Ništa čudno da se u svoj sili kriza, afera, ministarskih rotacija, improvizacije i nesnalaženja vlasti povijest tako brzo i tako farsično ponavlja. Nema tome toliko davno, još je Hrvatska bila mamurna od srebra sa Svjetskog prvenstva u Rusiji, kad je tadašnji ministar poljoprivrede u Plenkovićevoj Vladi, Tomislav Tolušić (sad na optužnici Uskoka), ozbiljno prijetio trgovcima.
Vlada je, naime, tad bila značajno smanjila stopu PDV-a, s 25 na 13 posto, na cijeli niz uglavnom prehrambenih proizvoda. Mjera je državni proračun koštala nemalih 1,4 milijarde kuna, a Banski dvori su se nadali da će se ta ušteda osjetiti u džepovima potrošača.
Borbenost i kako je ishlapila
Zato je i Tolušić bio borben. “Mi pratimo indekse cijena na mjesečnoj razini, tako da znamo kako se kreću cijene u ovoj godini. (…) Ne vjerujem da je trgovcima u interesu igrati se svojom reputacijom. Bude li nekih odstupanja koja mi uočimo, izvijestit ćemo javnost o tome”, govorio je tada ministar poljoprivrede.
Sedam mjeseci kasnije, kako smo pisali na proljeće 2019. godine, o nikakvim odstupanjima ministarstvo nije izvijestilo javnost. Cijene proizvoda na koje je snižen PDV su ili neznatno pale, ili čak – porasle.
U Tolušićevom ministarstvu, pak, nije bilo više ni traga borbenosti. Jer, eto, kako su nam rad odgovorili, na cijenu utječu i neki drugi faktori osim visine PDV-a, pa je cijela priča o trgovcima, cijenama i reputaciji završila u ionako prepunoj ladici promašaja.
Kako su propale crne liste
Nešto slično, poput praćenja indeksa cijena o kojem je govorio Tolušić, trebale su biti i crne liste u vrijeme kad je Hrvatska išla prema uvođenju eura. Cijela priča svela se na nevelike potpore nevladinim udrugama koje su pratile cijene nekih proizvoda, a njihova izvješća u PDF formatu objavljivana su na kriptičan način, na zabačenom dijelu weba Ministarstva gospodarstva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Cijene su kod konverzije u euro, naravno, podivljale. Što je postao ozbiljan problem za vlast jer je bijes građana brzo nadglasao fanfare zbog ulaska u eurozonu. Pa se trgovcima i poduzetnicima s najviših vrhova vlasti prijetilo najžešćim riječnikom, te mjerama poput masovnog zamrzavanja cijena.
Revolucija u borbi protiv inflacije
Hvala Bogu, od ovakve metode borbe protiv inflacije (kako se nitko toga dosad nije sjetio – zamrzneš cijene i nema poskupljenja!) je Vlada očito odustala jer su se, kao, trgovci prepali njihovih prijetnji i uglavnom vratili cijene na razinu zadnjeg dana 2022. godine.
No, od svojevrsnih crnih lista – kakve su trebale postojati prije, a ne poslije uvođenja eura – i dalje se ne odustaje. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kaže kako će se na stranicama njegovog ministarstva objavljivati cijene 80-ak proizvoda iz velikih trgovačkih lanaca – kakve su bile u zadnje dvije godine i kakve će biti svaka dva tjedna 2023. “Neću reći da je to crna lista, međutim ako građani mogu na jednom mjestu vidjeti i napraviti komparaciju, može se to u tom kontekstu promatrati”, objašnjavao je Filipović.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tolušić je ljepše prijetio
Kao što se cijela priča sa cijenama i Vladom može promatrati u kontekstu – povlačenja. I to ne samo oko prijetnje zamrzavanjem cijena. Naime, tamo gdje je prije četiri godine Tolušić suvereno tvrdio da Vlada “prati indekse cijena” i prijetio izvještavanjem javnosti o neopravdanim promjenama, Filipović moli trgovačke centra da mu pošalju svoje kataloge.
Pa da onda, lijepo, građani otvore laptope, pa tablice s osamdesetak proizvoda u nekoliko vremenskih perioda i trgovina, pa krenu – uspoređivati. Vladin posao je tu tek da složi brojke.
Noćna mora kreatora web stranica
Valja se samo nadati da to neće izgledati kao spomenuti PDF-ovi potrošačkih udruga koji su nas imali obraniti od rasta cijena uvođenjem eura. Ili, skoro pa još gore, kao preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oko koronavirusa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Koje izgledaju kao vjerna preslika najgorih noćnih mora kreatora web stranica. S kraja devedesetih.
Gluposti Plenkovićevih ministara farsično se ponavljaju. Tamo gdje je propao Tolušić, sad nastavlja Filipović
Filipovićeve prijetnje tablicama zvuče poput Tolušićevih kod smanjenja PDV-a. Cijene su i tad porasle
Štoviše, tamo gdje je prije četiri godine Tolušić suvereno tvrdio da Vlada “prati indekse cijena” i prijetio izvještavanjem javnosti o neopravdanim promjenama, Filipović moli trgovačke centre da mu pošalju svoje kataloge. Pa će onda dati građanima da ih proučavaju
Ništa čudno da se u svoj sili kriza, afera, ministarskih rotacija, improvizacije i nesnalaženja vlasti povijest tako brzo i tako farsično ponavlja. Nema tome toliko davno, još je Hrvatska bila mamurna od srebra sa Svjetskog prvenstva u Rusiji, kad je tadašnji ministar poljoprivrede u Plenkovićevoj Vladi, Tomislav Tolušić (sad na optužnici Uskoka), ozbiljno prijetio trgovcima.
Vlada je, naime, tad bila značajno smanjila stopu PDV-a, s 25 na 13 posto, na cijeli niz uglavnom prehrambenih proizvoda. Mjera je državni proračun koštala nemalih 1,4 milijarde kuna, a Banski dvori su se nadali da će se ta ušteda osjetiti u džepovima potrošača.
Borbenost i kako je ishlapila
Zato je i Tolušić bio borben. “Mi pratimo indekse cijena na mjesečnoj razini, tako da znamo kako se kreću cijene u ovoj godini. (…) Ne vjerujem da je trgovcima u interesu igrati se svojom reputacijom. Bude li nekih odstupanja koja mi uočimo, izvijestit ćemo javnost o tome”, govorio je tada ministar poljoprivrede.
Sedam mjeseci kasnije, kako smo pisali na proljeće 2019. godine, o nikakvim odstupanjima ministarstvo nije izvijestilo javnost. Cijene proizvoda na koje je snižen PDV su ili neznatno pale, ili čak – porasle.
U Tolušićevom ministarstvu, pak, nije bilo više ni traga borbenosti. Jer, eto, kako su nam rad odgovorili, na cijenu utječu i neki drugi faktori osim visine PDV-a, pa je cijela priča o trgovcima, cijenama i reputaciji završila u ionako prepunoj ladici promašaja.
Kako su propale crne liste
Nešto slično, poput praćenja indeksa cijena o kojem je govorio Tolušić, trebale su biti i crne liste u vrijeme kad je Hrvatska išla prema uvođenju eura. Cijela priča svela se na nevelike potpore nevladinim udrugama koje su pratile cijene nekih proizvoda, a njihova izvješća u PDF formatu objavljivana su na kriptičan način, na zabačenom dijelu weba Ministarstva gospodarstva.
Cijene su kod konverzije u euro, naravno, podivljale. Što je postao ozbiljan problem za vlast jer je bijes građana brzo nadglasao fanfare zbog ulaska u eurozonu. Pa se trgovcima i poduzetnicima s najviših vrhova vlasti prijetilo najžešćim riječnikom, te mjerama poput masovnog zamrzavanja cijena.
Revolucija u borbi protiv inflacije
Hvala Bogu, od ovakve metode borbe protiv inflacije (kako se nitko toga dosad nije sjetio – zamrzneš cijene i nema poskupljenja!) je Vlada očito odustala jer su se, kao, trgovci prepali njihovih prijetnji i uglavnom vratili cijene na razinu zadnjeg dana 2022. godine.
No, od svojevrsnih crnih lista – kakve su trebale postojati prije, a ne poslije uvođenja eura – i dalje se ne odustaje. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kaže kako će se na stranicama njegovog ministarstva objavljivati cijene 80-ak proizvoda iz velikih trgovačkih lanaca – kakve su bile u zadnje dvije godine i kakve će biti svaka dva tjedna 2023. “Neću reći da je to crna lista, međutim ako građani mogu na jednom mjestu vidjeti i napraviti komparaciju, može se to u tom kontekstu promatrati”, objašnjavao je Filipović.
Tolušić je ljepše prijetio
Kao što se cijela priča sa cijenama i Vladom može promatrati u kontekstu – povlačenja. I to ne samo oko prijetnje zamrzavanjem cijena. Naime, tamo gdje je prije četiri godine Tolušić suvereno tvrdio da Vlada “prati indekse cijena” i prijetio izvještavanjem javnosti o neopravdanim promjenama, Filipović moli trgovačke centra da mu pošalju svoje kataloge.
Pa da onda, lijepo, građani otvore laptope, pa tablice s osamdesetak proizvoda u nekoliko vremenskih perioda i trgovina, pa krenu – uspoređivati. Vladin posao je tu tek da složi brojke.
Noćna mora kreatora web stranica
Valja se samo nadati da to neće izgledati kao spomenuti PDF-ovi potrošačkih udruga koji su nas imali obraniti od rasta cijena uvođenjem eura. Ili, skoro pa još gore, kao preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo oko koronavirusa.
Koje izgledaju kao vjerna preslika najgorih noćnih mora kreatora web stranica. S kraja devedesetih.