I ne samo u njoj – vrijeme je ozbiljan faktor u još jednom procesu koji se upravo odvija, istrazi Ureda europske tužiteljice oko vrlo sumnjivog posla koji je Geodetski fakultet obavio za Ministarstvo kulture i medija. Pritisak na Hrvoj-Šipek, koji su nam potvrdila dva neovisna izvora, mogao bi imati veliku ulogu u daljnjem razvoju tog slučaja, a sukladno tome i u daljnjoj kampanji za parlamentarne izbore. Za shvatiti kako i zašto, te kako se priča munjevito mijenjala, valja otići nešto manje od tri mjeseca u prošlost.
Vjerujte meni, a ne svojim očima
Premijer je rijetko kad bio baš tako ljut kao tog 23. studenog prošle godine kad se na tiskovnoj konferenciji svađao s novinarkom Telegrama oko toga jesu li za čuvena 3D snimanja šteta od potresa utrošena domaća ili europska sredstva. Nesreća je bila u tome što je u izvršenju državnog proračuna za 2021. godinu, kojeg je usvojio Sabor, stajalo da se radi o EU sredstvima. Na pitanje o tome treba li, dakle, vjerovati njemu ili službenom dokumentu, bio je odsječan: “Vi morate vjerovati meni”. Pa za jedan od najvažnijih dokumenata za državne financije kazao: “Ne znam što piše, mene taj dokument uopće ne zanima”.
Sav istinoljubiv i ispravan, Andrej Plenković se posebno obrecnuo na mogućnost da se njegovo inzistiranje na tome da se radi o nacionalnim, a a ne europskim sredstvima, tumači kao želja da istragu o tome preuzmu hrvatski, a ne EU istražitelji. “Nemojte sada da ispadne da Plenković ne želi da bude EPPO, jer će sve riješiti s DORH-om. Već vidim da je to sljedeći zlonamjerni zaključak”, govorio je premijer.
Plenkovićeve upute DORH-u
O, kako su se vremena promijenila u samo nepuna tri mjeseca! Ono što je u studenom bio samo “zlonamjerni zaključak”, pretvorilo se doslovno Plenkovićevo javno davanje uputstava DORH-u kako da sve nezgodniju istragu oduzmu kolegama koji rade za Ured europske javne tužiteljice. Uzdrman prosvjedom oporbe s ljevice i centra na Markovom trgu, a čini se uzdrman i novim saznanjima i ciljevima prema kojima idu EU istražitelji, Plenković se nije libio detaljno opisati što bi DORH trebao napraviti.
“Ako ima neki problem, to sve treba istražiti. Onda u normalnim okolnostima DORH i Uskok trebaju pokrenuti svoje izvide. Neovisno od EPPO-a. I onda dolazimo do pozitivnog sukoba nadležnosti…”, objašnjavao je ovog vikenda premijer između optužbi na račun opozicije za “proruski prosvjed” i protuhrvatska stremljenja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“U toj priči EPPO radi svoj posao, ali i DORH mora vidjeti koja je njegova nadležnost. To mi je u interesu jer sam se ‘polomio’ da dobijemo pare, 2,5 milijarde, za obnovu, a ne ekipa s prosvjeda na Markovom trgu”, govorio je Plenković, upadajući u prilično bezizlaznu logičku rupu. Jer, ako se već “polomio” za novce za obnovu, pa valjda bi mu trebalo biti savršeno svejedno tko će goniti one koji su se navodno nezakonito okoristili plodovima njegovog rada.
Slučaj Žalac, samo obrnuto?
No, očito mu nije svejedno. Naime, novinari su ga pitali i hoće li pozvati DORH da se oglasi i razriješi pitanje nadležnosti. Odgovorio je da DORH-u “ne treba sve nacrtati”, ali i da je na njima da – pokreću postupke.
U svjetlu istrage EPPO-a koja napreduje velikom brzinom i trenutno se fokusira na krug bliskih suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ovakve Plenkovićeve izjave prilično jasno pokazuju da se radi o utrci s vremenom. Naime, notorna je stvar da je DORH pospremio u ladicu istragu protiv druge Plenkoviću omiljene bivše ministrice, Gabrijele Žalac i da je upravo EPPO oživio tu istragu radi koje je Žalac kasnije završila u pritvoru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković sad očito gura priču u suprotnom smjeru – da istragu koja je sve neugodnije blizu ministrici Obuljen Koržinek, od EPPO-a naprasno preuzme DORH. Teško je ikoga uvjeriti da bi zatim ta istraga bila odrađena profesionalno, nepristrano i brzo.
Kako oduzeti predmet europskim istražiteljima
Kao što se sve više čini i da je upravo ovo jedan od razloga zbog kojeg je, riskirajući opće nezadovoljstvo (koje se, evo, već prelilo i na ulice) i štetu za izborne izglede HDZ-a, Plenković tako uporno inzistirao na odabiru krajnje kontroverznog suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Naime, u slučaju scenarija s istragom o 3D snimanjima šteta od potresa kakvog gura Plenković, dakle u slučaju da isti predmet istražuju i DORH i EPPO, odluku o sukobu nadležnosti donosi – glavni državni odvjetnik. Bez prava žalbe. I po zakonu koji nije usklađen s europskom pravnom stečevinom.
Takvu odluku, dakako, može donijeti i Zlata Hrvoj-Šipek, sadašnja glavna državna odvjetnica. Mogla ju je donijeti i dosad, ali to se nije dogodilo, niti je DORH počeo istraživati malverzacije Ministarstva i Geodezije. Stoga ne treba čuditi informacija da se na nju radi pritisak kako bi se čim prije otvorio prostor za Turudića. Čovjeka koji ionako misli da nam EPPO nije ni trebao.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zlatu Hrvoj Šipek pritišću da zbog afere ministrice kulture hitno odstupi i preda DORH Turudiću
Plenković je preko vikenda javno davao upute DORH-u na koji način oduzeti istragu EU istražiteljima
Istraga EPPO-a oko bliskih suradnika Nine Obuljen Koržinek vrlo brzo napreduje. Mandat Hrvoj-Šipek traje još više od dva mjeseca. Nekome se jako žuri da Turudić čim prije zasjedne u DORH, a Plenković već u izjavama za medije crta kako domaći istražitelji tu istragu mogu oduzeti europskima
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek odlučna je da svoj mandat odradi do kraja, dakle do 26. svibnja, unatoč tome što je pod pritiskom da što prije svoje mjesto prepusti Ivanu Turudiću. Kontroverznog suca, čije je imenovanje u Saboru uzburkalo domaću političku scenu, do te mjere da je u Zagrebu održan dobro posjećen prosvjed opozicije s ljevice i centra, očito se želi što prije ubaciti “u sedlo”, jer vrijeme postaje sve važniji faktor u predizbornoj utrci.
I ne samo u njoj – vrijeme je ozbiljan faktor u još jednom procesu koji se upravo odvija, istrazi Ureda europske tužiteljice oko vrlo sumnjivog posla koji je Geodetski fakultet obavio za Ministarstvo kulture i medija. Pritisak na Hrvoj-Šipek, koji su nam potvrdila dva neovisna izvora, mogao bi imati veliku ulogu u daljnjem razvoju tog slučaja, a sukladno tome i u daljnjoj kampanji za parlamentarne izbore. Za shvatiti kako i zašto, te kako se priča munjevito mijenjala, valja otići nešto manje od tri mjeseca u prošlost.
Vjerujte meni, a ne svojim očima
Premijer je rijetko kad bio baš tako ljut kao tog 23. studenog prošle godine kad se na tiskovnoj konferenciji svađao s novinarkom Telegrama oko toga jesu li za čuvena 3D snimanja šteta od potresa utrošena domaća ili europska sredstva. Nesreća je bila u tome što je u izvršenju državnog proračuna za 2021. godinu, kojeg je usvojio Sabor, stajalo da se radi o EU sredstvima. Na pitanje o tome treba li, dakle, vjerovati njemu ili službenom dokumentu, bio je odsječan: “Vi morate vjerovati meni”. Pa za jedan od najvažnijih dokumenata za državne financije kazao: “Ne znam što piše, mene taj dokument uopće ne zanima”.
Sav istinoljubiv i ispravan, Andrej Plenković se posebno obrecnuo na mogućnost da se njegovo inzistiranje na tome da se radi o nacionalnim, a a ne europskim sredstvima, tumači kao želja da istragu o tome preuzmu hrvatski, a ne EU istražitelji. “Nemojte sada da ispadne da Plenković ne želi da bude EPPO, jer će sve riješiti s DORH-om. Već vidim da je to sljedeći zlonamjerni zaključak”, govorio je premijer.
Plenkovićeve upute DORH-u
O, kako su se vremena promijenila u samo nepuna tri mjeseca! Ono što je u studenom bio samo “zlonamjerni zaključak”, pretvorilo se doslovno Plenkovićevo javno davanje uputstava DORH-u kako da sve nezgodniju istragu oduzmu kolegama koji rade za Ured europske javne tužiteljice. Uzdrman prosvjedom oporbe s ljevice i centra na Markovom trgu, a čini se uzdrman i novim saznanjima i ciljevima prema kojima idu EU istražitelji, Plenković se nije libio detaljno opisati što bi DORH trebao napraviti.
“Ako ima neki problem, to sve treba istražiti. Onda u normalnim okolnostima DORH i Uskok trebaju pokrenuti svoje izvide. Neovisno od EPPO-a. I onda dolazimo do pozitivnog sukoba nadležnosti…”, objašnjavao je ovog vikenda premijer između optužbi na račun opozicije za “proruski prosvjed” i protuhrvatska stremljenja.
“U toj priči EPPO radi svoj posao, ali i DORH mora vidjeti koja je njegova nadležnost. To mi je u interesu jer sam se ‘polomio’ da dobijemo pare, 2,5 milijarde, za obnovu, a ne ekipa s prosvjeda na Markovom trgu”, govorio je Plenković, upadajući u prilično bezizlaznu logičku rupu. Jer, ako se već “polomio” za novce za obnovu, pa valjda bi mu trebalo biti savršeno svejedno tko će goniti one koji su se navodno nezakonito okoristili plodovima njegovog rada.
Slučaj Žalac, samo obrnuto?
No, očito mu nije svejedno. Naime, novinari su ga pitali i hoće li pozvati DORH da se oglasi i razriješi pitanje nadležnosti. Odgovorio je da DORH-u “ne treba sve nacrtati”, ali i da je na njima da – pokreću postupke.
U svjetlu istrage EPPO-a koja napreduje velikom brzinom i trenutno se fokusira na krug bliskih suradnika ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ovakve Plenkovićeve izjave prilično jasno pokazuju da se radi o utrci s vremenom. Naime, notorna je stvar da je DORH pospremio u ladicu istragu protiv druge Plenkoviću omiljene bivše ministrice, Gabrijele Žalac i da je upravo EPPO oživio tu istragu radi koje je Žalac kasnije završila u pritvoru.
Plenković sad očito gura priču u suprotnom smjeru – da istragu koja je sve neugodnije blizu ministrici Obuljen Koržinek, od EPPO-a naprasno preuzme DORH. Teško je ikoga uvjeriti da bi zatim ta istraga bila odrađena profesionalno, nepristrano i brzo.
Kako oduzeti predmet europskim istražiteljima
Kao što se sve više čini i da je upravo ovo jedan od razloga zbog kojeg je, riskirajući opće nezadovoljstvo (koje se, evo, već prelilo i na ulice) i štetu za izborne izglede HDZ-a, Plenković tako uporno inzistirao na odabiru krajnje kontroverznog suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Naime, u slučaju scenarija s istragom o 3D snimanjima šteta od potresa kakvog gura Plenković, dakle u slučaju da isti predmet istražuju i DORH i EPPO, odluku o sukobu nadležnosti donosi – glavni državni odvjetnik. Bez prava žalbe. I po zakonu koji nije usklađen s europskom pravnom stečevinom.
Takvu odluku, dakako, može donijeti i Zlata Hrvoj-Šipek, sadašnja glavna državna odvjetnica. Mogla ju je donijeti i dosad, ali to se nije dogodilo, niti je DORH počeo istraživati malverzacije Ministarstva i Geodezije. Stoga ne treba čuditi informacija da se na nju radi pritisak kako bi se čim prije otvorio prostor za Turudića. Čovjeka koji ionako misli da nam EPPO nije ni trebao.