako očekuju u Vladi, narednih dana još rasti. Vjerojatno i preko ovog vikenda, jer je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović neki dan spomenuo da su i „vikendi, dakako, sada radni“.
Koliko je zahtjeva dosad predano?
Do petka u 17 sati 43 tisuće poslodavaca, u sklopu prvoga paketa mjera za pomoć gospodarstvu, prijavilo za minimalne plaće 253 tisuće zaposlenika. Aladrović je za RTL Danas izjavio kako se podatci o prijavama sustavno prate, objasnio da se poslodavci mogu stalno prijavljivati online tijekom 24 sata, kao i emailom, a i fizički u vremenu od 7 do 17 sati u uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Koliko je novca dosad isplaćeno?
U srijedu je resorni ministar izjavio da očekuje da prve doznake sredstva krenu do kraja ovog tjedna, u četvrtak ili petak. Pitali smo stoga koliko je novca doista do ovog petka stiglo na račune tvrtki. Zasad je, kako doznajemo, za isplatu rezervirano oko 31 milijun i 700 tisuća kuna. Tolika je, dakle, vrijednost obrađenih zahtjeva spremnih za isplatu.
Koliko je to radnih mjesta?
Gruba računica pokazala bi da je tih 31 milijun i 700 tisuća kuna dovoljno za oko 9750 radnih mjesta. Međutim, ta računica ne mora biti sasvim točna, budući da se poslodavci mogu prijaviti za punu potporu (3.250 kuna), ali mogu dobiti i manje ako radnik ne radi puno radno vrijeme. Stoga zapravo iz podatka o isplati nije moguće precizno izračunati koliko je radnih mjesta obuhvaćeno.
Koliko je mjera uspješna?
Očito je da za mjeru postoji interes među poslodavcima, budući da mnogi niti nemaju drugu opciju, nego se prijaviti za Vladin minimalac, jer naprosto nemaju baš nikakvih prihoda (primjerice, oni koji su se, naredbom stožera, morali zatvoriti). Ali, isto tako na mjeru postoji dosta primjedbi sa strane poslodavaca, zbog čega je već jednom dorađivana. Osim toga, treba spomenuti da su neke druge zemlje odlučile subvencionirati puno viši iznos plaće zaposlenih, Danska recimo 75 posto, a britanska vlada pokriva do 80 posto, odnosno do 2.500 funti mjesečno.
Hoće li se kriteriji dorađivati?
Kriteriji za dodjelu minimalca mijenjani su tijekom ovog tjedna. Promijenilo se više odredbi, primjerice, uneseno je da korisnici mjere ne mogu biti poslodavci koji nisu isplatili plaće za veljaču. Nadalje, onemogućeno je korištenje mjere onima koji su se oglušili o odluke kriznog stožera i Vlade – ako ih je inspekcija uhvatila da rade, a morali su biti zatvoreni (kafići, saloni itd.) ili ako su povećavali cijene za one proizvode za koje je Vlada odlučila uvesti kontrolu.
Ali to nisu jedine promjene kriterija, bit će ih još. Primjerice, pokušat će se riješiti problem radnika koji su vlasnici simboličnog broja dionica svojih firmi – dovoljno da imaju jednu dionicu– ali se zbog toga smatraju suvlasnicima pa nemaju pravo na Vladin minimalac.